Vezani članci:
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Econ Stories se vraćaju: U novom videu snage će odmjeriti Marx i Mises!
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
Marxove želje se ostvaruju! Ali ne u marksističkim društvima...
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Mediji su u pravu: Komunistički manifest je u Hrvatskoj danas aktualniji no ikada
Mit o sukobu rada i kapitala
Stoljeće krvavih režima
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Marksist otkriva nelogičnosti Marxovih teorija: Koliko su one relevantne u 21. stoljeću?
Socijalizam - povijest pokušaja gradnje na trulim temeljima
Komunizam na Kubi bliži se svome kraju
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
Posljedice terora Crvenih Kmera još uvijek su vidljive. Mladi ne znaju ni gdje su rođeni, stariji ne žele o tome govoriti
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Fizički zid je srušen, ali onaj u glavama nije
Holodomor - komunistički holokaust o kojem nismo učili u školi
Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke
Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
ʼCentar za demokraciju i ljudska pravaʼ nezadovoljan što Hrvati ne vole antifašizam, traži od države da ih prisili
Kako komunistička partija uništava kinesko gospodarstvo
Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.
Hrvatski konzervativci napadaju liberalizam retorikom komunista iz SFRJ
Ovako apologeti komunističkih režima pokušavaju opravdati zločine
Na današnji dan: Krvavi prosvjedi u Poznanu kao odgovor na implementaciju marksističke ekonomije
General Woo (Tram 11): 'Fašizam i komunizam su kao brat i sestra'
Radnička fronta odlično objasnila zašto je revolucija u Rusiji bila osuđena na propast
Hoće li Filozofski fakultet ovako obilježiti i početak Holokausta?
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)


Piše: Mario Nakić
12.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)

6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)


Piše: Mario Nakić
12.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Komunisti preziru prikrivanje stavova i ciljeva", izjavio je Marx u čuvenom "Komunističkom manifestu". "Oni otvoreno izjavljuju da se njihovi ciljevi mogu postići samo prisilnim svrgavanjem svih postojećih društvenih uvjeta. Neka vladajuće klase drhte od komunističke revolucije."

Poput Hitlerovog "Mein Kampfa", "Komunistički manifest" čitateljima predočava čistu, nerazrijeđenu viziju autorove ideologije koja je prilično mračna, piše Jon Miltimore na stranicama Intellectual Takeout.

Riječ je o političkom pamfletu objavljenom 1848. godine čiji su autori Karl Marx i Friedrich Engels, vjerojatno najutjecajnijem djelu takve vrste u modernoj svjetskoj povijesti.

Na postulatima ideologije predstavljene u "Komunističkom manifestu" i njenoj doktrini u 20. stoljeću osnovan je niz država koje su rezultirale masovnim izgladnjivanjem, političkim progonima, logorima, gušenjem osobnih, političkih i ekonomskih sloboda. Iako Marx i Engels, naravno, nisu iskazivali namjere za takve rezultate i nisu otvoreno pozivali na nasilje, sasvim je jasno da se ciljevi predstavljeni u Manifestu ne mogu ostvariti bez upotrebe sile i tlačenja dijela stanovništva. Konačni rezultat mogao se predvidjeti u teoriji, na što su kritičari marksizma od početka upozoravali, ali masama zaluđenim pohlepom, zavišću i često u očaju zbog lošeg ekonomskog stanja i socijalnih nepravdi, teoretski nedostatci socijalističkog programa nisu značili ništa. Morali su ga isprobati i ispitati na vlastitoj koži, u različitim dijelovima svijeta, ali u pravilu s istim ili vrlo sličnim rezultatima.

Marx je tražio ukidanje privatnog vlasništva, što je općepoznato. Taj je zahtjev u praksi nailazio na velike probleme, otpore i u konačnici katastrofalne ekonomske rezultate. Ali nije privatno vlasništvo jedino na čije je ukidanje pozivao. Navest ćemo još nekoliko njegovih zahtjeva koji također u praksi izazivaju velike društvene probleme.

1. Obitelj

Marx priznaje da je uništavanje obitelji zeznuta tema, čak i za revolucionare. "Ukidanje obitelji! Najradikalniji zahtjev u ovom zloglasnom prijedlogu komunista", piše u Manifestu.

Ali rekao je da protivnici ove ideje ne razumiju ključnu činjenicu o obitelji.

"Na čemu se temelji sadašnja obitelj, buržoaska obitelj? Na kapitalu, na privatnoj dobiti. U svom potpuno razvijenom obliku ova obitelj postoji samo među buržoazijom."

Najbolje od svega, ukidanje obitelji bilo bi relativno lako nakon ukidanja buržoaske imovine. "Buržoaska obitelj će nesumnjivo nestati kad nestane njezin komplement, a oboje će nestati skupa s nestajanjem kapitala."

2. Individualnost

Marx je vjerovao da je individualnost antiteza egalitarnosti kakvu je zamišljao. Stoga se pojedinac mora maknuti s puta.

Za njega individualnost je društvena konstrukcija kapitalističkog društva i duboko je isprepletena sa samim kapitalom. "U buržoaskom društvu kapital je neovisan i ima individualnost, dok je živa osoba ovisna i nema individualnost", napisao je. "A ukidanje ovakvog stanja stvari buržoazija naziva ukidanjem individualnosti i slobode! I s pravom. Ukidanje buržoaske individualnosti, buržoaske neovisnosti i buržoaske slobode nesumnjivo je cilj."

3. Istine

Čini se da Marx nije vjerovao da bilo kakva istina postoji izvan klasne borbe.

"Vladajuće ideje svakog doba ikada su bile ideje njegove vladajuće klase", tvrdio je. "Kada je drevni svijet bio u posljednjem zamahu, drevne religije je svladalo kršćanstvo. Kada su se kršćanske ideje u 18. stoljeću pokorile racionalističkim idejama, feudalno društvo vodilo je svoju smrtnu bitku s tadašnjom revolucionarnom buržoazijom."

Prepoznao je koliko će radikalno ta ideja zvučati njegovim čitateljima, posebno jer komunizam ne želi modificirati istinu, već je svrgnuti. Ali tvrdio je da tim ljudima nedostaje veća slika.

"Bez sumnje, vjerske, moralne, filozofske i pravne ideje modificirane su tijekom povijesnog razvoja. Ali religija, moral, filozofija, politologija i pravo, stalno su preživljavali ovu promjenu. Osim toga, postoje vječne istine, poput slobode, pravde itd., koje su zajedničke svim društvenim stanjima. Ali komunizam ukida vječne istine, ukida svu religiju i sav moral, umjesto da ih konstituira na novoj osnovi; stoga djeluje u suprotnosti sa svim dosadašnjim povijesnim iskustvom."

Na što se ta pritužba svodi? "Povijest cijelog prethodnog društva sastojala se u razvoju klasnih antagonizama, antagonizama koji su u različitim epohama poprimali različite oblike."

4. Nacije

Komunistima, rekao je Marx, zamjeraju što žele ukinuti nacije. Ti ljudi ne razumiju prirodu proleterijata, napisao je.

"Radnici nemaju državu. Ne možemo od njih uzeti ono što oni nemaju. Budući da proleterijat prije svega mora steći političku nadmoć, mora se uzdići kao vodeća klasa nacije, mora konstituirati naciju, on je zasad sam po sebi nacionalan, ali ne u buržoaskom smislu te riječi."

Nadalje, velikim dijelom zbog kapitalizma, vidio je kako se pojavljuju neprijateljstva među ljudima različitog porijekla. Kako proletarijat bude rastao na vlasti, nacije uskoro neće imati potrebe postojati, napisao je.

"Nacionalne razlike i antagonizam među narodima svakim danom sve više nestaju, zahvaljujući razvoju buržoazije, slobodi trgovine, svjetskom tržištu, jednoobraznosti načina proizvodnje i životnim uvjetima koji im odgovaraju."

Marx je ovdje priznao da oslobađanje tržišta povećava suradnju među ljudima različitih nacija i smanjuje međusobne nacionalističke antagonizme, ali on je slobodnu trgovinu vidio ne kao produkt tržišne ekonomije (kapitalizma), već kao put ka komunizmu.

5. Povijest

Marx je tradiciju doživljavao kao oružje buržoazije. Učenje povijesti i držanje do tradicije poslužilo je kao puko ometanje potrage proletarijata za emancipacijom i nadmoći.

"U buržoaskom društvu", napisao je Marx, "prošlost dominira nad sadašnjošću; u komunističkom društvu sadašnjost dominira prošlošću."

6. Religije i sekularnost

Marx je smatrao religije neprijateljem klasne borbe, nazvao je religiju "opijumom naroda" i oružjem koji koristi "buržoazija" da bi sačuvala socijalni mir i držala brojnije pripadnike "nižih klasa" u pokornosti.

"Prvi preduvjet ljudske sreće je ukidanje religije", ustvrdio je.

Bio je protivnik sekularizma jer sekularna država pogoduje širenju religija, ona ih ne ukida. Kritizirao je SAD baš iz tog razloga, primijetio je da prva sekularna država nije dovela do smanjenja religioznosti jer jamči vjerske slobode, ne ukida ih. Marx se zalagao za ateističku državu, onu koja će promicati ateizam i gušiti vjerske slobode.

Marxov utjecaj na današnju ljevicu

Među današnjim ljevičarima jedan dio Marxovog nauka je odbačen, ali dio se i dalje njeguje i promiče. Primijetit ćete da marksisti u hrvatskim medijima dosta često i danas znaju koristiti potpuno nelogične primjere kako bi okrivili svoje tradicionalne ideološke neprijatelje, poput religije i obitelji, za bilo koje zlo koje se dogodi. Na primjer, kad se nedavno dogodila strašna tragedija u Zagrebu u kojoj je muškarac usmrtio šest osoba i potom sebe, neki mediji su nakon toga izašli s člankom "Što ne valja u hrvatskoj obitelji" gdje su pokušali sve crne vijesti povezati s obitelji i prikazati kako je ona izvor društvenih problema, što je, naravno, potpuna glupost. O tome kako se napada religija i onda kad treba i onda kad ne treba, ne moram ni pričati.

Uglavnom, takve stvari danas samo su rezultat višestoljetnog utjecaja jednog filozofa i njegovih ideja. Zaista, filozofija pokreće svijet u ovom ili onom smjeru. Zato je iznimno bitno prepoznati i razlučiti dobro od zla, dobronamjerne filozofe od onih destruktivnih. I ne ponavljati iste greške.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.