Vezani članci:
Korona restrikcije siju smrt među mladima i djecom u najsiromašnijem dijelu svijeta
Što su veće strane donacije, Afrika ima manje šanse za razvoj
ʼA djeca u Africi umiru od gladiʼ nije argument nego dijagnoza
Mit o eksploataciji Afrike
Hoće li Kina biti pokretač razvoja Afrike kao što je Zapad pokrenuo razvoj Kine?
Zašto Afrika gospodarski stagnira dok se Azija ubrzano razvija?
Indija uspješno pobjeđuje siromaštvo, ali Nigerija je novi gorući problem
U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?
Drugo afričko oslobođenje: Crni kontinent na pragu velikog pakta o slobodnoj trgovini
Država koju nitko ne priznaje planira postati slobodnotržišni centar Afrike
Leftard Pernar napao leftarde
[VIDEO] Mugabe je još 1976. najavio politiku kojom će kasnije uništiti svoju zemlju
Bojkotiranjem odjeće zbog dječjeg rada činili bismo djeci medvjeđu uslugu
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Tržišni fundamentalizam, Afrika, Todorić i drugi hrvatski mitovi
Afrika - kontinent sustavno uništavan dobrim namjerama i lošim politikama
Macron izazvao bijes izjavom da Afrika ima civilizacijski problem
Pohlepne korporacije spašavaju živote. Ne zato što su dobre...
Dvije afričke zemlje prihvatile slobodno tržište, razvijaju se brže od drugih
Lažne vijesti: Jutarnji nas je osiromašio za bar 70 posto
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Gdje liberalizam škripi
Neki vozači Ubera prosvjeduju - protiv čega? Protiv osnova ekonomije
Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Fanovi Diabla pokazali da na tržištu vladaju kupci, a ne proizvođači i marketing
Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište


Piše: Vladan Laušević
Photo: Annie Spratt/Unsplash
10.6.2022.

Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište

Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište


Piše: Vladan Laušević
Photo: Annie Spratt/Unsplash
10.6.2022.

Afrika se i danas smatra najsiromašnijim kontinentom. Istovremeno, situacija se dosta promijenila tijekom zadnjih dvadeset godina. I pored svih problema poput korupcije, ratova i diktatura, Afrika je danas u boljem ekonomskom i političkom stanju nego prije. 

Moderni razvoj Afrike je dosta povezan za trgovinske ugovore koji su sklopljeni poslije 1990-ih, naročito što se tiče trgovine između Europske unije i afričkih nacija kroz ugovore poput Cotonou Agreementa. Ekonomija Afrike se također poslije 2000-ih razvila i kroz nove ugovore poput onih s Kinom, za koje se veže dosta problema radi kineske državne kontrole oko investicija, kao i ugovore unutar ekonomske suradnje u okviru Afričke unije koja je na više načina osnovana s EU kao inspiracijom. Zbog više trgovine, investicija i liberalizacije tržišta, na primjer kao u Bocvani i Nigeriji, siromaštvo se dosta smanjilo i veći broj Afrikanaca danas ima bolji životni standard.

Ekonomski razvoj Afrike se nastavlja kroz novi trgovinski ugovor pod nazivom African Continental Free Trade Area (AFCFTA). Ovaj regionalni ili kontinentalni ugovor je interesantan iz više razloga, a jedan od razloga su događanja izvan Afrike. Ugovor je potpisan između 54 članica AU i za sada ga je implementiralo 36 država.

Generalna ideja ugovora je olakšati trgovinu unutar Afrike kroz stvaranje standarda koji se odnose na načine transporta i pakovanja, kao i uklanjanje poreza i prepreka poput carinskih kontrola. Trgovina iz Nigerije koja se otprema za Ganu ili Zambiju tako na primjer postaje lakša nego što je to bio slučaj ranije. AFCFTA na više načina ukazuje na stanje kakvo je bilo u zapadnoj Europi tijekom 1970-ih, prije stvaranja unije i formiranja jedinstvenog tržišta. Prema podacima Svjetske banke, ugovor može smanjiti siromaštvo za oko 30 milijuna ljudi i rezultirati s oko 450 milijardi dolara prihoda širom Afrike.

Stvar je i u tome da je AFCFTA formiran u vrijeme procesa koji se smatraju lošim što se tiče ekonomije i globalne trgovine. Vladavina nacionalističkog američkog predsjednika Donalda Trumpa u Americi, porast populističkih partija u Europi, pandemija virusa korone i drugi procesi doveli su do političke retorike koja otežava globalnu trgovinu, suradnju i integraciju kao i međuljudske odnose po pitanju migracija. Zbog tih razloga, trenutna ekonomska situacija u Africi predstavlja pozitivne primjere i trendove koji idu u smjeru suradnje, otvorenosti i više slobode.

Jedna dugoročna ambicija s ugovorom je da se u Africi formira jedinstveno tržište sa slobodnim kretanjem robe, usluga, kapitala i ljudi gdje se EU koristi kao inspiracija. Također se smatra da će ugovor imati i bolji utjecaj na standard života za žene, mlađe generacije i poduzetnike. A što se tiče razvoja izvan Afrike, smatra se da će ugovor dovesti AU u bolju političku poziciju i uspostavljanje pregovora sa EU i drugima poput Kine oko interregionalne suradnje kao i pregovore oko ekonomije, migracije i  ekologije.

Ugovor AFCTA predstavlja ne samo nove mogućnosti za veći broj ljudi, već i nova razumijevanja Afrike kao kontinenta koji se razvija i unapređuje i pored svih problema i izazova. Zbog toga, ekonomski razvoj Afrike daje optimizam i nadu za bolji razvoj svijeta, s obzirom na razne negativne događaje zadnjih godina. Na kraju krajeva, trgovina nije samo u ugovorima između režima već suradnja između ljudi koji na razne načine pomažu i nadopunjavaju jedni druge.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADAN LAUŠEVIĆ
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.