Vezani članci:
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Privatni vrtić nije dobio dozvolu zbog besmislenog propisa koji ne poštuju ni gradski vrtići
Zašto kava na Stradunu NIJE preskupa (i zašto se trebamo prestati zgražati)
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Zašto se Hrvati ne mogu suočiti s poviješću?
Bruno Leoni i njegova kritika inflacije propisa danas su relevantniji no ikad
Austrijska škola (2): Eugen Böhm von Bawerk - prvi ozbiljni kritičar marksizma
Pogledajte dokumente iz 1930-ih: Hrvatski poduzetnici su i tada imali probleme s komorama i državom
Rock zvijezde, socijalizam i legende koje nikad ne umiru
Stjepan Radić: Liberalizam (1902)
Velimir Terzić - od 'narodnog neprijatelja' do velikana hrvatskog liberalizma
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Hrvatski povjesničari apeliraju na politiku: Ne ograničavajte slobodu mišljenja!
Romantiziranje masovnog ubojice u hrvatskim medijima
Profesor na Stanfordu otkrio kako smanjiti razliku između bogatih i siromašnih
Franjo Tuđman i slobodno tržište
Socijalizam je suprotstavljen slobodi i pravdi
Ludwig von Mises: Idealna liberalna država vs. nacionalizam
[VIDEO] Nacisti i komunisti zajedno paradiraju u Poljskoj
Slavko Goldstein - 10 izabranih citata
Mit o zlatnim osamdesetima
Ustaše su bili socijalisti, a NDH je promicala korporatizam
Kako je komunizam utjecao na seksualni život mojih roditelja
Ova pitanja o Titu kruže Facebookom, a mi vam donosimo odgovore
Da je Tito živ, ovakvi izdajnici bi završili na Golom otoku
Povijesni revizionizam i gordijski čvor
Titoljupci su zadnji koji imaju pravo nekoga prozivati zbog šutnje o pedofiliji
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe


Piše: Liberal.hr
Photo: FEE
23.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe


Piše: Liberal.hr
Photo: FEE
23.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Najpoznatiji hrvatski turistički dragulj, grad Dubrovnik, dobio je značajan prostor u popularnoj američkoj publikaciji u izdanju Zaklade za ekonomsku edukaciju FEE. Ovaj put nije riječ o turističkim ljepotama današnjeg Dubrovnika, već o njegovim povijesnim znamenitostima.

Lawrence W. Reed je predsjednik FEE-a od 2008. godine. Pisao je i za brojne američke dnevne novine, mjesečnike i portale. Ima široku naobrazbu (doktorate iz javne uprave i prava te različite stupnje višeg i visokog obrazovanja iz ekonomije i povijesti). Nedavno je posjetio Dubrovnik te je objavio članak u kojem kaže:

"Grad Dubrovnik na Jadranu pogodio je veličanstvenost kamenih zidova koji okružuju njegov Stari grad, ljepotu crvenih krovova iznad plavog mora i zapanjujući pogled na cijeli grad s vrha obližnjeg brda Srđa. Čak i ako ne znate mnogo o njegovoj srednjovjekovnoj prošlosti ili o novijim ratnim tragedijama, Dubrovnik je dragulj za oko iz bilo kojeg kuta."

A zatim je ispričao priču o Dubrovačkoj Republici, onu koju zna jako malo ljudi i u Hrvatskoj:

"Ono što je moj posjet prošlog ponedjeljka (8. travnja 2019.) učinio nezaboravnim, bio je mali, ali nevjerojatan dio ekonomske povijesti. Dok sam hodao po gradskim zidinama i ulicama Starog grada, znao sam da sam u srcu Raguse (Dubrovačke Republike) sa sjedištem u ovom gradu 450 godina. Na svom vrhuncu u 15. i 16. stoljeću, bila je to jedna od najslobodnijih i najnaprednijih enklava na planetu.

Povijest Dubrovačke Republike

Dubrovačka Republika postigla je neovisnost od Venecije 1358. godine. Izgubila ju je od Napoleona Bonapartea kada ju je vojno zauzeo 1808. godine. Četiri i pol stoljeća u međuvremenu Dubrovnik je plaćao malu godišnju taksu ili naknadu susjednim silama poput Mađara i Osmanlija, koji su im zauzvrat prepuštali da sami upravljaju kao aristokratska, pomorska republika. Službeni moto Dubrovačke Republike bio je "NONE BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO" ("Sloboda se ne prodaje za svo zlato svijeta"). Njezina zastava ponosno je govorila: LIBERTAS ("Sloboda").

Bilo je to sićušno mjesto čak i za tadašnje standarde. Unutar gradskih zidina i oko njih živjelo je manje od 10.000 ljudi, plus daleko manje od 100.000 u cijelom pojasu uske dalmatinske obale i otoka koji su činili Republiku. Ipak, stotine brodova koji su činili njezinu trgovačku flotu bili su značajniji od brodova u Veneciji, gradu-državi koji se hvalio deseterostruko većim brojem stanovnika od Dubrovnika.

Čelnici i diplomati Republike i danas su predmet istraživanja zbog svojih diplomatskih vještina bez premca. Pregovarali su sporazumima o slobodnoj trgovini koji su Dubrovniku stoljećima osiguravali prosperitet i mir. Nikada u povijesti Dubrovnik nije prisilno koristio svoje bogatstvo i moć u svrhu teritorijalnog širenja.

Dubrovački trgovci lutali su Mediteranom posjećujući luke sve do Španjolske na zapadu, Egipta na jugu i Levanta na istoku. Održavali su konzulate u desecima zemalja diljem Europe, sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

Tajna izuzetnog uspjeha Dubrovačke Republike nesumnjivo je bila njezina sloboda. Njena vlada, iako aristokratske prirode, bila je mala, ograničena i gotovo bez korupcije. Ograničeni rokovi osigurali su da je visoki dužnosnik, rektor, odslužio samo mjesec dana prije nego što je proslijedio službene dužnosti svom nasljedniku. Rektor je jedva premjestio svoje stvari u palaču prije nego se morao spakirati i iseliti. Nije se mogao kandidirati za ured još najmanje dvije godine. Takva ograničenja državne vlasti i jedinstvena usmjerenost na izgradnju društva putem poduzetništva i pomorske trgovine učinili su Dubrovnik Hong Kongom Mediterana.

Jednakost prilika

Ženama je pružena znatna ekonomska sloboda, što je rijetkost u svijetu toga vremena. U vrijeme kada se u drugim zemljama od žena očekivalo da se podređuju muškarcima i radovima u kući ili na polju, bogate poduzetnice izgradile su vlastita bogatstva u Dubrovniku. Kako je Susan Mosher Stuard, u svojoj knjizi "Država poštovanja: Ragusa / Dubrovnik u srednjovjekovnim stoljećima", napisala:

Ženama je bilo dopušteno nositi dragulje i proizvoditi nakit; i mogle su u potpunosti samostalno trgovati, budući da su bili u njihovom vlasništvu. Njihov prikaz bio je poticaj tržištu u onome što je postalo unosna izvozna industrija; srebro i malo zlata iz kopnenih rudnika na Balkanu oblikovano je u široku paletu proizvoda u Dubrovniku.

Ono što povjesničari mogu reći, čini se da je "lakoća poslovanja" u Dubrovniku 15., 16. i 17. stoljeća bila nevjerojatna. Gotovo svatko, bez obzira na rasu ili spol, mogao je predati papire i osigurati sva odobrenja za pokretanje posla u roku samo nekoliko dana. Danas postoje zemlje u kojima ćete biti sretni da sve to učinite za godinu ili dvije.

To je bilo mjesto koje je cijenilo vitalni značaj privatnog poduzetništva i ohrabrivalo ga ostavljajući ljudima prostor da sami izmišljaju, inoviraju i napreduju. Dubrovnik je imao poštovanja za poduzetnike. Njegovi birokrati bili su malobrojni i uglavnom su bili usmjereni na vođenje evidencije.

U Državnom arhivu u Dubrovniku danas je papir iz 1389. koji sadrži najstariji poznati podatak o osiguravanju i ugradnji javnog sata u južnoj Europi. Dokument je potpisani ugovor između ureda rektora i privatnog talijanskog proizvođača satova za izgradnju i postavljanje sata na zvoniku Kneževog dvora.

Ropstvo je bilo uobičajeno diljem svijeta u srednjem vijeku, kao što je bilo od davnina. Dubrovnik ga je ukinuo 1416. godine.

Imovinska prava i stečaj

Mala republika je bila pionir u uvođenju zakona o stečaju. Dok su dužnički zatvori bili rasprostranjeni u srednjovjekovnoj Europi, dubrovački zakon je uspostavio postupke za namirenje dugova bez zatvaranja građana. Godine 1568. donesen je jedan od najranijih zakona koji potiču privatno osiguranje plovila na Mediteranu.

Svaki ekonomist vrijedan imena zna da je zaštita vlasničkih prava nužan uvjet za održivi gospodarski rast. I ovdje je to bilo područje značajnih dubrovačkih postignuća. Porezi su bili niski, a kapital je bio siguran od proizvoljnih konfiskacija od strane plemića kakve su bile uobičajene u ostatku Europe. Državne financije u Ragusi bile su poznate po svojoj razboritosti; uravnoteženi proračuni i minimalni dug bili su normalna očekivanja za nekoliko stotina godina.

U svom proučavanju ekonomije Republike, autori Havrylyshyn i Srzentić prezentiraju obilne dokaze o "povoljnoj poslovnoj klimi i vladavini prava". Dubrovačka Republika je bila među prvim državama koje su formalizirale proceduru ugovaranja poslova. To je možda najbolji posao u Europi u provedbi dobrog poslovnog prava na nepristran način, pružajući izvanredan stupanj pristupa "poštenog polja i bez koristi" koji je obilježje istinskog kapitalizma. Pravda na sudovima bila je brza i učinkovita.

Dubrovačka valuta

Još jedan važan, ako ne i neophodan uvjet za prosperitetnu ekonomiju je zdrava valuta. Širom Europe od vremena Rimskog Carstva kroz Napoleonske ratove, kraljevi i parlamenti rutinski su rušili vrijednost novcu na brojne načine - uključujući smanjenje sadržaja plemenitih metala, rezanje kovanica i taljenje isječaka na manje kovanice te izdavanje nepovratnog papira. Na primjer, njemačke države tijekom Tridesetogodišnjeg rata 17. stoljeća uništile su svoj novac hiperinflacijom. Komparativno, Dubrovčani su bili pametni ljudi s novcem te su od početka 14. stoljeća uspostavili solidan srebrni standard.

Dubrovnik je proizvodio kvalitetni srebrni novčić više od 500 godina. Velikim slovima na kamenom luku unutar palače Sponza, gdje su nekad bile smještene javne gradske vage, ovaj natpis je i dalje čitljiv: FALLERE NOSTRA VETANT, ET FALLI PONDERA MEQUE PONDERO DUM MERCES, PONDERAT IPSE DEUS. To znači: "Ako naši utezi varaju, onda smo prevareni; dok važemo dobra, Bog nas mjeri".

Srebrni novčić koji je u Dubrovniku poznat kao "razbojnik" 1790-ih označen je na poleđini riječima: DUCE DEO FIDE ET IVST ("Predvođeni Bogom, vjerom i pravdom").

Sve to, čak i uz nedostatke aristokratske strukture koja je ograničavala političko sudjelovanje pučana, proizvelo je nešto što je protržišnom ekonomistu poput mene izvanredno i predvidljivo - stupanj prosperiteta koji je učinio Dubrovnik jednim od najbogatijih mjesta Europe.

Potres i Napoleonovo osvajanje

Što se dogodilo na kraju? Ovo je tužan dio priče. Oko 8:00 sati 6. travnja 1667. godine, veliki potres uništio je grad i okolicu. Tri četvrtine zgrada je uništeno. Grad-država se ponovno izgradila, ali nikada nije u potpunosti povratila svoju staru slavu. Zatim je tiranin Napoleon zauzeo i okupirao grad 1808. gaseći staru Republiku. Napori da se ponovno uspostavi na Bečkom kongresu 1815. godine nisu urodili plodom."

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.