Vezani članci:
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Brazilska vlada želi kopirati Čile: Pred kongresom deklaracija ʼ17 principa slobodeʼ
Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive
Dva Hrvata odigrala ključnu ulogu u pokušaju uspostavljanja socijalizma u Čileu
Različiti putevi: Ekonomski slobodan Čile i socijalistička Venezuela
Rock zvijezde, socijalizam i legende koje nikad ne umiru
Susjedi prekidaju diplomatske veze s Venezuelom
Od svjetskog dna do prosperiteta: Proveli reforme, prepolovili siromaštvo i udvostručili BDP
Panama - gospodarstvo koje raste zahvaljujući niskim porezima i imigrantima
Kratko i jasno: Nemiri u Venezueli su posljedica socijalizma
Ljevica je uništila brazilsku ekonomiju. Mladi traže 'manje Marxa, više Misesa'
Kako je Urugvaj od siromaštva postao najbrže rastuća ekonomija Južne Amerike
Naomi Klein, doktrina šoka i neoliberalizam
Koliko imaju smisla usporedbe Tita i Reagana, Udbe i CIA-e?
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Ono kad je Mises rekao Friedmanu i drugim protržišnim ekonomistima: ʼVi ste hrpa socijalista!ʼ
Milton Friedman 1972.: Zašto rat protiv droge ne može uspjeti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o kapitalizmu i pohlepi
Bezvremenske lekcije: M. Friedman objasnio zašto je privatni sektor efikasniji od države
Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem
Kako je Estonija postala najnaprednija zemlja istočne Europe?
Zašto su intelektualci i biznismeni najveći neprijatelji slobodnog poduzetništva
Što je društveno odgovorno poduzetništvo?
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Kakav genij: Milton Friedman je u prošlom stoljeću predvidio nastanak Bitcoina
Milton Friedman je prvi predlagao temeljni dohodak, ovo su njegovi argumenti
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Novo na Liberalu:
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit

Čileansko čudo: Od siromaštva i diktature do najbogatije zemlje Južne Amerike


Piše: Mario Nakić
23.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Čileansko čudo: Od siromaštva i diktature do najbogatije zemlje Južne Amerike


Piše: Mario Nakić
23.8.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Južna Amerika je tradicionalno jedan od siromašnijih kontinenata na kojem su tijekom proteklih 50 godina harali razni socijalistički revolucionari. Jedna zemlja ipak iskače iz te slike, a to je Čile.

Čile je prema svim pokazateljima već dugi niz godina najbogatija zemlja Latinske Amerike - imaju najveći BDP po glavi stanovnika, uvjerljivo vode po ekonomskim slobodama, a s prosječnom neto plaćom od 830 američkih dolara (oko 5.900 kuna) mogu se pohvaliti životnim standardom kakav uživaju građani nekih zapadnoeuropskih zemalja. Dodajmo tome i za ovaj kontinent izrazito nisku stopu nezaposlenosti (ispod 7 posto). Iako su mnoge južnoameričke zemlje u proteklih nekoliko godina odlučile promijeniti ekonomski kurs i prekinuti socijalističku tradiciju (prvo Urugvaj pa Paragvaj, zatim Brazil i Argentina), trebat će im dugo vremena da se ekonomski oporave i stanu uz bok Čileu.

U čemu je stvar? Čile se može pohvaliti drukčijom, jedinstvenom poviješću i ekonomskom politikom. Upravo ekonomska politika omraženog "neoliberalizma" dovela je Čile iz totalnog siromaštva s početka 1970-ih do današnjeg prosperiteta. Put do prosperiteta bio je težak i neko vrijeme jako bolan, pa i nepravedan, ali na kraju se Čileancima sve isplatilo.

Krenimo od početka. Uslijed velikog siromaštva sredinom prošlog stoljeća Čileanci su na vlast izabrali socijalista Salvadora Allendea koji je uveo protekcionistički režim u ekonomiju. Velike barijere na uvoz robe iz drugih zemalja dovele su do nestašice i pada standarda, cijene su rasle nezaustavljivo. Godine 1972. inflacija je došla na nevjerojatnih 160 posto. Allende je nacionalizirao rudnike i sva velika poduzeća te je ograničio površine na kojima poljoprivrednici mogu raditi za sebe. Život je postao nepodnošljiv kad je 1973. vojska izvela puč, a Allende se ubio prije negoli je bio uhvaćen. General Augusto Pinochet proglasio se novim predsjednikom.

Pinochet je bio klasični diktator koji je odmah u startu najavio da demokratskih izbora više neće biti. Ubijao je svoje političke protivnike, a posebno je mrzio socijaliste. Tijekom njegove vladavine procjenjuje se da je ubijeno dvije do tri tisuće ljudi isključivo zbog političkog stava, a desetke tisuća je zatvorio ili protjerao iz zemlje. Sindikati su bili zabranjeni, a prosvjede je gušio u krvi. Vojska je preuzela vlast.

Usprkos svim negativnim i zapravo groznim karakteristikama i djelima, Pinochet je imao jednu pozitivnu stranu. Vjerovao je da će oslobađanjem tržišta pobijediti veliku ekonomsku krizu u svojoj zemlji. Potražio je pomoć u SAD-u, kod tada poznatog ekonomista Miltona Friedmana koji je radio na Sveučilištu u Chicagu. Skupina Friedmanovih studenata, među kojima su neki rođeni Čileanci, došla je u Santiago kako bi primijenila Friedmanovu ekonomsku teoriju u stvarni život. U čileanskim medijima popularno su nazvani "Chicago boys", a diktator Pinochet u njih je polagao velike nade za spas ekonomije.

Njihov je dugoročni plan imao nekoliko etapa od 1974. do 1990. godine i sažet je u tri osnovne točke: stabilizacija inflacije, privatizacija državnih poduzeća i privlačenje stranih investitora. Milton Friedman je svoj plan nazvao "Politika šoka" zato što je bila riječ o naglom preokretu iz socijalističke ekonomije u slobodnotržišnu, a lijevi kritičari su ga kasnije nazvali "Doktrina šoka". Friedmanu su desetljećima kasnije predbacivali da je nemoralno što je svoj eksperiment tako hladno odlučio primijeniti na jednom narodu, no činjenica je da su Čileanci u tom trenutku bili toliko očajni da im nikakav eksperiment nije mogao više odmoći. Iako je u početku, prvih 10-ak godina bilo jako teško i mnogi su ostajali bez posla prilikom potpunog otvaranja tržišta (domaća se proizvodnja dugo nije mogla nositi ni kvalitetom ni cijenom sa stranom konkurencijom), politika šoka je sredinom 1980-ih počela davati konkretne rezultate.

Narod se izvukao iz siromaštva, inflacija je ukroćena, ljudi su se navikli na zakone tržišta i prilagodili. Kako je narod bolje živio, diktatoru je bilo sve teže zadržati vlast. Konačno je 1988. godine pogazio svoje obećanje da izbora neće biti i raspisao prve demokratske izbore na kojima je poražen. Vlast je preuzela konzervativna stranka koja je zadržala istu ekonomsku politiku. Od 1990-ih do danas vlast se u Čileu mijenjala više puta, ali nijedna politička opcija nije htjela skrenuti s puta koji su izgradili "Chicago boysi".

Milton Friedman je nakon demokratskih promjena u Čileu ponosno izjavio kako je to "dokaz da slobodno tržište oslobađa ljude u svakom pogledu": Ja to zovem čileanskim čudom, ne samo zato što se pokazalo dobrim, nego i zato što je ispalo baš onako kako je Adam Smith (škotski ekonomist iz 18. stoljeća, autor knjige "Bogatstvo naroda" - op.a.) predvidio da će biti...Još je važnije da je vojna hunta na kraju zamijenjena demokratskom vlašću. Znači da je čileanski ekonomski model slobodnog tržišta doveo do slobodnog društva...Ne postoji na svijetu, među svim socijalističkim zemljama, primjer da je jedan diktator srušen na nenasilan i demokratski način, kako je to učinjeno u Čileu.



 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.