Vezani članci:
Mit o Hrvatskoj koja je ʼjako bogata resursimaʼ
Kad će ta apokalipsa? Mit o prenapučenosti Zemlje i ograničenosti resursa
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Zašto je gorivo u Hrvatskoj skuplje sada nego prije 9 godina, iako je cijena nafte niža?
Tko je Davor Štern, veliki borac protiv neoliberalizma?
Vlada bi lako mogla, kad bi stvarno htjela, srušiti cijenu goriva
Pogodite koja zemlja ima najmanje zlatnih rezervi u Europi
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Prirodni resursi - dar ili prokletstvo nacije?


Piše: Branimir Perković
4.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prirodni resursi - dar ili prokletstvo nacije?

Prirodni resursi - dar ili prokletstvo nacije?


Piše: Branimir Perković
4.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Mnogi smatraju da je najbolji način da se neka zemlja obogati pronalazak i iskorištavanje prirodnih resursa; najčešće nafta, zlato, dragulji, metali i sl. Taj stav polazi od zdravorazumske logike da je najbrži put do bogaćenja nešto slično kao pronalazak blaga, pronalazak velikih količina nafte, plina, zlata itd.

Ali stvarnost oštro opovrgava tu tezu. Resursno najbogatiji kontinent Afrika je ujedno i najsiromašniji, a gotovo da ne postoji država na kontinentu koja nema neki oblik golemih prirodnih resursa, od nafte i plina, preko zlata i dijamanata, bakra, aluminija i rijetkih metala. To je bila povijesna konstanta, Afrika je uvijek izvor velikih prirodnih bogatstava, a jako slabog gospodarskog razvoja.

S druge strane, neke države koje praktički nemaju nikakvih prirodnih resursa spadaju u najrazvijenije ekonomije na svijetu.

Dobar primjer je Japan, koji osim ribe i ugljena ima jako malo prirodnih resursa, ono malo čelika željeza što imaju slabe je kvalitete, a izvori nafte su relativno mali. Južna Koreja je također relativno siromašna prirodnim resursima koji su se većinom koncentrirali u Sjevernoj Koreji, koja je sve do razjedinjenja bila gospodarski razvijeniji dio. Poseban fenomen je Singapur, koji je praktički močvara bez ikakvih prirodnih resursa, pa čak mora uvoziti i vodu iz susjedne Malezije, a ipak je jedno od najbogatijih područja na zemlji.

U Europi možemo navesti primjer Italije, koja je relativno siromašna prirodnim resursima, bez većih depozita ugljena, željeza, bakra i slično, a više od 90% nafte i plina uvozi.

Znači, postoji svojevrstan paradoks da zemlje s manje prirodnih resursa ostvaruju puno bolje gospodarske rezultate od zemalja s relativno malo prirodnih resursa. To se kosi sa zdravorazumskim razmišljanjem da je lakše ostvariti gospodarski uzlet ako unutar granica jedne države postoji puno prirodnih resursa koji se mogu iskorištavati i time "pogurati" opći gospodarski razvoj. Opažanje da zemlje s više prirodnih resursa ostvaruju slabiji gospodarski rast i slabiji društveni razvoj se zove prokletstvo resursa.

Probleme koji proizlaze iz gospodarstva baziranom na jednom resursu možemo podijeliti na ekonomske i političke.

Jedan od razloga zbog kojeg bogatstvo prirodnim resursima može biti problem je tzv. "nizozemska bolest". Termin je skovan 1977. u časopisu The Economist kako bi se objasnilo zbog čega se industrijski sektor u Nizozemskoj smanjivao nakon otkrića nalazišta nafte u Sjevernom moru 1959. godine.

Nizozemska bolest djeluje na nekoliko načina, ali glavno objašnjenje je da bogatstvo prirodnim resursom dovodi do aprecijacije valute zbog velikih prihoda od izvoza i ulaska velikih količina stranih valuta u domaću ekonomiju, što dovodi do aprecijacije domaće valute i time do relativnog poskupljenja domaćih izvoznih proizvoda. Svi sektori osim resursnog gube na konkurentnosti zbog toga što zbog aprecijacije valute njihov izvoz postaje skuplji, a dodatni problem aprecijacije je što pojeftinjuje uvoz te time, osim što istiskuje domaće proizvode iz izvoza, također istiskuje domaće proizvode iz domaće upotrebe jer i u državi porijekla postaju relativno skuplji od uvoznih.

Izvoz ostalih proizvoda pada, a time se ostatak industrije osim resursne smanjuje. To dovodi do recesije u gospodarstvu i gubitka radnih mjesta, na što država odgovara rastom fiskalnih rashoda i socijalnih programa za pomoć građanima koji su ostali bez posla pa raste i državna potrošnja jer je lako oporezivati iznimno profitabilni resursni sektor. Time državna potrošnja postupno postaje sasvim ovisna o fiskalnim prihodima od izvoza prirodnih resursa. Krajnji rezultat je država ovisna o prihodima od izvoza jednog prirodnog resursa, deindustrijalizacija, relativno visoka nezaposlenost i loša alokacija ljudskih resursa jer svi žele raditi u visoko profitabilnom sektoru izvoza prirodnih resursa.

Međutim, takve industrije tradicionalno zapošljavaju jako mali broj ljudi pa samo mali broj stanovništva uspijeva u njemu pronaći zaposlenje dok većina drugih ostaje nezaposlena i na državnoj pomoći, koja opet ovisi o fiskalnim prihodima od prirodnih resursa.

Drugi važni efekt je nestabilnost prihoda. Cijene prirodnih resursa jako puno fluktuiraju u kratkom vremenu, što unosi nestabilnost te onemogućava dugoročno planiranje budući da je cjenovne fluktuacije gotovo nemoguće točno predvidjeti. Primjer je cijena sirove nafte, koja je fluktuirala od 3$ po barelu na 12$ tijekom naftne krize 1973. godine, ali i od 27$ po barelu do 10$ tijekom 1986.

Dugoročno planiranje postaje jako teško i državni prihodi jako nestabilni, a zbog nizozemske bolesti velik dio građana i BDP-a ovisi o državnoj potrošnji. Država se naveliko zadužuje za vrijeme visokih cijena resursa da bi financirala izdašne fiskalne izdatke, a sve pod pretpostavkom da ima dovoljno visoke fiskalne prihode da vraća dugove. Međutim, kada cijene resursa padnu i vraćanje državnih dugova postane jako teško. Cijene prirodnih resursa su puno nestabilnije od cijena industrijskih proizvoda.

Poseban problem spada u kategoriju razvoja ljudskih resursa. Države bogate prirodnim resursima često ne ulažu dovoljno u obrazovanje jer ne vide direktnu korist od toga. Računaju na to da država ostvaruje dovoljno visoke prihode od izvoza sirovina i da je to dovoljno za snažnu državu, a obrazovano stanovništvo koje će jednog dana stvarati novu dodanu vrijednost jednostavno nije prioritet. Ekonomskim rječnikom, zanemaruju razvoj ljudskog kapitala, što dugoročno održava resursno prokletstvo i onemogućuje širokim slojevima društva bijeg iz siromaštva kroz obrazovanje pa većina jednoresursnih ekonomija ima jako izraženu nejednakost.

Većina istraživanja pokazuje da su države s gospodarstvima koja ovise o prirodnim resursima u prosjeku politički nestabilnije. Visoki fiskalni prihodi od iskorištavanja prirodnih resursa uzrokuju to da vlasti ne pridodaju veliku važnost općem gospodarskom razvoju, obrazovanju i društvenom razvoju, a istodobno upravljanje državnim institucijama daje veliku moć. Zbog velike moći koju upravljanje državom pruža, a nerazvijenih državnih institucija te vrlo slabe okomite društvene mobilnosti uzrokovane slabim obrazovanim institucijama i velikom nejednakošću, nasilno ovladavanje državnim institucijama je jako privlačno.

Demokratski proces je u takvim društvima manjkav te je jedina realna mogućnost da se netko tko već ne pripada elitnim krugovima uspinje na društvenoj ljestvici korupcija, krađa i nasilje. To stvara nestabilno društveno stanje, a u krajnjem obliku dovodi do unutarnjih sukoba, revolucija i ratova.

Dobra vijest je da zemlje nisu osuđene na "prokletstvo resursa" i postoje načini da se taj problem zaobiđe ili, ako već postoji, barem sanira. Prokletstvo resursa se pojavljivalo u mnogim političkim tvorevinama tijekom povijesti, od Španjolskog carstva preko ekspanzije SAD-a na zapad u 19. stoljeću, do današnjih država bogatih naftom. Stoga ono ne znači "osudu" na gospodarsku stagnaciju i postoji izlaz iz takvog stanja.

Dapače, meta-istraživanje iz 2016. je pokazalo da bogatstvo resursima nije sasvim znanstveno utvrđeno. Točnije, 40% istraživanja pokazuje negativan učinak prirodnih resursa na gospodarski razvoj, 40% ne pokazuje značajan učinak, a 20% čak pokazuje pozitivan utjecaj prirodnih resursa na gospodarski razvoj. Očigledno konačni učinak ovisi o velikom spletu socio-ekonomskih faktora pa prirodni resursi nude i priliku za veći gospodarski rast. Formalne i neformalne institucije utječu na neto efekt, ali ipak treba imati na umu da pronalazak prirodnog bogatstva nije recept za gospodarski oporavak.

Ekonomija je previše kompleksna da bi bilo kakvo instant rješenje funkcioniralo, pa čak i pronalazak velikih izvora "crnog zlata". U tom smislu ni da Hrvatska pronađe velike količine nafte u Jadranu, ne znači da će to osigurati dugoročnu prosperitet.







Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.