Vezani članci:
Hrvatska lani u turizmu ostvarila puno bolje rezultate od procjepljenijih konkurenata
Zašto Repecki ne ponudi turistima kvalitetniji sadržaj?
Ivo Ivić i Index šire neutemeljeni strah od stranih turista
Medijske laži o turizmu u Portugalu
Ako stvarno želi spasiti sezonu, Vlada će ukinuti Stožer
Turizam kao žrtva birokracije i diplomatskog rata
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Prepustite testiranje privatnom sektoru, to bi ubrzalo proces i ljudi ne bi morali satima čekati u redu
Što je Hrvatska učinila da naljuti Kurza?
Hrvatski iznajmljivači i ove godine rasturili na nagradama agencije Booking.com
Vlada će se u 2020. obračunati s najvećim hrvatskim neprijateljima - radom i zaradom
Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?
Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona
Večernji je ekskluzivno otkrio ovu prijevaru, nikada ne biste vjerovali što iznajmljivači rade - skandal!
Cro kartica je nepotrebna i služit će samo za povećanje korupcije u javnom i privatnom sektoru
Socijaldemokracija ili ksenofobija?
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
SDP-ova ekonomistica predlaže da država spusti cijene i povisi plaće. Tko će to platiti?
Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?
Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima
Splitska vlast objavljuje rat turizmu
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Zašto kava na Stradunu NIJE preskupa (i zašto se trebamo prestati zgražati)


Piše: Branimir Perković
11.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zašto kava na Stradunu NIJE preskupa (i zašto se trebamo prestati zgražati)


Piše: Branimir Perković
11.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Nekoliko je glasnika ljeta i turističke sezone. Prvo je naravno sunčano vrijeme, pa gužve na graničnim prijelazima, zatim najavljivanje rekordne turističke sezone i u najranijim danima sezone naricanje ugostitelja kako turisti sve manje i manje troše. Sastavni dio tog folklora je i medijsko zgražanje o preskupim kavama po Dubrovniku (koji put se spomene i drugi grad, čisto da bude interesantno). Uvijek se pronađe nekakav lokalac koji se zgraža kako je kava na Stradunu toliko i toliko, a njegove misli se prenose po medijima kao stručna ekonomska analiza turizma u Hrvatskoj. Još ako se spomene kako turisti uništavaju jezgru grada jer ih ima previše, a stanari u centru ne mogu spavati od buke, onda je stručna analiza stanja potpuna, a folklorna forma zadovoljena.

Slijede zgražanja po lokalnim kafićima, apokaliptični komentari, krivljenje neoliberalnog kapitalizma, nostalgično prizivanje Tita i partije iz groba. Time se krug zatvara i čeka sljedeću sezonu kada sve ide iznova.

U taj folklor se uključio i Poslovni dnevnik, specijalizirani portal za ekonomska pitanja. Ako jedan ekonomsko specijalizirani portal prenosi takve „vijesti“, što očekivati od drugih?

Sve je to clickbait, reći će netko. I je, jedna tradicija koja se ponavlja iz godine u godinu i zabavlja ljude, pa i usrećuje jer mogu pokazivati svoju socijalnu osjetljivost za malog čovjeka, nostalgiju za mitskim "jednostavnijim i boljim vremenima". Ipak, to doprinosi antipoduzetničkom mentalitetu jer snagom javnog pritiska pokušava prisiliti ugostitelje da cijene drže na određenoj razini. Svojevrsno cjenovno fiksiranje. Naravno, to se ne može provesti, ali stvara ozračje u kojem se intervencija na tržištu i prisila gospodarskih subjekata sve više smatra normalnom mjerom. Jer ako treba fiksirati cijenu kave, zašto se ne bi fiksirala i cijena ostalih proizvoda? Restorani su preskupi za lokalce jer im je poslovna orijentacija na turistima veće pretežne moći? Kako se samo usuđuju, pa riba se može spremiti za 50 kn, a oni tu stavljaju cijene ribljih jela po nekoliko stotina kuna, diskriminacija! Kako će pošteni lokalac priuštiti tu cijenu? Zahtijevajmo tretman za sve!

Osim ako ne želimo planiranu ekonomiju a.k.a. socijalizam, zgražati se i zahtijevati od nekog poslovnog subjekta da stavi određenu cijenu proizvoda i usluge je glupo.

Pitanje o tome koju cijenu gdje staviti je najobičnije ekonomsko pitanje ponude i potražnje. Ako ima dovoljno turista koji bi platili određenu cijenu za ispijanje kave na ekskluzivnim lokacijama i ugostitelj je odlučio da mu se isplati držati toliku i toliku cijenu, jer realno u toj cijeni kave ne naplaćuje toliko kavu koliko samu lokaciju ispijanja kave, a za tu lokaciju opet plaća veliki najam gradu - što se itko ima u to miješati? Kada bi ta šalica kave stvarno bila preskupa, ne bi postojala potražnja za njom, tj. nitko ne bi platio toliku cijenu ako ne procjenjuje da ta kava na toj lokaciji stvarno toliko vrijedi.

U konačnici, velik dio cijene te kave odlazi kroz poreze u gradsku i državnu blagajnu iz koje se financiraju vrtići, škole, birokratski uhljebi, ceste i slično. Dakle, svi zadovoljni - i državni birokrati koji otmu velik dio cijene te kave, i ugostitelj koji je zaradio, i konzument koji je ispijao kavu na jednoj od svjetski najcjenjenijih lokacija. A ulazi u tu računicu i prestiž koji je kupac zbog skupe kave na prestižnoj svjetskoj lokaciji dobio.

Znači ne plaća se kava kao kava, nego usluga, lokacija i prestiž. A imajmo na umu da je velik dio cijene te kave ustvari porez koji država i grad prisiljavaju ugostitelja da uračuna u cijenu. Izračunajte koji dio cijene te kave ide na PDV i parafiskalne namete, pa umjesto da demonizirate ugostitelje i krivite kapitalizam, malo razmislite o prevelikom poreznom opterećenju koje guši svaki posao pa tako i ugostiteljski. Zatim procijenite koji dio tih poreza stvarno odlazi za vrtiće, ceste i škole a koliko odlazi na plaće birokratskim političkim uhljebima zaposlenima po raznim stranačkim i rođačkim vezama na izmišljene poslove ili na poslove koje može obavljati nekoliko puta manje ljudi nego što ih je zaposleno.

Cijeli taj folklor oko cijene kave na Stradunu i drugim gradskim centrima za vrijeme sezone pokazuje i šizofreni odnos Hrvata prema turizmu. Ne volimo raditi, turizam nam sasvim odgovara jer za nekoliko mjeseci u tjednu možemo živjeti (ili životariti?) ostatak godine, želimo sve više turista i želimo da troše sve više. E, ali želimo moći jesti, piti i zabavljati se tamo gdje se i oni zabavljaju, želimo da ne stvaraju gužve, želimo da se ne zabavljaju previše. Ustvari želimo samo da dođu, ostave novce i odmah krenu nazad odakle su došli.

Ne znamo što želimo. Jer ako želimo puno turista, nemamo se što žaliti na gužve i pretrpanost centara. Ako želimo da turisti potroše što više novca, nemamo se što žaliti ako je cijena kave na Stradunu 35 kuna. Ako želimo živjeti od iznajmljivanja apartmana, nemamo se što žaliti na cjelonoćne zabave okolo tih apartmana. Želimo li masovni turizam ili ekskluzivni? Bogate goste koji će puno trošiti ili siromahe koji neće htjeti platiti više od desetak kuna za uživanje na jednoj od najprestižnijih lokacija u svijetu. Živjeti cijelu godinu od rente zarađene u nekoliko ljetnih mjeseci ili proizvoditi kroz cijelu godinu? Osobno mislim da bi bilo bolje i zdravije ovo drugo, ali očigledno većina ne dijeli taj stav, pa budući da želimo živjeti od iznajmljivanja mora, sunca i povijesti jer nam je proizvodna ekonomija ispod časti, onda lijepo moramo prihvatiti da je Nijemac spreman platiti za jadnu kavu puno više od nas.

A da malo posložimo u glavi prioritete i prestanemo s napadima na ljude i industriju koja nas hrani?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.