Afrika se i danas smatra najsiromašnijim kontinentom. Istovremeno, situacija se dosta promijenila tijekom zadnjih dvadeset godina. I pored svih problema poput korupcije, ratova i diktatura, Afrika je danas u boljem ekonomskom i političkom stanju nego prije. 

Moderni razvoj Afrike je dosta povezan za trgovinske ugovore koji su sklopljeni poslije 1990-ih, naročito što se tiče trgovine između Europske unije i afričkih nacija kroz ugovore poput Cotonou Agreementa. Ekonomija Afrike se također poslije 2000-ih razvila i kroz nove ugovore poput onih s Kinom, za koje se veže dosta problema radi kineske državne kontrole oko investicija, kao i ugovore unutar ekonomske suradnje u okviru Afričke unije koja je na više načina osnovana s EU kao inspiracijom. Zbog više trgovine, investicija i liberalizacije tržišta, na primjer kao u Bocvani i Nigeriji, siromaštvo se dosta smanjilo i veći broj Afrikanaca danas ima bolji životni standard.

Ekonomski razvoj Afrike se nastavlja kroz novi trgovinski ugovor pod nazivom African Continental Free Trade Area (AFCFTA). Ovaj regionalni ili kontinentalni ugovor je interesantan iz više razloga, a jedan od razloga su događanja izvan Afrike. Ugovor je potpisan između 54 članica AU i za sada ga je implementiralo 36 država.

Generalna ideja ugovora je olakšati trgovinu unutar Afrike kroz stvaranje standarda koji se odnose na načine transporta i pakovanja, kao i uklanjanje poreza i prepreka poput carinskih kontrola. Trgovina iz Nigerije koja se otprema za Ganu ili Zambiju tako na primjer postaje lakša nego što je to bio slučaj ranije. AFCFTA na više načina ukazuje na stanje kakvo je bilo u zapadnoj Europi tijekom 1970-ih, prije stvaranja unije i formiranja jedinstvenog tržišta. Prema podacima Svjetske banke, ugovor može smanjiti siromaštvo za oko 30 milijuna ljudi i rezultirati s oko 450 milijardi dolara prihoda širom Afrike.

Stvar je i u tome da je AFCFTA formiran u vrijeme procesa koji se smatraju lošim što se tiče ekonomije i globalne trgovine. Vladavina nacionalističkog američkog predsjednika Donalda Trumpa u Americi, porast populističkih partija u Europi, pandemija virusa korone i drugi procesi doveli su do političke retorike koja otežava globalnu trgovinu, suradnju i integraciju kao i međuljudske odnose po pitanju migracija. Zbog tih razloga, trenutna ekonomska situacija u Africi predstavlja pozitivne primjere i trendove koji idu u smjeru suradnje, otvorenosti i više slobode.

Jedna dugoročna ambicija s ugovorom je da se u Africi formira jedinstveno tržište sa slobodnim kretanjem robe, usluga, kapitala i ljudi gdje se EU koristi kao inspiracija. Također se smatra da će ugovor imati i bolji utjecaj na standard života za žene, mlađe generacije i poduzetnike. A što se tiče razvoja izvan Afrike, smatra se da će ugovor dovesti AU u bolju političku poziciju i uspostavljanje pregovora sa EU i drugima poput Kine oko interregionalne suradnje kao i pregovore oko ekonomije, migracije i  ekologije.

Ugovor AFCTA predstavlja ne samo nove mogućnosti za veći broj ljudi, već i nova razumijevanja Afrike kao kontinenta koji se razvija i unapređuje i pored svih problema i izazova. Zbog toga, ekonomski razvoj Afrike daje optimizam i nadu za bolji razvoj svijeta, s obzirom na razne negativne događaje zadnjih godina. Na kraju krajeva, trgovina nije samo u ugovorima između režima već suradnja između ljudi koji na razne načine pomažu i nadopunjavaju jedni druge.