Vezani članci:
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Veza između Orwella i Hayeka
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
U čemu kritičari slobodnog tržišta najčešće griješe
Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
I Amerikanci imaju Radničku frontu, zove se Donald Trump
Zašto je slobodno tržište najefikasniji mehanizam za suzbijanje diskriminacije
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Mladi Amerikanci totalno zbunjeni: mrze kapitalizam, ali vole slobodno tržište
Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka
Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Zašto su intelektualci i biznismeni najveći neprijatelji slobodnog poduzetništva
Zamislite da je Hrvatska 1990-ih pošla u smjeru slobodnog tržišta
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Socijalizam 21. stoljeća: Kako će Ray Ban i iPhone revolucionari srušiti kapitalizam
Top lista populista (1): Ivo Josipović i neoliberalni kapitalizam
Ocjena točnosti: 'NGO sektor je probio medijsku blokadu o Ivici Todoriću'
Država je stvorila Agrokor. Dajte nam još više države!
Je li kapitalizam gay friendly?
Franjo Tuđman i slobodno tržište
Novo na Liberalu:
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Ludwig von Mises: Princip nasilja, nastanak prava i uvod u socijalizam
Hladni rat u Fokusu: Nađi zabranio Zurovcu da pregovara oko nove vlade
Zurovec (Fokus) objavio prioritete na kojima će inzistirati u razgovorima o Vladi
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
'Anti-HDZ' vlada bila bi najveća prijevara birača u povijesti. Evo zašto neće uspjeti
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci

Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?


Piše: Mario Nakić
16.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?

Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?


Piše: Mario Nakić
16.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nerijetko se suočavam s kritikama da je Liberal "previše pro-tržišno radikalan" i da "nekritički idealiziramo tržište koje nije ni savršeno niti pravedno". Već mi je postalo naporno da svakome ponaosob odgovaram pa sam odlučio sažeti svoje razmišljanje na tu temu u obliku članka.

Prvo moram naglasiti da nikada nisam rekao niti napisao (ni ja niti bilo tko drugi na ovim stranicama) da je tržište savršeno ili apsolutno pravedno. Nikada! Da smo to tvrdili, to bi bila velika naša pogreška i laž. Naravno da tržište nije savršeno, zapravo možemo mu svakodnevno na primjerima iz života naći hrpu zamjerki, i osobnih i generalnih. Tržište čine ljudi, to smo mi svi, koji biramo na osnovi vlastitih želja i interesa koji ćemo proizvod kupiti, u kojoj trgovini, gdje ćemo se zaposliti, koliko ćemo raditi i biti produktivni itd. Dakle, tržište je jednostavno rečeno - društvo koje čine najrazličitije individue. Zato je nepredvidivo, zato je teško i nezahvalno čak i najboljim ekonomistima kad trebaju prognozirati gospodarsko kretanje u budućnosti.

Slobodno tržište ne može biti ni sinonim za pravdu. Kritičari najčešće vole argument nejednakosti prilika u slobodnotržišnoj ekonomiji, koji je sasvim legitiman iako je zahvaljujući pojedinim autorima poput Thomasa Pikettyja i neukim novinarima daleko preuveličan. Kažu, što je s onima koji se rode siromašni? Imaju li oni jednak pristup kvalitetnoj edukaciji, zdravstvu, iste prilike kao oni koji se rode u bogatijoj obitelji? Nemaju. I ja se slažem, to je skroz nepravedno. Već ako je netko rođen u Ruandi ili Zimbabveu nema ni približno jednake šanse kao netko rođen u Hrvatskoj, a da ne pričam o Švicarskoj ili Singapuru.

Međutim, to pitanje je imalo daleko više smisla prije 50 godina nego danas, budući da svjedočimo ubrzanom procesu globalizacije koja dovodi i do brzog mijenjanja vlasništva nad kapitalom. Najveći bogataši ne drže svoje bogatstvo spremljeno u nekom kovčegu ili na bankovnom računu, već je ono uglavnom u dionicama, dakle to je bogatstvo koje koristi daleko širem krugu ljudi (onima koji su zaposleni, onima koji kupuju njihove proizvode itd.). Kako se mijenjaju vrijednosti kompanija na tržištu, tako se mijenja i bogatstvo. Dionice često mijenjaju vlasnike, tako i bogatstvo kola. To je dovelo do toga da je danas lakše nego ikada u povijesti vrlo brzo ostati bez velikog bogatstva, ali je lakše i steći veliko bogatstvo. Na primjer, među 1.000 najbogatijih Britanaca više od 75% je onih koji su postali bogati tek u ovom stoljeću, a jednaki postotak je onih koji su u ovom stoljeću ispali s te liste.

Vidite, nije sve u rođenju! Potrebne su zapravo velike vještine da se naslijeđeno bogatstvo zadrži, a kamoli uveća i većina bogatih klinaca ne ostane bogato do kraja života. Time padaju u vodu Pikettyjeve teze o bogatstvu koje stoji i koje se čuva dok "sve veći dio svijeta gladuje". Zapravo, činjenice govore baš suprotno. Svjetsko bogatstvo se povećava, raste udio srednjeg sloja i bogataša, a smanjuje se udio siromašnih. To su izravni rezultati povećanja ekonomskih sloboda, odnosno liberalizacije tržišta u Aziji i drugim slabije razvijenim dijelovima svijeta u ovom stoljeću. Slobodno tržište rješava problem siromaštva i nejednakosti prilika vlastitim mehanizmima.

Vrlo je bitno znati da slobodno tržište, samo po sebi, ne može funkcionirati bez pravne države. Pritom mislim na pravnu državu oslobođenu od korupcije. To u praksi znači državu koja ima čvrste i nepotkupljive institucije koje će u minimalnom roku riješiti sporove između građana, i to na način da prema svakoj osobi pristupaju jednako. U praksi, ako dogovorite neki posao s jednom drugom osobom, dogovorite koji su zadaci, obveze i prava vas i te osobe u tom poslu, potpišete ugovor i onda, ako ga jedna strana prekrši treba postojati nezavisni sud koji će u što kraćem roku što pravednije utvrditi da onaj tko je prekršio ugovor mora isplatiti pravednu odštetu oštećeniku. To je pravna država. Bez nje bi slobodno tržište bilo džungla u kojoj bi vladali lopovi i mafijaši.

Kritičari će reći: OK, ali to i dalje nije dovoljno. Još uvijek je gotovo nemoguće da će neko afričko dijete, rođeno u siromaštvu, za života postati bogato bez obzira koliko se čovjek trudio. Mogu se složiti i s tom konstatacijom. Ali, onda ću postaviti protupitanje: što učiniti? Ako nije rješenje u slobodnom tržištu i prirodnoj preraspodjeli bogatstva po tržišnim zakonima, koja je alternativa?

Jedina alternativa tržištu je državna intervencija. Nema treće varijante. Što država može učiniti? Država može zaplijeniti ili nekim perfidnim zakonima jednostavno progresivno oporezivati one s većom imovinom i dijeliti onima koji imaju manje. To je ideja socijalista i socijaldemokrata, oni vjeruju u tu "pravednu državu" koja bi ispravila "nepravde slobodnog tržišta". Ali to je iluzija.

Iako kritičari Liberala nerijetko kažu da smo utopisti zbog prevelikog povjerenja u slobodno tržište, zapravo su utopisti oni koji imaju toliko povjerenje u pravednu i savršenu državu. Na čelu države su političari. Bilo da je riječ o nekom diktatoru ili o demokratski izabranoj vlasti, to su uvijek ljudi koji bi trebali, po željama ljevičara, preraspoređivati tuđe bogatstvo i činiti nas "ekonomski jednakijima". Ali ti ljudi ne mogu biti savršeni! Čak i da imaju dobre namjere, a većinom nemaju, opet ne mogu pravedno odrediti kome se treba oduzeti i koliko te kome se treba dati i koliko. Znate li vi nekog čovjeka koji bi to znao pravedno preraspoređivati? Ja ne znam niti jednoga.

U stvarnosti, ljudi su premreženi međusobno, jedni drugima duguju usluge. To je sve sasvim normalno dok svatko od nas barata vlastitom imovinom. Ali kod onih koji odlučuju o tuđoj imovini, stvari postaju pokvarene. I tako nastaje korupcija. Ne zato što su ljudi po prirodi korumpirani, već zato što smo im dali mogućnost da budu. Nepovjerenje u slobodno tržište rađa korupciju jer ljudi koji vjeruju u prisilnu i državnu preraspodjelu imovine radi ekonomskog izjednačavanja stanovništva sami daju moć svojim političarima i priliku za korupciju. Hoće li oni iskoristiti tu priliku ili ne, ovisi o više čimbenika, ali ja sam skeptičan čim dobiju tu priliku - jer smatram da je moglo i bez toga.

Vjerujem da ćemo se svi manje-više složiti oko jednoga: ni država ni slobodno tržište nisu 100% savršeni niti pravedni. Bitno je pitanje: što je onda efikasnije i pravednije - država ili tržište?



Odgovor na to pitanje je vrlo lako dati. Uzmimo neku zemlju u kojoj država vodi glavnu riječ u gospodarstvu i gdje država diktira baš sve proizvodne i trgovačke procese. Trenutno je možda najbolji primjer takve zemlje Kuba. I uzmimo neku zemlju gdje funkcionira pravna država koja maksimalno poštuje privatno vlasništvo i gdje se ekonomski procesi odvijaju uglavnom po tržišnim zakonima, na primjer Švicarska ili Singapur. Što mislite, tko će imati veće mogućnosti da se tijekom života obogati: onaj tko se rodi siromašan na Kubi ili onaj tko se rodi siromašan u Švicarskoj?

Naravno, pitanje je retoričko jer na listi najbogatijih Švicarska je zemlja s najviše milijunaša na 100.000 stanovnika, a u Kubi možeš postati bogat samo ako doguraš do vrlo visokog partijskog funkcionera ili ako postaneš veliki kriminalac, ali opet u sprezi s vlašću. Na pošten način nikako. Postoji i treća mogućnost, a to je da riskiraš život i pobjegneš u SAD.

Poanta je jasna. Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali je u kombinaciji s pravnom državom daleko najefikasniji i najpravedniji ekonomski sustav dosad otkriven. To nije pitanje ideologije, svjetonazora niti nekog vjerovanja, to je jednostavno pitanje razumijevanja osnova ekonomije i povijesti. Oni koji odbijaju prihvatiti ovu činjenicu, unatoč svim dokazima iz povijesti i danas, vođeni su slijepom ideologijom ili zatrovani nekim teorijama zavjera koje smišljaju demagozi. Da je državna intervencija ikada bolja, pravednija i efikasnija od slobodnog tržišta, onda bi društva bez tržišnih sloboda bila bogatija i s većim prilikama od onih gdje su ekonomske slobode veće. Mislim da jednostavnije ne može biti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.