Vezani članci:
Korona restrikcije siju smrt među mladima i djecom u najsiromašnijem dijelu svijeta
Što su veće strane donacije, Afrika ima manje šanse za razvoj
ʼA djeca u Africi umiru od gladiʼ nije argument nego dijagnoza
Mit o eksploataciji Afrike
Hoće li Kina biti pokretač razvoja Afrike kao što je Zapad pokrenuo razvoj Kine?
Zašto Afrika gospodarski stagnira dok se Azija ubrzano razvija?
Indija uspješno pobjeđuje siromaštvo, ali Nigerija je novi gorući problem
U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?
Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini
Država koju nitko ne priznaje planira postati slobodnotržišni centar Afrike
Leftard Pernar napao leftarde
[VIDEO] Mugabe je još 1976. najavio politiku kojom će kasnije uništiti svoju zemlju
Bojkotiranjem odjeće zbog dječjeg rada činili bismo djeci medvjeđu uslugu
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Tržišni fundamentalizam, Afrika, Todorić i drugi hrvatski mitovi
Afrika - kontinent sustavno uništavan dobrim namjerama i lošim politikama
Macron izazvao bijes izjavom da Afrika ima civilizacijski problem
Pohlepne korporacije spašavaju živote. Ne zato što su dobre...
Dvije afričke zemlje prihvatile slobodno tržište, razvijaju se brže od drugih
Lažne vijesti: Jutarnji nas je osiromašio za bar 70 posto
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Gdje liberalizam škripi
Neki vozači Ubera prosvjeduju - protiv čega? Protiv osnova ekonomije
Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Fanovi Diabla pokazali da na tržištu vladaju kupci, a ne proizvođači i marketing
Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu
Tržište nije Bog
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište


Piše: Vladan Laušević
Photo: Annie Spratt/Unsplash
10.6.2022.

Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište

Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište


Piše: Vladan Laušević
Photo: Annie Spratt/Unsplash
10.6.2022.

Afrika se i danas smatra najsiromašnijim kontinentom. Istovremeno, situacija se dosta promijenila tijekom zadnjih dvadeset godina. I pored svih problema poput korupcije, ratova i diktatura, Afrika je danas u boljem ekonomskom i političkom stanju nego prije.

Moderni razvoj Afrike je dosta povezan za trgovinske ugovore koji su sklopljeni poslije 1990-ih, naročito što se tiče trgovine između Europske unije i afričkih nacija kroz ugovore poput Cotonou Agreementa. Ekonomija Afrike se također poslije 2000-ih razvila i kroz nove ugovore poput onih s Kinom, za koje se veže dosta problema radi kineske državne kontrole oko investicija, kao i ugovore unutar ekonomske suradnje u okviru Afričke unije koja je na više načina osnovana s EU kao inspiracijom. Zbog više trgovine, investicija i liberalizacije tržišta, na primjer kao u Bocvani i Nigeriji, siromaštvo se dosta smanjilo i veći broj Afrikanaca danas ima bolji životni standard.

Ekonomski razvoj Afrike se nastavlja kroz novi trgovinski ugovor pod nazivom African Continental Free Trade Area (AFCFTA). Ovaj regionalni ili kontinentalni ugovor je interesantan iz više razloga, a jedan od razloga su događanja izvan Afrike. Ugovor je potpisan između 54 članica AU i za sada ga je implementiralo 36 država.

Generalna ideja ugovora je olakšati trgovinu unutar Afrike kroz stvaranje standarda koji se odnose na načine transporta i pakovanja, kao i uklanjanje poreza i prepreka poput carinskih kontrola. Trgovina iz Nigerije koja se otprema za Ganu ili Zambiju tako na primjer postaje lakša nego što je to bio slučaj ranije. AFCFTA na više načina ukazuje na stanje kakvo je bilo u zapadnoj Europi tijekom 1970-ih, prije stvaranja unije i formiranja jedinstvenog tržišta. Prema podacima Svjetske banke, ugovor može smanjiti siromaštvo za oko 30 milijuna ljudi i rezultirati s oko 450 milijardi dolara prihoda širom Afrike.

Stvar je i u tome da je AFCFTA formiran u vrijeme procesa koji se smatraju lošim što se tiče ekonomije i globalne trgovine. Vladavina nacionalističkog američkog predsjednika Donalda Trumpa u Americi, porast populističkih partija u Europi, pandemija virusa korone i drugi procesi doveli su do političke retorike koja otežava globalnu trgovinu, suradnju i integraciju kao i međuljudske odnose po pitanju migracija. Zbog tih razloga, trenutna ekonomska situacija u Africi predstavlja pozitivne primjere i trendove koji idu u smjeru suradnje, otvorenosti i više slobode.

Jedna dugoročna ambicija s ugovorom je da se u Africi formira jedinstveno tržište sa slobodnim kretanjem robe, usluga, kapitala i ljudi gdje se EU koristi kao inspiracija. Također se smatra da će ugovor imati i bolji utjecaj na standard života za žene, mlađe generacije i poduzetnike. A što se tiče razvoja izvan Afrike, smatra se da će ugovor dovesti AU u bolju političku poziciju i uspostavljanje pregovora sa EU i drugima poput Kine oko interregionalne suradnje kao i pregovore oko ekonomije, migracije i ekologije.

Ugovor AFCTA predstavlja ne samo nove mogućnosti za veći broj ljudi, već i nova razumijevanja Afrike kao kontinenta koji se razvija i unapređuje i pored svih problema i izazova. Zbog toga, ekonomski razvoj Afrike daje optimizam i nadu za bolji razvoj svijeta, s obzirom na razne negativne događaje zadnjih godina. Na kraju krajeva, trgovina nije samo u ugovorima između režima već suradnja između ljudi koji na razne načine pomažu i nadopunjavaju jedni druge.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADAN LAUŠEVIĆ
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.