Vezani članci:
Sayev zakon - protuotrov za bezbrojne ekonomske zablude
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Gdje liberalizam škripi
Neki vozači Ubera prosvjeduju - protiv čega? Protiv osnova ekonomije
Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Fanovi Diabla pokazali da na tržištu vladaju kupci, a ne proizvođači i marketing
Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu
Tržište nije Bog
Trulež draži od kreativne destrukcije
Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?
Zašto vodu ne smijemo prepustiti državnom monopolu
Radi se na liberalizaciji tržišta: 120 mjera je provedeno ili su u fazi provedbe
Kako ekonomska sloboda štiti kupca: Čovjek preko puta
Sukob zrakoplovnih divova nas uči zanimljive ekonomske lekcije
Socijalni kapital u tržišnoj ekonomiji (i zašto je bitan)
Za lošiju Nutellu krivi su Hrvati u Njemačkoj
Ne dozvolite da vam antitržišni mentalitet pojede dušu
Zašto Bozanić zaziva povratak komunizma?
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Zašto su hrvatski radnici često u lošem položaju?
Slobodno tržište i deregulacija spašavaju ljudske živote
Razbijanje mita: Ne, TTIP neće osiromašiti domaću proizvodnju
Abeceda ekonomije: Regulacija, deregulacija, liberalizacija i monopol
Zabrana 'nepoštenih trgovačkih praksi' - udar Vlade na standard građana
Može li država na ovakav način promijeniti naše navike?
Novo na Liberalu:
Marijana Puljak: Kontrole cijena su ekonomski neodržive i vraćaju nas u socijalizam
Vesna Pusić smatra da se Europa treba okrenuti Kini. Evo zašto ju moramo shvatiti ozbiljno
Zagrebački pročelnik se pohvalio kako je, zahvaljujući stranačkoj iskaznici, postao javni službenik
Ikea voli Rusiju - priča o ruskom gospodarstvu kakvo je moglo biti
Tomašević opet laže: Niže porezne stope neće smanjiti prihode gradskom proračunu
Zašto je uvreda u Hrvatskoj kazneno djelo?
Europski lideri bjesne jer ih Trump nije pozvao na pregovore s Putinom. Što su radili dosad?
Besplatni račun u banci - nova Vladina podvala koja neće pomoći građanima
Reakcije europskih elita na Vanceov govor dokazuju njegovu poantu: EU se urušava iznutra
Argentinska državna aviokompanija prvi put u plusu od 2008, Milei najavljuje privatizaciju
Kakvi su učinci tehnološke revolucije na tržište rada? Evo što kažu prva istraživanja
Sredovječna novinarka, opčinjena velikim mudima, jako je ljuta na Muska. Zašto?
Koronaši si podižu spomenik
JD Vance posramio EU birokrate zbog pretjeranih regulacija: 'Oslobodite se straha, prihvatite rizik'
Tržište piva jučer i danas - povijest sukoba slobode i protekcionizma
Von der Leyen najavila novu megapljačku građana Europske unije
Zabranitelji protiv zabranitelja: U priči o Thompsonu, Pusiću i Remi nema poštenih
Zašto europska AI industrija nije konkurentna i kako to promijeniti
Europska komisija odlučila stati na kraj povoljnijoj kupovini preko interneta
PDV, cijene, novinari i njihovi stručnjaci
Trumpove prijetnje ipak imaju smisla: EU razmatra smanjenje carina na uvoz automobila iz SAD-a
Da su oni na vlasti, inflacija bi bila ne 5 nego 50 posto
Muskov DOGE već uštedio Amerikancima oko 1 milijardu dolara dnevno
Johan Norberg: 'Trump je nepredvidiv. Uvjereni protekcionist, ali još uvjereniji pregovarač'
Demokršćanski kandidat za njemačkog kancelara popljuvao Plenkovića i njegovu politiku
Trumpov sjevernoamerički rat carinama nije postigao ništa
Izbjeglice iz Venezuele u strahu od deportacije iz SAD-a: 'Rekli su da neće dirati legalne imigrante'
Inflacija u Hrvatskoj će ubrzavati jer javnost tako želi. Vlada radi točno ono što građani od nje traže
LGBT zajednica prosvjeduje zbog Mileijevog govora u Davosu. Evo što im je odgovorio

Milei pogrešno tvrdi da je teorija tržišnih neuspjeha lažna i kontradiktorna


Piše: David C. Rose
Izvor: The Daily Economy
Photo: Vox Espana
11.2.2025.

Milei pogrešno tvrdi da je teorija tržišnih neuspjeha lažna i kontradiktorna

Milei pogrešno tvrdi da je teorija tržišnih neuspjeha lažna i kontradiktorna


Piše: David C. Rose
Izvor: The Daily Economy
Photo: Vox Espana
11.2.2025.

Argentinski predsjednik Javier Milei je 23. siječnja održao govor o izazovima zapadnoj civilizaciji na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Bio je dug, detaljan, odvažan i uvjerljiv.

Međutim, jednom dijelu govora nedostajala je jasnoća i koherentnost. Mislim na raspravu o teoriji neuspjeha tržišta. Njegov argument protiv navedene teorije počiva na tvrdnji da se često koristi za promicanje antitržišnih agendi i da je riječ o kontradikciji.

Doista je istina da se na teoriju tržišnog neuspjeha često neiskreno pozivaju oni koji traže pokriće za državni intervencionizam. Ali ciljevi za koje se stvari koriste često nam govore malo o njihovoj inherentnoj dobroti ili mudrosti. Malo je dobrih ili mudrih teorija koje nikada nisu poslužile kao oruđe nekom lošem ili glupom cilju.

Što se tiče puke kontradikcije u terminima, ništa ne može biti dalje od istine. U stvarnosti, teorija tržišnog neuspjeha moćan je alat za razumijevanje odgovarajućih ograničenja vlade i uvjeravanja drugih zašto ta ograničenja nisu proizvoljna.

Nadovezujući se na rad koji seže do "Bogatstva naroda" Adama Smitha, Vilfredo Pareto razradio je formalni dokaz prvog teorema blagostanja u ekonomiji 1909. To je bio prvi korak u demonstraciji zašto nas ekonomija slobodnog tržišta automatski vodi kamo želimo ići pod uvjetom da je zadovoljen niz pretpostavki.

Godine 1920. Arthur Pigou istraživao je što se događa kada te pretpostavke nisu ispunjene, kao i što bi se moglo učiniti da se tržišni sustav vrati na način da najbolje promiče opće dobro. To je pokrenulo korpus znanja koji danas nazivamo teorijom tržišnog neuspjeha. Čini se da je Mileijeva tvrdnja da je tržišni neuspjeh proturječnost nesvjesna ovog rada.

Da biste bolje procijenili moć teorije tržišnog neuspjeha, podijelite svu ljudsku aktivnost na dva područja: jedno u kojem se događa na potpuno dobrovoljan način i drugo u kojem se ne događa. Godine 1954. Kenneth Arrow, Gerard Debreu i u zasebnom radu Lionel McKenzie rigorozno su identificirali pretpostavke koje su morale biti ispunjene da bi se pretpostavilo da će "dobrovoljno carstvo" (društvo slobodnog tržišta) najbolje promicati opće dobro.

Nažalost, ponekad se ove pretpostavke ne ispune. Na primjer, određeno tržište možda nije konkurentno (monopol), potrošnja može biti neisključiva (nacionalna obrana) ili mogu postojati troškovi nametnuti društvu koje ne snose ni kupac ni prodavač u transakciji (zagađenje). U slučajevima poput ovih ne možemo sa sigurnošću reći da su dobrovoljne transakcije i potpuno delegirana imovinska prava dovoljni da iz resursa koje imamo izvučemo najveću moguću društvenu dobrobit.

Jedno posebno uvjerljivo obrazloženje za vladu jest to da ona postoji kako bi imala moć potrebnu za poboljšanje učinka u ovom drugom području. Zabavno je sanjati o društvima koja to odbijaju učiniti, ali u stvarnom svijetu društva se natječu jedno s drugim i vjerojatnije je da će ona koja mogu povećati svoju učinkovitost rješavanjem tržišnih neuspjeha pobijediti nego biti pobijeđena.

Razmislite o svakoj funkciji vlade za koju se gotovo svi slažu da je legitimna; stvari potrebne čak i za državu čistog noćnog čuvara koju je opisao Robert Nozick. Ove funkcije primjenjuju moć na način koji osigurava da se dogode društveno korisne stvari koje se inače ne bi dogodile u svijetu posve dobrovoljnih transakcija.

Milei je to pogrešno shvatio. Teorija tržišnog neuspjeha nije neprijateljska društvu slobodnog tržišta. Umjesto toga, stvara svijetlu i objektivnu crtu koja dijeli legitimno područje za vršenje vladine moći od svega ostalog: privatnog područja. Ali iz gore navedenog ne slijedi da svi dokazivi problemi tržišnog neuspjeha zahtijevaju korištenje vladinih ovlasti za njihovo rješavanje.

Postoji nekoliko razloga zašto je to istina. Najpoznatija je ideja neuspjeha vlade, koja se događa kada trošak korištenja vlade za rješavanje neuspjeha tržišta premašuje koristi od toga. Postoje i situacije u kojima je sloboda koja se mora žrtvovati da bi se riješio problem jednostavno previsoka cijena. Za mnoge bi dobar primjer za to bilo služenje vojnog roka tijekom mira. To znači da je demonstracija da je nešto podložno problemu stvarnog tržišnog neuspjeha nužan, a ne dovoljan uvjet za opravdanje uporabe vladine moći.

Ova razlika je veća nego što se na prvi pogled čini. To preokreće našu instinktivnu pretpostavku da trebamo nešto poput vlade da bismo kontrolirali većinu stvari. Zbog teorije tržišnog neuspjeha, stolovi su okrenuti onima koji žele obnašati državnu vlast. Više ne moramo demonstrirati zašto bismo nešto trebali prepustiti slobodnom tržištu. Teret je na onima koji žele upotrijebiti vladinu moć da objasne zašto je ono što je pred njima pravi tržišni neuspjeh. Teorija tržišnog neuspjeha daje objektivne kriterije za procjenu je li takav slučaj pravilno izveden. A čak i tada, oni su samo zadovoljili nužan uvjet za obnašanje državne vlasti.

U svakoj pravoj demokraciji birači mogu promijeniti bilo što. Iz toga slijedi da bi svaka demokracija slobodnog tržišta koja želi takvom ostati trebala voditi računa o tome da osigura da što više sadašnjih i budućih glasača poznaje dovoljno ekonomije da shvate zašto vršenje vladine moći izvan područja tržišnog neuspjeha priliči vladi koja radi na izgradnji utopije, a ne vladi koja radi na zaštiti slobode svojih građana.

----------------------

Članak je originalno objavljen na stranici The Daily Economy
Autor: David C. Rose, doktor ekonomije i stariji istraživač na institutu AIER
Prijevod: Mario Nakić

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.