Vezani članci:
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Kad će ta apokalipsa? Mit o prenapučenosti Zemlje i ograničenosti resursa
NASA: Zahvaljujući čovjeku svijet je sve zeleniji
Duspara nudi 20.000 kuna za fotografiju Antarktike. Pošaljite mu ovaj video!
Oni su ʼwokeʼ: DM se hvali ukidanjem plastičnih vrećica. Dobro pogledajte ovu fotografiju...
Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari
Kako ekonomske slobode utječu na prirodu?
Heroj, a ne zločinac
Mark Zuckerberg traži od države da regulira politički govor na internetu. Što to u praksi znači za nas?
[VIDEO] Ovaj peruanski ekonomist vjeruje da zna kako zemlje u razvoju mogu postati bogatije od Zapada
Reason TV: Top 5 argumenata protiv imigracije i zašto su pogrešni
Švicarci na referendumu odbacili mjere za suzbijanje klimatskih promjena
Coca-Cola se neće odreći plastične ambalaže jer ne žele izgubiti kupce
Mladi inovator hrvatskog porijekla na misiji spašavanja oceana: Zbilja mu je krenulo!
Najlakše je biti ekološki osviješten kad se komentira tuđe dvorište
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal
Kvragu i taj kapitalizam, nikako da propadne!
Ispovijest bivšeg anti-GMO aktivista: ʼSvijet očajnički treba GMOʼ
Ako neće država, možemo mi: Rotary klub u akciji pošumljavanja Gorskog kotara
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Dijete zove upomoć, a odrasli plješću
Svijet je danas bolji nego ikada, ali ljudi to ne znaju
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje


Piše: Ronald Bailey
Izvor: Reason
22.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje


Piše: Ronald Bailey
Izvor: Reason
22.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Kako bismo proslavili 49. Dan planeta Zemlje, u nastavku su prikazani neki globalni trendovi koji pokazuju da se stanje čovječanstva i prirodnog svijeta do kraja ovog stoljeća može dramatično poboljšati.

1. Populacijski vrh: Svjetska populacija vjerojatno će dosegnuti 9,8 milijardi ljudi do 2080. i pasti na 9,5 milijardi do 2100. u scenariju srednje plodnosti koji su izračunali demograf Wolfgang Lutz i njegovi kolege iz Međunarodnog instituta za analizu primijenjenih sustava.

Alternativno, uz pretpostavku brzog gospodarskog rasta, tehnološkog napretka i povećanja razine obrazovanja za oba spola - svih čimbenika koji imaju tendenciju smanjenja plodnosti - Lutzovi projekti predviđaju da će svjetska populacija najvjerojatnije dosegnuti oko 8,9 milijardi do 2060. godine i zatim pasti na 7,8 milijardi krajem 21. stoljeća. Globalno stanovništvo sada iznosi oko 7,7 milijardi.

Drugi globalni trendovi, kao što su strahovito opadanje stope smrtnosti djece, povećana urbanizacija, rast prihoda i širenje političkih i ekonomskih sloboda, snažno su u korelaciji sa obiteljima koje biraju manje djece. Umjesto da imaju mnogo djece u nadi da će malo njih preživjeti, sada sve više roditelja diljem svijeta ima za cilj jedno do troje djece kojima će pružiti znanje i socijalni kapital koji će im omogućiti da napreduju u modernoj ekonomiji.

2. Ekspanzija šuma: Globalno pokrivanje šumskih površina povećano je za 2,24 milijuna četvornih kilometara u razdoblju od 1982. do 2016. godine, izvijestili su istraživači na Sveučilištu Maryland u znanstvenom časopisu Nature u rujnu 2018. godine.

Koristeći satelitske podatke za praćenje promjena u različitim pokrovima zemljišta, otkrili su da dobici u šumskim područjima u umjerenim, suptropskim i borealnim klimatskim zonama kompenziraju padove u tropima.

Šumske površine u Europi, uključujući europsku Rusiju, povećale su se za 35 posto - najveći dobitak među svim kontinentima. Istraživači pripisuju veći dio povećanja "prirodnom pošumljavanju na napuštenom poljoprivrednom zemljištu", što je "uobičajeni proces u istočnoj Europi nakon raspada Sovjetskog Saveza". Šumske površine u SAD-u i Kini povećale su se za 34 odnosno 15 posto.

3. Simonov indeks obilja resursa: Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond prikupili su podatke za 50 temeljnih proizvoda koji pokrivaju energiju, hranu, nužne materijale i metale u razdoblju između 1980. i 2017. godine. Prilagođeno inflaciji, cijene 43 resursa i materijala su niže, dva su zadržala istu cijenu i pet ih je poskupjelo. U prosjeku je realna cijena svih skupa pala za 36,3 posto.

Između 1980. i 2017. godine globalna satnica po radniku porasla je za 80,1 posto. Dakle, kada je riječ o količini potrebnog rada, roba je postala 64,7 posto jeftinija. Drugim riječima, ono za što je trebalo 60 minuta rada da bi se kupilo 1980. godine, sada je moguće zaraditi za 21 minutu rada.

4. Trendovi onečišćenja zraka u SAD-u: Agencija za zaštitu okoliša SAD-a izvješćuje da se između 1980. i 2017. bruto domaći proizvod SAD-a povećao za 165 posto, broj prevezenih vozila povećao se za 110 posto, potrošnja energije povećala se za 25 posto, a broj stanovnika u SAD-u porastao je za 44 posto. Tijekom istog razdoblja, emisije ugljičnog monoksida pale su za 72 posto; vodik 99 posto; dušikovi oksidi za 61%; spojevi iz ispušnih plinova automobila povezani s ozonom za 54 posto; sumpornog dioksida za 89 posto, a ostalih štetnih čestica za 61 posto. U istom razdoblju ukupne emisije šest glavnih zagađivača zraka smanjile su se za 67 posto.

5. Poljoprivreda: Obradiva površina zemlje (godišnji usjevi kao što su pšenica i kukuruz) i trajni usjevi (kao što su kava i kakao) posađeni su na 1.371 milijun hektara 1961. godine. Ta je površina porasla na 1.533 milijuna hektara 2009. godine, a autori istraživanja na Rockefellerovom sveučilištu planiraju povratak na 1.385 milijuna hektara u 2060. godini, čime se prirodi vraća najmanje 146 milijuna hektara. To je područje dva i pol puta veće od Francuske. Iako se zemljište pod usjevima nastavilo polako razvijati od 2009. godine, Svjetska banka izvještava da je zemlja namijenjena poljoprivredi (uključujući pašnjake) dostigla vrhunac 2000. godine na 4.918 milijuna hektara i pala je na 4.862 milijuna hektara do 2015. To povlačenje ljudi je vjerojatno uvod do ogromne ekološke obnove tijekom ovog stoljeća.

Sretan vam Dan planeta Zemlje!

Autor: Ronald Bailey / Reason

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.