Vezani članci:
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Brazilska vlada želi kopirati Čile: Pred kongresom deklaracija ʼ17 principa slobodeʼ
Ekonomske slobode produžuju život: Pogledajte u kojim zemljama ljudi danas najduže žive
Dva Hrvata odigrala ključnu ulogu u pokušaju uspostavljanja socijalizma u Čileu
Različiti putevi: Ekonomski slobodan Čile i socijalistička Venezuela
Rock zvijezde, socijalizam i legende koje nikad ne umiru
Čileansko čudo: Od siromaštva i diktature do najbogatije zemlje Južne Amerike
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Tko je Davor Štern, veliki borac protiv neoliberalizma?
Za tužbe protiv crkvenih zvona Zekanović okrivio neoliberalizam
Ovaj lik predaje na FPZG-u, širi teške dezinformacije i tvrdi da našom politikom vlada ʼneoliberalizamʼ
Hrvatska javna uprava je toliko loša da je i radikalne ljevičare pretvorila u neoliberale
Kako je neoliberalizam uništio svijet (dokazi, a ne prazne priče)
Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!
Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?
Kako biste reagirali da vam netko kaže da je Kirgistan nogometna velesila?
LGBT portal za diskriminaciju u Zadru okrivio neoliberalni kapitalizam
Sever će morati prihvatiti da radnik i poslodavac nisu sukobljene strane
Hrvatska verzija neoliberalnog kapitalizma
Kako nas mediji godinama plaše neoliberalizmom kojeg ovdje nema ni u tragovima
Neoliberalni sindikalist promijenio ploču, ali se opet zapleo
Protivnici liberalizma izmišljaju termine za nepostojeće stavove: Što je 'trickle-down'?
Je li za tragediju na Grenfellu krivo slobodno tržište?
Što je uopće neoliberalizam?
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini
Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku
Bilo kuda, BDP svuda
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Novo na Liberalu:
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva

Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru


Piše: Mario Nakić
Photo: Wikipedia
11.5.2024.

Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru

Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru


Piše: Mario Nakić
Photo: Wikipedia
11.5.2024.

"Ako je Čile bio kolijevka neoliberalizma, onda će biti njegov grob", najavljivao je Gabriel Boric krajem 2021., tada kandidat koalicije komunističkih i socijalističkih stranaka na predsjedničkim izborima u Čileu.

Pobijedio je na valu velikih studentskih i radničkih prosvjeda 2019-2021. zbog ekonomske nejednakosti, kada su prosvjednici tražili promjenu čileanskog ustava i ekonomskog sistema koji je, po njima, ostavština Pinochetove diktature (1973-1990). Boric je tada bio jedan od vođa prosvjeda i tako je privukao pozornost medija i javnosti. Često je naglašavao svoju privrženost Salvadoru Allendeu, socijalističkom predsjedniku koji je svrgnut vojnim pučem 1973. (više o tim događajima pročitajte ovdje i ovdje). Kad je pobijedio na izborima, Borica su opisali kao "najljevijeg predsjednika nakon Allendea". Boric je sebe u različitim prilikama opisivao kao demokratskog socijalista, libertarijanskog socijalista, lijevog libertarijanca i "marksista koji vjeruje u demokraciju".

Porijeklom je Hrvat pa je privukao i veliku pažnju hrvatskih medija. Imao je velike planove, tvrdio je da će, poput Allendea, "na demokratski način transformirati čileansku politiku koja se još uvijek previše bazira na slobodnom tržištu".

Takve bombastične najave latinoameričkih lidera u pravilu nailaze na odobravanje američkog ekonomista i nobelovca Josepha Stiglitza (inače miljenik Faktografa) koji je ubrzo nakon Boriceve inauguracije pohitao u Čile na sastanak s novim predsjednikom. Stiglitz je tada oduševljeno izjavio da je "došao na sahranu neoliberalizma" koji je opisao kao "propali slobodnotržišni model Miltona Friedmana".

Boric, kada je preuzeo upravljanje Čileom, imao je sasvim solidnu podršku domaće javnosti od 50 posto. Međutim, već nakon prvih 100 dana vlade ta je podrška pala na 31 posto. Pokazalo se da većina Čileanaca ipak nije oduševljena toliko radikalnim skretanjem ulijevo.

Dugo je najavljivao novi ustav koji je trebao poslužiti kao temelj velikih ekonomskih reformi i transformacije, međutim na narodnom referendumu u jesen 2022. Boricev prijedlog ustava je glatko odbijen (68:32). On je tvrdio da će novi ustav "jamčiti veću socijalnu pravdu i jednakost", ali kritičari su tvrdili da je njegov prijedlog "previše ljevičarski i radikalan".

Razočaran takvim rezultatom, Boric je počeo preispitivati vlastite stavove i uvjerenja. Odustao je od radikalnih javnih istupa, sastao se s vođama desnih stranaka i promijenio svoje mišljenje o razdoblju tijekom i nakon Pinocheta. To je pitanje koje i dan-danas polarizira Čileance. Iako svi moraju priznati da su počinjeni zločini nad tisućama građana iz političkih razloga, većina Čileanaca i dan-danas smatra da je ekonomski smjer bio dobar jer Čile je danas najprosperitetnija ekonomija u Južnoj Americi. Boric je dugo tvrdio da su sve čileanske vlade nakon Pinochetovog povlačenja "propustile priliku demokratizirati i reformirati društvo", ali nakon neuspjelog referenduma priznaje da je "bilo nekih uspjeha i nekih stvari koje nisu prošle najbolje".

Takav zaokret u retorici uzrokovao je poremećaj u njegovoj koaliciji pa je izgubio podršku Komunističke stranke i još nekih koalicijskih partnera, čime je izgubio većinu u parlamentu i više nije mogao donijeti nijedan bitan zakon.

Htio je provesti poreznu reformu. Iako Čile već ima prilično visoke poreze (porez na dohodak je 40% za sve radnike, a porez na dobit 27%), Boric je htio uvesti nove, više stope za one koji zarađuju više. Oba doma parlamenta su odbila taj prijedlog zbog kritika ekonomista da investicije u industriju ionako padaju i da bi svako povišenje poreznih stopa samo pogoršalo situaciju. Pokušao je provesti reformu mirovinskog sustava, što su, između ostalog tražili prosvjednici prije 4 godine, ali ni to nije prošlo.



Ostavljen od koalicijskih partnera, uslijed rasta nezaposlenosti i bez pravog rasta BDP-a, Boric ima ogroman problem s javnim mnijenjem. Ne pomaže ni to što su građani sve više zabrinuti i zbog rasta stope kriminala, a vlada ne pronalazi način adekvatnog odgovora. Prema zadnjem istraživanju javnog mnijenja, podrška Boricevim politikama u Čileu na povijesno je niskoj razini - samo 24 posto. S druge strane, čak 70% građana mu se protivi.

Sljedeći predsjednički izbori u Čileu održat će se krajem iduće godine, a već sada je praktički jasno da se Boric neće kandidirati jer naprosto nema političke koalicije koja bi istaknula njegovu diktaturu. Prema anketama nadmoćno vode dvoje desničara - Evelyn Matthei (Neovisna demokratska unija) i José Antonio Kast (Republikanska stranka). Borica u anketama uopće nema jer ga nitko više ne vidi kao predsjednika u drugom mandatu.

Što će Stiglitz, koji je praktički na isti način hvalio i Venezuelanskog socijalističkog lidera Huga Chaveza i njegove politike koje su se ubrzo pokazale užasno velikim promašajem? Ništa, čekat će da se pojavi neki novi socijalistički mesija u Latinskoj Americi.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.