Vezani članci:
N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto
Liberalizam kao glavni pokretač ekonomskog, političkog i društvenog napretka
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Hrvatska nije katolička nego sekularna država
Moralni razlog za razdvajanje države i gospodarstva
Sekularizacija Hrvatske nije moguća još najmanje 100 godina
Ovaj biskup kaže da su mladi vjerski nepismeni. Znači da vjeronauk u državnoj školi ne funkcionira?
Mate Mijić tvrdi da političar ne može biti katolik ako ne glasa za zabranu pobačaja. Nije u pravu...
Sekularizam je jamstvo vjerskih sloboda, a ne protivnik religije
Sekularnost države nije pitanje zbog kojeg bismo se trebali dijeliti
Državno financiranje vjerskih zajednica - kršenje sekularnosti i slobode govora
Neo-pravaši pljuju na izvornu pravašku misao i sve za što se Ante Starčević zalagao
Smije li Isus nositi jeans - odlučuje sud u Strasbourgu
Zašto je teza o klerikalizaciji Hrvatske potpuno neutemeljena
Je li naše krivosuđe u službi lokalnih šerifa?
Tito je rekao: ʼStudenti su u pravu!ʼ
Višak zakona znači više Kruljaca koji nehajno gule krumpir i više Huanita koji umiru u smrdljivim zatvorima
Hrvatska je na Indeksu vlasničkih prava na 73. mjestu, u rangu s Tanzanijom i Šri Lankom
Ako država oprosti dio duga Mrsićevoj supruzi, hoće li i vama?
Lex Agrokor je ubio posljednju iluziju o pravnoj državi
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Kako sam shvatila da sam liberalka
F.A. Hayek: Zašto nisam konzervativac
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Koronavirus, lockdown i klasični liberalizam
Žižekova kritika liberalizma je neutemeljena, deplasirana i 100% pogrešna, evo zašto!
Gdje liberalizam škripi
Brinu li liberali uopće za društvo?
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Novo na Liberalu:
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz
Zoranove narikače podsjećaju zašto SDP treba ostati što dalje od izvršne vlasti
U nekim američkim državama održan referendum o pobačaju, evo rezultata
Ovo je jedan od razloga neuspjeha Kamale Harris i Demokrata: Podcijenili su žene
Država želi kazniti Novu i RTL zbog premalo domaćeg programa. To je grubo kršenje medijskih sloboda
Najbogatiji su sve bogatiji, a 5 milijardi ljudi propada u siromaštvu. Je li to točno?
Izbori u SAD-u - najveći test demokracije u američkoj povijesti

Heroji napretka (4): Čovjek koji je inspirirao nastanak sekularne i pravne države


Piše: Mario Nakić
9.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Heroji napretka (4): Čovjek koji je inspirirao nastanak sekularne i pravne države

Heroji napretka (4): Čovjek koji je inspirirao nastanak sekularne i pravne države


Piše: Mario Nakić
9.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

John Locke je na temelju prirodnih zakona zagovarao odvojenost države i crkve, ukidanje monarhija i uspostavu vladavine prava u državi gdje će svi ljudi biti jednaki pred zakonom.

Sekularnost, trodioba vlasti, liberalna demokracija i vladavina prava - to su neke od stečevina zapadne civilizacije kojoj pripadamo, koje se posljednjih godina ponovno dovode u kušnju, kao da smo zaboravili koliko je krvi proliveno da bi se ovakav društveni poredak ustrojio i prihvatio. Da bi se odbacili feudalizam i monarhizam podizane su revolucije i vođeni ratovi, a svemu je prethodila filozofija koja je postavila temelje društvenom uređenju koje jamči ravnopravnost, narodnu vlast i građansku državu.

John Locke bio je engleski politički filozof i društveni psiholog u 17. stoljeću, prvi koji je zagovarao odvajanje crkve od državne vlasti i jednakost svih pripadnika ljudske vrste kao jedino jamstvo slobode. Njegovo djelo "Dvije rasprave o vladi" (u dva dijela) i kasnije obrane tog djela smatraju se temeljem države kakvu danas poznajemo. Locke je tvrdio da su "svi ljudi rođeni jednaki". To je "prirodno stanje" koje je pred-državno, ali nije i predmoralno, zato što su ljudi prirodno oslobođeni od bilo kakvog uplitanja u njihove živote i odluke, ali nijedan čovjek ne smije činiti što god želi ako svojim djelima čini štetu drugim ljudima. Sloboda, život i imovina su "prirodna prava".

Međutim, čuvanje slobode, života i imovine ne može biti dodijeljeno ljudima zato što oni često mogu biti subjektivni u svojim procjenama, stoga je nužna uspostava države kroz društveni ugovor, odnosno sporazum po kojem se svi pripadnici društva slažu da jednako i ravnopravno sudjeluju u upravljanju zajednicom sa zajedničkim ciljevima. Taj društveni ugovor služi za objektivno čuvanje prirodnih ljudskih prava, a da bi bio efikasan nužno je poštivati jednakost koja jedina može biti jamac osobne slobode građana.

Locke je bio veliki kritičar tiranije koja se provodila kroz monarhije u njegovo vrijeme. Nijedan čovjek ne smije imati moć odlučivanja nad drugim čovjekom, tvrdio je. Ukoliko nisu svi ljudi jednaki, onda nema slobode nego nastaje tiranija. Tako je Locke postao zagovornik nasilne revolucije, odnosno opravdavao je svrgavanje vlasti ukoliko ona ne služi jednako svim građanima. Međutim, jasno je da nije bio zagovornik revolucije kako su je kasnije socijalisti vidjeli jer Locke je bio protivnik otimanja tuđe imovine koja je jedno od prirodnih prava svakog čovjeka.

Jednakost, prema Lockeu, nije potrebna samo za uspostavu demokratske vlasti, već i za uspostavu mira i stabilnosti među ljudima. Pritom Locke nije mislio na jednakost ishoda kao što današnji socijalisti shvaćaju pojam jednakosti, već na ravnopravnost, odnosno jednaki tretman građana pred državom i njenim organima. Za Lockea je jednakost jednostavno značila da nitko nije iznad zakona i nema manje ili više vrijednih ljudi - svi su jednako vrijedni.

Jednakost je nužna da bi čovjek bio slobodan jer, prema Lockeu, sloboda je "kad nisi objekt nesumičnih, nenadanih i nepravednih postupaka drugih ljudi", odnosno stanje u kojem čovjek vlada vlastitom sudbinom, ali ne izvan zakona određenih društvenim ugovorom na koje su svi pripadnici društva pristali. Sloboda postoji samo tamo gdje su svi članovi društva pristali na život pod jednakim uvjetima i zakonima. To je argument protiv diktature, tiranije i bilo kojeg oblika autoritarnog uređenja države.

Locke je bio politički prognan pa je dio života proveo u Nizozemskoj i Francuskoj, on je bio filozofski revolucionar svoga vremena koji je zasadio sjeme liberalnog demokratskog poretka koji je potpuno zaživio skoro 100 godina nakon njegove smrti. Njegov doprinos današnjoj civilizaciji je ogroman, ali nije bio savršen te je imao nekoliko u najmanju ruku upitnih teza koje je znanost kasnije pobila. Njegova filozofija je poslužila, uz onu Thomasa Hobbesa i kasnije Adama Smitha, kao temelj za svaku kasniju školu liberalizma. Čak i ljevica i desnica današnjice, ukoliko ne ode u ekstreme, ne želi izaći iz okvira kakve je John Locke postavio u svojim djelima jer oni su prvi preduvjet mirnog suživota među ljudima.

U svome drugom djelu "Pismo o toleranciji" Locke se bavi religijom, odnosno više religijskim skupinama koje nastoje nasilno konvertirati pripadnike drugih religija u svoju religiju, što je također bilo aktualno u njegovo vrijeme. Bio je veliki kritičar vjerskih fanatika za koje je tvrdio da nema mjesta u slobodnom društvu.

"Da bi bilo koji čovjek trebao smatrati prikladnim da izazove drugog čovjeka - čije spasenje on srcem želi - da istekne u mukama, a to čak i u nepretvorenom stanju, priznajem, meni se čini vrlo čudnim, a mislim i bilo kojem drugom. Ali nitko, zasigurno, nikada neće vjerovati da takve ideje mogu potjecati iz ljubavi ili dobre volje...

...Nitko, niti pojedinačne osobe, ni crkve, pa čak ni države, nemaju pravednu titulu za napadanje građanskih prava ili svjetovnih dobara radi širenja religije.

Oni koji su drugačijega mišljenja, bilo bi dobro da sami razmisle o tome koliko je pogubno sjeme nesklada i rata, koliko je moćna provokacija prema beskrajnim mržnjama, rapinama i pokoljima kojima snabdijevaju čovječanstvo. Niti jedan mir i sigurnost, ni zajedničko prijateljstvo, nikada ne može biti uspostavljeno ili sačuvano među ljudima sve dok ovo mišljenje prevladava, da je vlast utemeljena u vjeri i da se religija treba propagirati silom oružja."

Locke je otvoreno zagovarao odvajanje crkve od države, što je u praksi značilo sekularizam. Njegova razmišljanja bila su direktni poticaj osnivačima SAD-a, a posebno je utjecao na Thomasa Jeffersona koji je u Deklaraciji o neovisnosti čak citirao neke dijelove iz Lockeovih djela. Jefferson je to napravio uz male izmjene, tako da su prirodna prava "život, sloboda i imovina" u američkoj Deklaraciji postala "život, sloboda i potraga za srećom", ali smisao je zadržan.

Ipak, njegova djela danas nije lako čitati i prevoditi iz nekoliko razloga. Prije svega treba imati na umu vrijeme i okolnosti nastanka. Pisano je na staroengleskom jeziku kakav se danas više ne koristi u standardnom govoru pa se može smisao izgubiti u prijevodu ili interpretaciji.

Prva teza zbog koje ga možemo kritizirati je "tabula rasa", odnosno ideja da se ljudi rađaju potpuno "prazni" u moralnom pogledu te se moralni zakon uči kroz iskustvo. Iz te teze proizašla je i druga njegova pogrešna teza, ona o ateistima. Zvuči nevjerojatno, ali čovjek koji je bio najveći zagovornik sekularnosti svoga vremena i veliki kritičar vjerskog fanatizma, u isto vrijeme je smatrao i da ateisti ne mogu biti dio slobodnog društva, čak i da se ateizam ne bi trebao tolerirati.

Iz današnje perspektive ta teza izgleda posve nelogično, ali Locke je vjerovao da moralni zakon nije subjektivan niti urođen, a ljudi ga mogu naučiti samo kroz religiju. Vjernici imaju Boga kao biće koje je iznad njih i kojeg se boje, te iz straha prema njemu neće činiti štetu drugim ljudima. Ateisti ne vjeruju u zagrobni život pa se nemaju čega bojati. Prvi preduvjet za život po prirodnim zakonima po Lockeu je vjera u neko više biće, odnosno neko božanstvo.

Ta je teorija, naravno, kasnije mnogo puta osporena jer moralnost može, ali ne mora isključivo dolaziti od religije, no i dan-danas se u nekim religioznim krugovima isti argumenti koriste protiv ateizma. Srećom, čovječanstvo je uzelo iz Lockeove filozofije samo ono vrijedno i ispravno, a njegove pogreške su odbačene u znanstvenim krugovima i kasnijim teorijama liberalizma.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.