Vezani članci:
Da je Ivan Gundulić živ, novinari bi ga optužili da potiče mržnju i širi teorije zavjera
Novinarka Večernjaka tvrdi da je njen život važniji od naše slobode. E, pa nije.
Kako smo mijenjali slobodu za život u strahu od smrti
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Thomas Bauer: 10 savjeta za život
Hod protiv slobode je hod protiv života
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Hrvatska u zamci nepovjerenja: Zanimljiva korelacija između ekonomskih sloboda, bogatstva i društvenog povjerenja
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Brazilska vlada želi kopirati Čile: Pred kongresom deklaracija ʼ17 principa slobodeʼ
Hrvatska je po slobodi rada u rangu najsiromašnijih afričkih zemalja. Je li vrijeme za promjenu ZOR-a?
Hrvatska na indeksu ekonomske slobode skočila za 6 mjesta, ali i dalje smo predzadnji u EU
Ekonomska sloboda - nužni preduvjet za bogatije, pravednije, bolje i naprednije društvo
Kako biste reagirali da vam netko kaže da je Kirgistan nogometna velesila?
Indeks sreće pokazuje da je politika liberalizma nužni preduvjet za zadovoljstvo građana
Različiti putevi: Ekonomski slobodan Čile i socijalistička Venezuela
Debelokošci napadaju
Ako vlada stvarno želi smanjiti siromaštvo, onda će povećati ekonomske slobode
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Učimo kolege iz mass medija: Što su te 'famozne' ekonomske slobode i zašto su bitne?
Singapur - mit, istina i laži
Kako ekonomska sloboda štiti kupca: Čovjek preko puta
Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda
Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU
Kako ekonomske slobode utječu na prirodu?
Ako u Hrvatskoj vidiš divlji kapitalizam...daj mi broj svoga dilera!
Kako sam doživio Hong Kong i što bi Hrvatska od njega mogla naučiti
Saborski zastupnik išao pametovati o liberalizmu pa se osramotio
Venezuela je još jedan dokaz da gubitak ekonomskih sloboda vodi u diktaturu
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive


Piše: Mario Nakić
11.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive

Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive


Piše: Mario Nakić
11.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ekonomske slobode su najvažniji faktor za ukupno zdravlje društva. To se može zaključiti ako usporedimo podatke sa stranice OurWorldInData - prosječni životni vijek po državama između 1950. i 2015. godine. Cijeli svijet je tijekom tih 65 godina znatno uznapredovao u svakom pogledu, pa tako i u zdravstvenom stanju, ali najveći napredak ostvarile su upravo one zemlje koje su u tom periodu napravile najdrastičnije ekonomske mjere u smislu oslobađanja tržišta.

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj 1950. godine iznosio je 60 godina, a danas je 77 godina. To je rast od 17 godina, u odnosu na druge zemlje svijeta prosječni rast za taj period. Najveći rast ostvarili su Singapur i Čile - čak 25 godina.

Čileanci su 1950. godine doživjeli u prosjeku 54 godine, što je tada bio najgori rezultat u Južnoj Americi i 6 godina kraće od prosječnog Hrvata. Danas Čileanci žive u prosjeku 79 godina ili 2 godine duže od Hrvata, a najduže na svome kontinentu. Po čemu je Čile poseban, što su to Čileanci učinili u zadnjih 65 godina? Prošli su 1973-1990 kroz diktaturu koja, naravno, nije bila dobra sama po sebi, ali je diktator Augusto Pinochet dopustio ekonomistima Čikaške škole da provedu tzv. politiku šoka, odnosno drastične reforme prelaska iz socijalističke u slobodnotržišnu ekonomiju. Diktatura je ukinuta 1990. godine, no čileanske demokratske vlasti nakon toga nisu uvelike mijenjale gospodarsku politiku u odnosu na onu za vrijeme Pinocheta. Čileanci svoj status koji danas uživaju, kao najbogatija nacija Latinske Amerike, mogu zahvaliti uvođenju slobodnog tržišta. Čile je na Indeksu ekonomskih sloboda uvjerljivo prvi među latinoameričkim zemljama.

Stanovnici Singapura živjeli su 1950. u prosjeku 59 godina. Danas žive najduže na svijetu - 84 godine. Ova država je od osamostaljenja uvela politiku slobodnog tržišta, Ustavom balansirala državni budžet i uvela rigorozne kazne za korupciju u javnoj službi i među državnim dužnosnicima. Singapur ima minimalne poreze, nema minimalca ni uvoznih carina, nema gotovo nikakvih regulacija u privatnom sektoru. Singapur je na Indeksu ekonomskih sloboda prvi među svim samostalnim državama svijeta (Hong Kong nema status samostalne države). Osim materijalnog blagostanja (najveća prosječna plaća u svijetu), prosječni stanovnici Singapura uživaju i u najdužem životu.

Nakon Singapura slijede Japan i Švicarska. Ove tri države imaju očekivani životni vijek iznad 83 godine. Cijela zapadna Europa danas ima očekivani životni vijek prilično visok u odnosu na ostatak svijeta, od 81 (Portugal i Njemačka) do 83 godine (Švicarska, Španjolska, Island). U rangu zapadne Europe još su Kanada, Australija, Novi Zeland te nekoliko zemalja istočne Europe (Slovenija, Grčka, Cipar), Južna Koreja i Izrael.

Sve zemlje bivše Jugoslavije osim Slovenije imaju prosječni životni vijek između 75 i 80 godina, kao i zemlje bivšeg Istočnog bloka. Države bivšeg SSSR-a su nešto slabije (između 70 i 75) osim Estonije gdje je životni vijek 77 godina kao u Hrvatskoj (iako je 1950. Estonija bila slabija od Hrvatske).



Na karti možemo vidjeti nekoliko bitnih stvari. Od početka liberalizma, prije 250 godina, došlo je do industrijske revolucije i oslobađanja međunarodne trgovine, što je omogućilo tehnološki napredak i sve veću raspodjelu kapitala po različitim kontinentima. Kako se razvijalo gospodarstvo, tako se razvijalo i javno zdravlje, a veliki utjecaj na povećanje životnog vijeka imala su i cjepiva. Svijet se nije razvijao ravnomjerno u svim zemljama prvenstveno zbog različitih politika koje su u njima implementirane. U Europi je očita razlika između zemalja s dugom tradicijom tržišne ekonomije i onima koje su imale 50 ili 70 godina socijalizma.

Najkraće se živi na najsiromašnijem kontinentu - Africi, pogotovo u njenoj unutrašnjosti. Stanovnici Centralnoafričke Republike i Sierre Leone dožive u prosjeku samo 51 godinu (čak 33 godine kraće od prvoplasiranog Singapura), a stanovnici Čada i Nigerije 53. U Aziji je život u ovom stoljeću znatno poboljšan i za najsiromašnije pa je produžen i životni vijek. U svim zemljama Azije živi se duže od 65 godina osim u Afganistanu (63) i Jemenu (64).


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.