Investitor i podcaster Eric Weinstein nedavno je rekao da je sloboda govora precijenjena. Iako tvrdi da podržava ideju Prvog amandmana, rekao je da sama sloboda govora nije dovoljna za borbu protiv loših ideja. Kako kaže, "Cijeli taj koncept tržišta ideja zapravo ne funkcionira jer tržišta imaju tržišne neuspjehe i vrlo prikladne opasne ideje ne mogu se jednostavno opovrgnuti boljim idejama".

Ideju da dobre ideje dosljedno pobjeđuju loše ideje na tržištu ideja nazvao je "liberalnom fantazijom". Da bismo doista istjerali loše ideje s javnog prostora, kaže, moramo se vratiti "izbjegavanju" ljudi s lošim idejama.

Postoje dva velika problema s idejom izbjegavanja ljudi koji imaju pogrešne ideje.

Prije svega, ljudi koji su izbjegavani nisu uvijek oni s opasnim ili užasnim idejama. Mnogo češće, to su samo oni čije su ideje trenutno nepopularne. U 1950-ima, utjecajna Vijeća bijelih građana izbjegavala su pristaše građanskih prava crnih Amerikanaca, a njihova poduzeća stavljena su na crnu listu. U 1960-ima, zagovornici prava homoseksualaca bili su izbjegavani. U ludilu 2020., gotovo svatko tko nije glasno podržavao pokret Black Lives Matter i "Fundamentalizam socijalne pravde" (izvrstan izraz Tima Urbana za wokeizam) riskirao je svoja prijateljstva, društveni status i egzistenciju.

Izbjegavanje često čine oni koji posjeduju kulturnu moć; u takvim slučajevima to je alat, ne za kažnjavanje ljudi s lošim idejama, već za kažnjavanje ljudi čije ideje trenutno nisu u modi. Kao što piše bloger i aktivist za prava homoseksualaca Andrew Sullivan: "Jutros sam dobio poruku od prijatelja s kojim se poznajem preko trideset godina, a koji me obavještava da s njim ni na koji način ne komuniciram ako nam se putevi ukrste u Provincetownu ovog ljeta. Izbjegavanje i ostrakizam sastavni su dio LGBTQ+ pokreta".

Drugi veliki problem s izbjegavanjem je taj što, kada izbjegavamo ljude, oduzimamo im najbolju priliku da saznaju zašto su njihove ideje pogrešne. To se posebno odnosi na ljude koji gaje netrpeljivost prema određenoj vanjskoj skupini, bilo da se radi o Židovima, crnim Amerikancima ili republikancima. Najučinkovitiji način da se tim ljudima pomogne da se oslobode predrasuda nije društveno ih isključiti, već stvoriti uvjete da se susretnu i sprijatelje s onima prema kojima imaju predrasude.

Psiholozi to nazivaju teorijom međugrupnog kontakta i ona izvrsno funkcionira. Kao što Mónica Guzmán (viša suradnica u Braver Angels, nacionalnoj neprofitnoj organizaciji koja se fokusira na smanjenje predrasuda između političkih skupina) piše u svojoj knjizi "I Never Thought of It That Way":

"Istraživanja nam stalno pokazuju da što se više družite s ljudima iz vama 'drugačjih' vanjskih skupina, to ćete manje predrasuda osjećati prema njima. Zapravo, metastudija koja je proučila 515 drugih studija otkrila je da osobni razgovor s nekim iz vanjske skupine smanjuje predrasude u 94 posto slučajeva."

Dakle, ako ne možemo ljude odvratiti od njihovih loših ideja, postoji li nešto drugo što može spriječiti loše ideje da preuzmu kontrolu nad našim društvom? Da. Suprotno Weinsteinovoj tvrdnji da tržište ideja ne funkcionira, istina je da dobre ideje dosljedno pobjeđuju loše ideje.

Weinsteinova ideja da se na dobre ideje ne možemo osloniti u opovrgavanju opasnih ideja iznenadila bi Martina Luthera Kinga Jr. King nije izgradio svoj pokret koristeći kulturnu moć kako bi odvratio svoje neprijatelje ili koristeći vladinu moć kako bi ograničio njihovu sposobnost da govore protiv njega. To bi bilo nemoguće, budući da je politička i kulturna moć u to vrijeme bila koncentrirana u rukama njegovih neprijatelja. Umjesto toga, King je koristio oružje moćnije od bilo kojeg njihovog: slobodu govora. Progovorio je. Raspravljao je s bijelim supremacistima i "umjerenijim" bijelcima koji su tvrdili da podržavaju njegove ciljeve, ali su smatrali da je Kingov tajming bio pogrešan. Pisao je knjige. Marširao je i prosvjedovao. On i njegovi kolege iznova su koristili slobodu govora kako bi opovrgnuli opasne ideje iz Jim Crow ere i promijenili srca i umove cijele generacije.

Doista, Kingovi su protivnici morali pribjeći vršenju društvenog i vladinog pritiska kada nisu mogli opovrgnuti Kingove argumente na tržištu ideja. Tijekom bojkota autobusa u Montgomeryju, crni vozači uhićeni su pod lažnim optužbama kako ne bi mogli pomoći u bojkotu. U knjizi Korak prema slobodi, King piše da su Vijeća bijelih građana "poduzimala otvorene ekonomske odmazde protiv bijelaca koji su se usudili prosvjedovati, a cilj njihovih bojkota nije bio samo impresionirati svoje žrtve, već ih uništiti ako je moguće". Gradske vlasti tražile su sudske zabrane kako bi spriječile Kinga i njegove pristaše da sudjeluju u zakonitim prosvjedima.

I Kingovo oslanjanje na slobodu govora i oslanjanje njegovih protivnika na zastrašivanje i prisilu otkrivaju središnju istinu o tržištu ideja. Na slobodnom tržištu, dobre ideje pobjeđuju loše ili opasne ideje. Kao što je veliki prosvjetiteljski mislilac John Milton napisao u Areopagitici:

"I premda su svi vjetrovi doktrine pušteni da se igraju po zemlji, tako da Istina bude na terenu, mi činimo štetu dajući ekskluzivu i zabranjujući sumnjati u njezinu snagu. Neka se ona i Laž bore; tko je ikada znao stavio je Istinu na kušnju, u slobodnom i otvorenom sukobu. Njezino pobijanje je najbolje i najsigurnije suzbijanje laži."

Ili drugim riječima: kada se istini i laži dopusti borba na slobodnom i otvorenom tržištu ideja, istina na kraju pobjeđuje.

U nekim aspektima nije iznenađujuće da Weinstein sada iznosi svoj argument. Weinstein je nedavno primijetio da je "X/Twitter postao nevjerojatno antisemitski". Svoje komentare o tržištu ideja dao je u kontekstu ljudi koji su pozdravljali brutalni napad Hamasa na izraelske civile 7. listopada 2023.

Možda je svoje komentare dao i imajući na umu proteklih nekoliko godina. Naše se društvo upravo suočilo s desetljećem Velikog buđenja, tijekom kojeg su sve vrste smiješnih ideja postale prisutne. Kao što je socijalni psiholog Jonathan Haidt napisao 2022., "posljednjih 10 godina američkog života bilo je jedinstveno glupo". Ako ograničimo našu analizu na kratkoročno, sigurno može izgledati kao da nas je tržište ideja iznevjerilo.

Ali to je pogreška. Vrlina filozofije liberalizma (uključujući epistemički liberalizam ili tržište ideja; politički liberalizam ili demokraciju; i ekonomski liberalizam ili tržišnu ekonomiju) nije u tome što proizvodi savršene rezultate kratkoročno, već u tome što proizvodi izvrsne rezultate dugoročno.

Suprotstavljanje tržištu ideja jer je posljednjih 10 godina naše društvo bilo zahvaćeno nekim uistinu užasnim idejama je kao suprotstavljanje demokraciji jer je loš kandidat pobijedio na izborima. To je slično suprotstavljanju tržišnoj ekonomiji jer je Sam Bankman-Fried zaradio hrpu novca prije nego što je uhvaćen.

Ako želimo suditi o tržištu ideja, pravo pitanje nije mogu li se loše ideje neko vrijeme učvrstiti. Pravo pitanje je: dugoročno, istiskuje li tržište ideja dosljedno i pouzdano loše ideje i zamjenjuje ih boljima?

Odgovor na to pitanje je nedvosmisleno 'da'. Kao što Jonathan Rauch dokumentira u knjizi Ljubazni inkvizitori, zagovornici prava homoseksualaca koristili su slobodu govora kako bi probili rupe u homofobnim argumentima i borili se za dostojanstvo LGBT Amerikanaca. Vidjeli smo to s pokretom za građanska prava. Vidjeli smo to s pravom glasa žena. Vidjeli smo to i u znanosti i medicini: razlog zašto sada glavobolje liječimo Advilom umjesto pijavicama, i razlog zašto sada znamo da Zemlja kruži oko Sunca, a ne obratno, jest taj što su istinite i ispravne ideje s vremenom uspjele istisnuti netočne i lažne ideje.

Tržište ideja jedno je od velikih sredstava kojima naše društvo sutra postaje bolje nego što je danas. Suprotno Weinsteinovom argumentu, najbolji način za opovrgavanje loših i opasnih ideja su dobre ideje.

-----------------------
Autor: Julian Adorney, osnivač "Heal the West" pokreta
Članak je originalno objavljen na portalu The Daily Economy