Bijela kuća je
objavila da su "protekcionističke politike predsjednika Donalda Trumpa pomogle dovesti više od 8 bilijuna dolara novih investicija u SAD". Slika koju su uz to objavili sugerira da bi to značilo 8 bilijuna u prihodima od carina.
Potpuno izmišljena brojkaPostoji razlika između 8 bilijuna dolara vrijednih investicija i 8 bilijuna dolara prihoda od carina, ali Trumpove politike nisu postigle nijedno od navedenog.
Međustranački centar za politiku (BPC) je
izračunao bruto iznos carina i trošarina koje su generirane od početka godine do kraja kolovoza - to bi bilo 158,8 milijardi dolara, koristeći podatke iz
dnevnih izvještaja Ministarstva financija. Carine i trošarine prikupljene od 20. siječnja, otkad je Trump preuzeo dužnost predsjednika SAD-a, do kraja kolovoza iznose 156 milijardi.
To znači da Trumpove protekcionističke politike nisu prikupile ni približno 8 bilijuna dolara, koliko Bijela kuća tvrdi, već 2 posto tog iznosa.
Što se tiče investicija,
Globalni savez za trgovinu, međunarodna asocijacija koja promiče otvorenu ekonomiju i strana ulaganja u SAD,
izvijestio je da je u prvom tromjesečju ove godine ukupan FDI bio 52,8 milijardi dolara - 34 posto niži nego u prethodnoj godini. Za drugo tromjesečje podaci još nisu objavljeni, ali jasno je da ukupne investicije kojima se Bijela kuća hvali u ovoj godini
neće biti ni približno "više od 8 bilijuna".
Žalbeni sud je nedavno podržao presudu nižeg suda po kojoj je većina carina, koje je predsjednik Trump nametnuo tijekom godine, zapravo nezakonita. Bijela kuća je najavila žalbu Vrhovnom sudu SAD-a koji će o tome donijeti konačnu odluku, a u međuvremenu carine ostaju na snazi.
Amerika u društvu najsiromašnijihTrump je u komentaru na odluku Žalbenog suda
rekao da bi Amerika postala "zemlja trećeg svijeta" ako se ukinu njegove carine.
Međutim, evo problema - zemlje s najvišim carinama u svijetu
jesu zemlje trećeg svijeta, vrlo siromašne. One s najnižim carinama mahom spadaju među najbogatije.
U nedavnom
izvješću o ekonomskim slobodama kanadskog Fraser instituta, autori Robert A. Lawson i Matthew D. Mitchell pišu:
"Zemlje s visokim carinama imaju prosječni BDP po stanovniku 9.703 američkih dolara godišnje dok u zemljama s niskim carinama on iznosi 43.502 godišnje."
U 2023. godini Sjedinjene Američke Države imale su prosječnu carinu u visini 3,3 posto, čime su se našle u društvu sa Singapurom i Hong Kongom (svaki bez carina), Bruneijem (0,5 posto), Izraelom (1,3 posto), Novim Zelandom (1,9 posto), Australijom (2,4 posto) i Islandom (3,3 posto).
Ove godine je bilo mnogo čestih promjena, ali prosječna carinska stopa sredinom travnja iznosila je 28 posto, a sada iznosi oko 19 posto, što stavlja SAD u društvo sa Zimbabveom (18 posto), Čadom (18,1 posto), Republikom Kongo (18,1 posto), Alžirom (18,9 posto) i Egiptom (19 posto).
Kad su američke carine prije manje od pola godine iznosile u prosjeku 28 posto, SAD je bio u društvu s Džibutijem (20,9 posto) i Sudanom (21,6 posto), a gore od njega bile su samo Bahame (32,5 posto).
Prije druge Trumpove administracije SAD je imao carine koje koreliraju s njegovim prosperitetom, ali Trumpove ovogodišnje politike su to promijenile i dovele SAD u društvo onih koje Trump inače zove "
shithole zemlje" (u slobodnom prijevodu: vukojebine).
Sve manje zaposlenih u proizvodnjiDa bi stvari bile još gore, pobrinulo se Ministarstvo rada u Washingtonu s novim
izvješćem o zaposlenosti. Broj zaposlenih u sektoru industrijske proizvodnje, one za koju je Trump rekao da će ju "vratiti u SAD" upravo protekcionističkom politikom, smanjen je za 12.000 u kolovozu i za 78.000 tijekom prošlih 12 mjeseci.
Tijekom protekla tri mjeseca, otkad su Trumpove carine na snazi, proizvodni sektor u SAD-u je izgubio 31.000 radnih mjesta. Ostali "blue-collar" sektori, poput građevine i rudarstva, također su pali u istom periodu.
Carine su (suprotno tvrdnjama administracije u Washingtonu)
pogodile američka poduzeća ogromnim novim porezima na dijelove, sirovine, opremu i drugo. Kao i kod svakog velikog povećanja poreza, jedan od načina na koji poduzeća mogu nadoknaditi te troškove jest zapošljavanje manjeg broja ljudi ili odgađanje novih ulaganja i širenja. To je upravo ono što poduzeća sada rade.
Ukratko: Carine čine suprotno od onoga što je Trumpova administracija obećala, ali gotovo točno ono što je većina ekonomista
upozoravala da će se dogoditi.