Vezani članci:
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Veza između Orwella i Hayeka
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
U čemu kritičari slobodnog tržišta najčešće griješe
Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
I Amerikanci imaju Radničku frontu, zove se Donald Trump
Zašto je slobodno tržište najefikasniji mehanizam za suzbijanje diskriminacije
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Mladi Amerikanci totalno zbunjeni: mrze kapitalizam, ali vole slobodno tržište
Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka
Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?
Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Zašto su intelektualci i biznismeni najveći neprijatelji slobodnog poduzetništva
Zamislite da je Hrvatska 1990-ih pošla u smjeru slobodnog tržišta
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Socijalizam 21. stoljeća: Kako će Ray Ban i iPhone revolucionari srušiti kapitalizam
Top lista populista (1): Ivo Josipović i neoliberalni kapitalizam
Ocjena točnosti: 'NGO sektor je probio medijsku blokadu o Ivici Todoriću'
Država je stvorila Agrokor. Dajte nam još više države!
Je li kapitalizam gay friendly?
Franjo Tuđman i slobodno tržište
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio


Piše: Mario Nakić
Photo: Freepik
21.2.2024.

Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio

Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio


Piše: Mario Nakić
Photo: Freepik
21.2.2024.

Slobodno tržište znači mogućnost konkurencije pod jednakim uvjetima. Da bi to bilo moguće, potrebna je država s pravnim okvirom i pravosuđem

U zadnje vrijeme pojavljuju se neki demagozi koji idu po Facebook profilima i šire potpune antiznanstvene teze o slobodnom tržištu i ekonomskim politikama općenito, s ciljem dezinformiranja javnosti i promicanja politika državnog intervencionizma od kojih oni vjerojatno imaju koristi. Ovdje je jedan takav primjer.



Ovaj gospodin već u prvoj rečenici svoga komentara pokazuje da ne zna dovoljno o materiji niti razumije pojmove kojima se razbacuje. Prvo da razjasnimo ono najvažnije: što je slobodno tržište? Najkraći mogući odgovor bi bio - konkurencija. Slobodno tržište je stanje gdje svi građani imaju pod jednakim (pravednim) uvjetima mogućnost da sudjeluju u nekoj ekonomskoj aktivnosti. Dakle, ako na nekom tržištu postoji mogućnost konkurencije, znači da postoji i sloboda tržišta. Ili, kako je teoretičar Adam Smith u knjizi "Bogatstvo naroda" objasnio:

"Svaki čovjek može, poštujući zakone pravde, postati konkurencija drugom čovjeku."

Ako uzmemo ovo "zakone pravde" u obzir, onda nam je jasno da moraju postojati zakoni koji će regulirati tržište. Tako da gospodin koji je napisao da su regulacije suprotnost slobodnom tržištu ili da na slobodnom tržištu regulacija nema - očito ne zna o čemu govori. Da bi slobodno tržište uopće bilo moguće, osnovni preduvjet je država koja se temelji na vladavini prava. Moraju postojati zakoni koji će odrediti pravila na tom tržištu (regulacije) i mora postojati neovisno pravosuđe, sposobno provoditi zakone jednako prema svakom sudioniku, sposobno da zaštiti prava svakoga.

Dakle, na slobodnom tržištu regulacije moraju postojati. Ono što je bitno, one ne smiju biti nepravedne prema ikome, dakle moraju biti takve da štite slobodu tržišta, a ne da ju narušavaju.

Ako kritičari slobodnog tržišta traže što bi to bila suprotnost slobodnom tržištu, odgovor je - monopol. Monopol je, ukratko, privilegirano stanje jednog subjekta u odnosu na sve ostale. Osim monopola, može se raditi i o duopolu (dva takva zaštićena subjekta) ili oligopolu (više njih). Kada ovaj u komentaru kaže da je u 19. stoljeću došlo do monopola i da je to zbog slobodnog tržišta - za to ne postoji nijedan dokaz, niti jedan jedini konkretni primjer. Štoviše, ako slobodno tržište postoji, to znači da je moguća konkurencija pa nema monopola. Monopol se pojavljuje kada država uvodi pretjeranu kontrolu kroz intervencionizam koji ovakvi protivnici slobodnog tržišta zagovaraju.

Neistina je da je slobodno tržište dovelo do Velike depresije 1930-ih. Ovo je prilično kompleksna tema jer je do krize dovelo više faktora, ali svi su oni potekli od državnih politika. Na primjer, Kongres je 1930. donio veliki paket zakona o carinama - da bi "zaštitila" domaće poljoprivrednike i druge proizvođače od uvoza, država je znatno povećala carine i time naglo napravila pomutnju na tržištu - jer mnogi od uvoznih proizvoda, koji su poskupjeli, bili su potrebni kao sirovine u domaćoj proizvodnji. A tu je i državna monetarna politika.

Još je veća neistina da su SAD iz te depresije izašle "zahvaljujući" intervencionizmu. Upravo suprotno, pretjerani državni intervencionizam, iako je možda bio potreban kao prva pomoć onima koji su naglo ostali bez posla i prihoda, nije pomogao izlasku iz krize, već ju je produžio. Danas se mnogi ekonomisti slažu da bi u SAD-u kriza trajala bar 3 godine kraće bez FDR-ovog paketa mjera zvanog "New Deal". Više o tome možete pročitati ovdje (sa svim potrebnim linkovima).

Zanimljivo je da kritičari slobodnog tržišta spominju Covid. Pa upravo taj intervencionizam smo (mahom zbog takvih likova) platili godinama kasnije kroz inflaciju.

Na kraju, treba opet ponoviti da je slobodno tržište prijeko potrebno u svakoj zemlji koja želi imati zdravo, pravedno i bogato društvo. Kada se slobodno tržište naruši pretjeranim intervencijama, to se u pravilu uvijek čini da se nekome pogoduje. Kada država pogoduje jednoj osobi, to ide na štetu drugih. Zapamtite to, jako je bitno. Zato treba kritički pristupati prema svakoj državnoj intervenciji i provjeravati je li ona u skladu sa zakonima pravde, odnosno je li ona u interesu opće populacije ili neke skupine. Ako nije u interesu opće populacije, ako će ona nekome posebno pogodovati, onda je riječ o narušavanju slobodnog tržišta.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.