Vezani članci:
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Kad će ta apokalipsa? Mit o prenapučenosti Zemlje i ograničenosti resursa
Prirodni resursi - dar ili prokletstvo nacije?
Kolinda može otvarati radna mjesta i plaćati radnike 8.000 eura, ali ne na ovoj funkciji
Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni
Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!
Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku
Kolindino pomilovanje Huanita je dobrodošlo, ali glavni problem i dalje ostaje
Hoće li Kolindu sukob s desnicom koštati pobjede na izborima?
Kolinda postaje ozbiljno patetična, netko joj to treba reći
Besposleni pop jariće krsti
Što je Kolinda rekla krivo o Jugoslaviji?
Što točno smeta Paviću - jugoslavenstvo ili istina?
Kolinda pokazala da možemo osuditi oba zločinačka režima, ne moramo izabrati jedan
Je li nas Kolinda stvarno osramotila? Pogledajte kako komentiraju stranci na Twitteru
Plenković pokušava kopirati Kolindu, ne ide mu
Kolinda je atrakcija na SP-u: Jugoslavenski mediji je sprdaju, svijet joj se divi
Kolinda nije u pravu: Država ne može i ne treba zaustaviti emigraciju
Kolinda griješi: Da bi bio domoljub, ne moraš voljeti institucije države!
Rujan je za Hrvatsku bio najcrnji mjesec od početka epidemije. Tko će za to odgovarati?
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Kako je karantena utjecala na suzbijanje koronavirusa u Hrvatskoj?
Zašto Hrvatska ne može biti kao Švedska? (ni u borbi protiv korone ni u svemu ostalom)
Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Da, istina je: Hrvatska je relativno najgore gospodarstvo u EU
Hrvati dokazali da mogu biti najbolji - kad se političari ne miješaju
Da je prvenstvo u ekonomiji, kako bi prošla Hrvatska?
ʼVeliki Hrvatiʼ pretvorili su državu u svoj plijen, a onda vam drže predavanja o hrvatstvu
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Mit o Hrvatskoj koja je ʼjako bogata resursimaʼ


Piše: Branimir Perković
10.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Mit o Hrvatskoj koja je ʼjako bogata resursimaʼ

Mit o Hrvatskoj koja je ʼjako bogata resursimaʼ


Piše: Branimir Perković
10.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je gostujući u Švicarskoj izjavila da je Hrvatska bogatija resursima od Švicarske...

U medijskom prostoru Hrvatske je postalo popularno pratiti predsjednicu i detaljno analizirati njene riječi. Tako se stvara jako puno kontroverzi oko njenih izjava iako su često napadi na "Kolindine gluposti" dobrim dijelom promašeni ili su već nekoliko puta izrečeni od drugih političara, novinara i analitičara bez da su prije Kolinde stvarali toliku pomutnju u medijskom prostoru. I sama predsjednica je za to kriva zbog toga što često koristi nedefinirane termine, neprovjerene informacije i poluistine. Svega toga je javni prostor u Hrvatskoj pun, ali iz nekog razloga se mnoge stvari stavljaju pod povećalo tek kada ih Kolinda izjavi.

Takva situacija se dogodila i prilikom predsjedničinog susreta s hrvatskim iseljeništvom u Švicarskoj kad je izjavila da Hrvatska može biti uz bok najrazvijenijim državama jer "imamo sve resurse, puno smo bogatiji resursima od mnogo država, uključujući i Švicarsku u kojoj živite".

Ta izjava je pogrešna na nekoliko načina. Ali da se razumijemo, nije to nikakva nova umotvorina predsjednice nego prevladavajući stav mnogih političara i ekonomista od osamostaljenja Hrvatske koji se ponavlja iz godine u godinu. Hrvatska navodno ima puno resursa od kojih se može obogatiti, ali ih zanemaruje, prodaje strancima, loše upravlja njima itd. No, u tom prevladavajućem stavu ima nekoliko problema.

Prvo se nameće pitanje što se točno smatra resursom. Sirovine, geografska pozicija, klima, šume, vode, more, nekretnine... Sam pojam "resurs" može imati različito značenje. Većina ljudi pomisli na materijalne resurse kao naftu, ugljen i metalnu rudu. Oni malo širih pogleda pomišljaju i na šume, rijeke, more i polja. Zatim slijede nekretnine i geografska pozicija (međunarodni promet), a oni koji stvarno razumiju značenje pojma "resurs" u smislu nacionalnog gospodarstva, znaju da je jako bitan, dapače najvažniji, ljudski resurs.

Na koje od tih resursa je Kolinda mislila kada je rekla da je Hrvatska bogatija resursima od mnogih država, uključujući i Švicarsku?

Istina je da Švicarska ne obiluje naftom, ugljenom i metalnom rudom. Jako je siromašna po pitanju prirodnih sirovina unutar vlastitih granica. Ali ni Hrvatska se ne može pohvaliti velikom obdarenošću tim resursima. Vadi se nešto nafte i plina, ali ni približno dovoljno za pokriti vlastite potrebe, a kamoli izvoz kojim bi se obogatila. Stoga predsjednica nije mogla misliti na te resurse jer je Hrvatska relativno siromašna njima, baš kao i Švicarska. To sigurno neće omogućiti Hrvatskoj da postane bogata poput Švicarske. Da je Hrvatska izrazito bogata jednom prirodnom sirovinom kao naftom, zlatom, bakrom i slično, onda bi korisnost tih resursa za rast ovisila o kvaliteti korištenja i institucionalnom okruženju, kao što Kolinda i implicira, ali to nije slučaj.

Što se tiče šuma, rijeka, mora i polja, ni tu se baš ne nalazi odgovor na pitanje. Istina, Švicarska ima nešto manju pokrivenost šumama od Hrvatske te izvozi manje proizvoda od drva, ali razlog tomu je taj što Švicarska proizvodi toliko puno proizvoda visoke dodane vrijednosti da je drvna industrija relativno neisplativa. Švicarska industrija namještaja ostvaruje puno bolje rezultate od Hrvatske. Pametne države ne izvoze "sirovine" nego ih prerađuju u finalni proizvod koji ima puno veću vrijednost od sirovine.

Po pitanju rijeka, i Švicarska i Hrvatska obiluju energijom iz hidroelektrana, ali su gotovo svi kapaciteti već iskorišteni u obje zemlje. Tako da to neće biti način na koji će se Hrvatska obogatiti kao Švicarska. Hrvatska, za razliku od Švicarske, ima i more koje nudi razne transportne pogodnosti, a i glavni je faktor razvoja turizma. Međutim, Jadransko more je izgubilo na svojoj važnosti za trgovinu još od vremena otkrića Amerika i razvoja transatlantske trgovine. Njegova važnost je regionalna pa stoga ne može biti jako bitan čimbenik razvoja Hrvatske.

Primarna važnost mora danas se ogleda u turizmu, ali da je baziranje rasta na turizmu efikasan način da se Hrvatska obogati kao Švicarska, to bi se već dogodilo. Uostalom, Švicarska možda nema more, ali ima Alpe koje zimi generiraju dobar turistički prihod, toliko dobar da Švicarska zarađuje od turizma puno više od Hrvatske. To je eventualno resurs koji bi Hrvatska mogla bolje razviti u smjeru razvoja elitnog turizma kao Švicarska. No, to nije dovoljno. Nijedna bogata država ne ovisi o turizmu za razvoj niti je bilo koja bogata država to postala zbog turizma, pa tako neće ni Hrvatska.

Isto se odnosi na poljoprivredu. Iako jako razvijene države imaju najrazvijeniju poljoprivredu, ona ne čini okosnicu njihova razvoja i od poljoprivrede se nijedna zemlja nije obogatila. Tako da se Hrvatska ne može osloniti na polja kao resurs koji će joj osigurati bogaćenje.

Prometna geografska pozicija se može dobro iskoristiti za razvoj nacionalnog gospodarstva, ali se njena važnost često prenaglašava. Kako smo rekli, Jadran je davno izgubio svoju globalnu važnost, kao i ostatak Mediterana, a regionalna nije dovoljna za značajan gospodarski impuls. No, istina je da ni taj regionalni značaj Hrvatska ne koristi pa hrvatske luke gube na svome značaju u korist talijanskog Trsta i slovenskog Kopra. 1990-ih su se mnogi smijali planovima Slovenije da Kopar prestigne Rijeku u važnosti i količini prometa, ali to se dogodilo i Rijeka trenutno ne može ni konkurirati jedinoj slovenskoj luci.

Građani RH imaju jako puno nekretnina u svom vlasništvu te je Hrvatska među zemljama u kojima najveći dio stanovništva živi u vlastitoj nekretnini, čak 90%. Ali istodobno je kvaliteta stanovanja jako niska i jako puno ljudi živi u pretrpanim stambenim prostorima. Nekretnine su kulturološki najčešći način štednje u Hrvatskoj pa je tako puno "vrijednosti" zarobljeno u njima. Iako nekretnine čak i nisu dobar način štednje ni investicija, toliko duboko ukorijenjene kulturološke praske se teško mijenjaju. Ono na čemu Hrvatska može poraditi je prodaja mnoštva nekretnina koje država ima u vlasništvu, a desetljećima propadaju. Radi se o čistom mrtvom kapitalu koji ne koristi nikome, a mogao bi se staviti u funkciju. Zbog neefikasnosti državnog aparata, tromosti pravosuđa i potpune nezainteresiranosti za stavljanje državnih nekretnina u funkciju kroz privatizaciju, te nekretnine su nažalost sasvim propale i dobar dio njih je tek ruševina koju se ne isplati obnavljati. Ali ni nekretnine nisu resurs koji Hrvatska ima više od Švicarske, samo je u Švicarskoj taj resurs puno bolje iskorišten.

I za kraj najbitniji resurs, ljudi. Ljudski resurs je daleko najveće bogatstvo jedne ekonomije koji ne samo da je vrjedniji od svih ostalih, nego bez njega nijedan drugi resurs ne može biti kvalitetno iskorišten. Stoga je on bitniji od svih ostalih resursa skupa. Toliko bitan da postoji cijeli niz država koje su svoje bogatstvo bazirale upravo na razvoju ljudskog resursa. Istraživanja su pokazala da bogatstvo neke države prirodnim resursima može djelovati kao blagoslov ili kao prokletstvo, ovisno o tome kako se koriste. A upravo korištenje prirodnih resursa ovisi o ljudskom resursu. Tu Hrvatska ne samo da stoji lošije od Švicarske i bogatih zemalja, nego se prema Indeksu ljudskog kapitala, koji računa Svjetska banka, stanje ljudskog resursa pogoršalo u razdoblju od 2012.-2017. Uzmemo li u obzir i masovno iseljavanje većinom mladog i obrazovanog stanovništva, a posebno "odljev mozgova" koji se događa već desetljećima, Hrvatska definitivno gubi najbolji i jedini resurs koji joj može omogućiti da dostigne i pretekne Švicarsku i bogate države, kao što to predsjednica zaziva.

A za to su najviše odgovorne dosadašnje političke strukture koje su krojile formalno i neformalno institucionalno okruženje u svoju partijsku korist, a ne u interesu općeg gospodarskog napretka. Ali odgovorni su i građani RH, ne samo zato što su nagrađivali takve ekonomske i druge politike, nego i zbog toga što su aktivno tražili takve politike koje su postupno uništavale hrvatsku državu. Ljudskog resursa je sve manje, šansi za dostizanje Švicarske je sve manje, vremena prije točke bez povratka je sve manje. Koliko treba čekati da političari i građani shvate da se više ne može čekati s promjenom ovog trenda kontinuiranog relativnog nazadovanja? Hoćemo li mijenjati stare zablude prije nego što bude kasno?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.