Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

Na praznik Velike Gospe portal N1 televizije objavio je tekst naslovljen "Koji su predsjednički kandidati slavili Gospu, a koji su više za sekularizam". Članak potpisuje novinar Hrvoje Krešić i u njemu je tražio izjave nekih predsjedničkih kandidata o pozdravu ZDS. U članku nećete naći odgovor na pitanje iz naslova, ali novinar za to nije kriv. Pretpostavljam da je naslov bio odluka uredništva.



A upravo takav naslov razljutit će svakoga tko zna što je sekularizam. Da ponovimo gradivo: sekularizam je uvjerenje da religija ne bi trebala biti uključena u društvene i političke aktivnosti države (definicija iz Cambridge rječnika). Sekularizam je inzistiranje na sekularnosti države ili borba za ostvarenje sekularnosti, a sekularnost je odvojenost religijskih institucija od države i njenih institucija.

Prema naslovu s N1 portala ispada da čovjek može biti ili vjernik ili sekularist. Ali ta je pretpostavka potpuno pogrešna jer sekularizam NIJE isto što i ateizam.

Ovo će vjerojatno mnoge u Hrvatskoj iznenaditi, ali izumitelj sekularnosti i prvi sekularist - John Locke, engleski filozof iz 17. stoljeća - bio je vjernik - kršćanin, kalvinist. Njegovo čuveno "Pismo o toleranciji" osuđuje vjerski fanatizam zbog kojeg su diljem Europe većinske crkve u skoro svakoj državi silom nametale svoju religiju pripadnicima drugih crkava i progonile ili ubijale one koji im se nisu pokorili. Tražio je da država bude neutralna kako bi omogućila miran suživot među ljudima različitih vjerskih uvjerenja. Nije se zalagao za ateizam. Dapače, on je smatrao da bi i ateisti, skupa s vjerskim fanaticima, trebali biti izopćeni iz društva. Njegov stav o ateizmu je, naravno, bio pogrešan, ali normalan za to vrijeme. Ostala Lockeova učenja naišla su na plodno tlo u kasnijim filozofskim školama liberalizma.

Prvu sekularnu državu u svijetu, stotinjak godina nakon Lockeovog "Pisma o toleranciji", osnovali su - opet vjernici. Svi osnivači SAD-a bili su kršćani, a u Prvom amandmanu su odvojili državu od svake religije te jamčili svakome slobodu prakticiranja religije po želji. To je sekularizam. On nije "protiv" religije kao što se pogrešno tumači u Hrvatskoj, sekularizam je temelj vjerske slobode jer jamči svakoj vjerskoj skupini da neće biti progonjena zbog svojih vjerskih uvjerenja. Njemački komunistički filozof Karl Marx je kritizirao sekularizam upravo navodeći primjer SAD-a jer je ispravno shvatio da sekularizam nije neprijatelj religije, a on je preferirao ateističko društvo. Sekularizam ne dovodi do ateističkog društva, već do društva različitosti.

Stoga, može li netko biti u isto vrijeme vjernik i sekularist? Može li u isto vrijeme slaviti Gospu i biti za odvojenost države i Crkve? Naravno da može. Sekularist u Hrvatskoj je svatko tko je za to da se sve religijske organizacije skinu s državnog proračuna i da se crkveni vjeronauk ne podučava u državnim školama. Da biste imali takve stavove, uopće ne morate biti ateist ili agnostik. N1 je s tim naslovom pokazao veliko neznanje uredništva i dalje proširio obmanu o sekularizmu kao protivniku Crkve i vjere, u što vjeruje u Hrvatskoj dosta ljudi i na ljevici i na desnici. Novinari i urednici trebali bi se malo bolje informirati da se ovakvi štetni mitovi ne bi i dalje širili hrvatskim društvom.