Vezani članci:
Prvaci u promašivanju: Zašto su ovi šarlatani još uvijek u Znanstvenom savjetu?
Kako zaštititi oštromjeraše od govora mržnje?
Zašto ljudi ne vole lockdownere?
Britanska vlada grubo krši ljudska prava starijih, tvrdi Amnesty International
Vladin savjetnik blokira neistomišljenike, ne dozvoljava otvorenu raspravu o mjerama i opet napada Švedsku
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 2. dio: Kisik i palijativna skrb
Večernjak piše da Švedska, navodno, ʼštedi kisik na starcimaʼ. Evo koliko u tome ima istine...
Prof. Predrag Rajšić: Epidemiolozi ne mogu riješiti problem koronakrize
Naš odgovor prof. Rudanu (i svima ostalima koji nas žele isključiti iz rasprave)
Rudan ne vidi po čemu je švedski model upravljanja krizom drukčiji od hrvatskog. Pa pomozimo mu...
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Igor Rudan: Većina zaboravlja razloge zašto se cijepimo
Strah od slobode govora
Lockdownom do moralnog propadanja civilizacije
Rekli su da će usporiti širenje virusa
Izgradnja infrastrukture novog režima
Nakon zatvaranja granica, Australija počinje graditi logore
Tragične posljedice koronaštva: Dječji rad u porastu prvi put u zadnjih 20 godina
Popper, Zubić vila i lockdown
Njemački list Bild traži od djece oprost ʼjer vlada nećeʼ
Možda ste primijetili, možda ne: Društveni ugovor je raskinut. Živimo u novom feudalizmu
Članovi britanskog Vladinog savjeta priznaju da su zastrašivali javnost kako bi ljudi pristali na lockdown
Da je HND-u stalo do struke, ovaj novinar bi osvojio sve moguće nagrade
Kanadski znanstvenik objavio veliku cost-benefit analizu lockdowna. Mnogima se neće svidjeti...
Engleski ugostitelj izbacio pro-lockdown političara: ʼNe želim tog čovjeka u svome pubu!ʼ
U Teksasu još uvijek ništa od masovnog pomora, Fauci kaže da ne zna zašto
Već najmanje dva istraživanja dokazala da covid mjere disproporcionalno štete ženama
Lockdown u PGŽ - politički predizborni trik preko leđa malih poduzetnika, radnika i djece
Novo na Liberalu:
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Ludwig von Mises: Princip nasilja, nastanak prava i uvod u socijalizam
Hladni rat u Fokusu: Nađi zabranio Zurovcu da pregovara oko nove vlade

Rudanove ludorije (I): U travnju savjetovao Vladi represiju i lockdown ʼdo posljednjeg virusaʼ


Piše: Mario Nakić
29.9.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Rudanove ludorije (I): U travnju savjetovao Vladi represiju i lockdown ʼdo posljednjeg virusaʼ

Rudanove ludorije (I): U travnju savjetovao Vladi represiju i lockdown ʼdo posljednjeg virusaʼ


Piše: Mario Nakić
29.9.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Budući da se dr. sc. Igor Rudan, najistaknutiji član Znanstvenog savjeta Vlade RH, nakon višemjesečnog izbivanja vratio širenju panike i dezinformiranju građana o koronavirusu, ne bi bilo naodmet da se prisjetimo stvari koje je na početku pandemije propovijedao.

Budimo iskreni, Rudan je krajem veljače zvučao razumno i poput mnogih drugih zdravstvenih stručnjaka, pokušavao javnosti objasniti realnu situaciju. Tada je tvrdio da se o koronavirusu "previše piše i govori":

"Ne očekujem da će bitno gore od jedne teže gripe. Nitko se ne treba bojati koronavirusa više nego što se boji kada kreće na dulji put automobilom, ili kada čuje da je u zemlju došla neka teška gripa."

"Najveći problem je neznanje i nekritičnost u interpretaciji svih ogromnih količina informacija. Mediji plasiraju informacije svjesni toga hoće li one privući manju ili veću pažnju i tu nastaje cijeli problem - o ovome se previše piše i priča. Za nekoliko mjeseci vidjet ćemo da je oko ovoga bilo puno buke, a oko vrlo malo razloga"

Već par tjedana kasnije nije poslušao vlastiti savjet pa se okrenuo za 180 stupnjeva i napisao 50-ak podužih tekstova upravo o koronavirusu, pokušavajući podići što veću buku i prašinu. Izabran je u Znanstveni savjet Vlade RH te postao ne samo influencer javnog mnijenja koji je prilagođavao građane "novonormalnom" gdje sloboda vrijedi manje od pišljivog boba, taj je posao nastavio i direktno prema Vladi.

Sredinom travnja, kad je Plenkovićeva vlada shvatila da u općoj karanteni i najčvršćem lockdownu u svijetu najviše ipak gubi državni proračun te se počelo razmišljati o izlazu i otpuštanju mjera, Rudan je savjetovao nešto sasvim drugo - još dublju karantenu do potpunog "istrebljenja" virusa iz RH:

Krajem trećeg tjedna karantene počeo sam se nadati da bi se umjesto o planu o “mitigaciji” zaraze, tj. usporavanju njezina širenja među stanovništvom, možda moglo početi ozbiljnije razmišljati o prelasku na plan “potpune supresije”. To bi značilo iskorjenjivanje virusa unutar hrvatskih granica. Za to bi bila potrebna nešto produljena karantena, ali cilj bi bio da postanemo jedna od prvih “corona-free” zona u svijetu. To bi bilo analogno stvaranju “oslobođenih područja” u ratovima, na kojima se život može normalizirati.

Štoviše, takva se strategija mogla čak dogovoriti kao zajednička za nekoliko država koje su imale dovoljno povoljnu epidemiološku situaciju početkom travnja. Tu su svakako bile Slovenija, Slovačka, Bugarska i Crna Gora. Tako bi se moglo početi stvarati “corona-free” područje u Europi, unutar kojeg bi se život normalizirao, a uspostavio bi se i slobodan promet ljudi. Među takvim državama putovalo bi se uz potvrdu međusobno priznate ovlaštene ustanove o nezaraženosti.

Turistička bi se sezona tada u Hrvatskoj mogla temeljiti na domaćim gostima, ali i onima iz spomenutih zemalja koje su praktično suzbile epidemiju. Štoviše, čak bi se i za goste iz trećih zemalja, u kojima je epidemiološka situacija lošija, a uz potvrde o nezaraženosti, mogli pripremiti hoteli koji su svojim položajem izolirani. Veći je broj takvih kompleksa uzduž naše obale.

Koridori od aerodroma do tih smještaja i natrag spriječili bi širenje zaraze na stanovništvo. Osoblje tih hotela trebalo bi u takvom slučaju na nekoliko mjeseci preseliti u same hotele, a u njihov rad uvele bi se protuepidemijske mjere.

Dakle, Rudan je umjesto prekida karantene savjetovao još jaču represiju (njegovim riječima - supresiju) stanovništva i maštao o "korona free" zoni koju bi Hrvatska dijelila sa Slovenijom, Crnom Gorom, Slovačkom i Bugarskom. Primijetite da nije riječ o teritorijalno kompaktnom području. Probajte zamisliti kakva bi nam bila ljetna turistička sezona bez gostiju iz Austrije, Njemačke, Mađarske, BiH i drugih zemalja.

To bi bila malo žešća katastrofa ne samo za gospodarstvo i građane koji žive od turizma, već i za državni proračun. Srećom premijer Plenković nije poslušao njega i druge članove Znanstvenog savjeta koji su tražili produljenje karantene i još jaču represiju.

Doduše, nije Plenkovićev motiv za prekid lockdowna bio dobrobit građana niti činjenica da su već tisuće ljudi ostale bez posla. Ne. To je učinio zato što država više ne bi izdržala, bankrotirala bi. Kad bi postojao način da se državni proračun puni dok je polovini gospodarstva zabranjen rad, mi bismo bili u dugogodišnjem lockdownu.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.