Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Kako bismo proslavili 49. Dan planeta Zemlje, u nastavku su prikazani neki globalni trendovi koji pokazuju da se stanje čovječanstva i prirodnog svijeta do kraja ovog stoljeća može dramatično poboljšati.

1. Populacijski vrh: Svjetska populacija vjerojatno će dosegnuti 9,8 milijardi ljudi do 2080. i pasti na 9,5 milijardi do 2100. u scenariju srednje plodnosti koji su izračunali demograf Wolfgang Lutz i njegovi kolege iz Međunarodnog instituta za analizu primijenjenih sustava.

Alternativno, uz pretpostavku brzog gospodarskog rasta, tehnološkog napretka i povećanja razine obrazovanja za oba spola - svih čimbenika koji imaju tendenciju smanjenja plodnosti - Lutzovi projekti predviđaju da će svjetska populacija najvjerojatnije dosegnuti oko 8,9 milijardi do 2060. godine i zatim pasti na 7,8 milijardi krajem 21. stoljeća. Globalno stanovništvo sada iznosi oko 7,7 milijardi.

Drugi globalni trendovi, kao što su strahovito opadanje stope smrtnosti djece, povećana urbanizacija, rast prihoda i širenje političkih i ekonomskih sloboda, snažno su u korelaciji sa obiteljima koje biraju manje djece. Umjesto da imaju mnogo djece u nadi da će malo njih preživjeti, sada sve više roditelja diljem svijeta ima za cilj jedno do troje djece kojima će pružiti znanje i socijalni kapital koji će im omogućiti da napreduju u modernoj ekonomiji.

2. Ekspanzija šuma: Globalno pokrivanje šumskih površina povećano je za 2,24 milijuna četvornih kilometara u razdoblju od 1982. do 2016. godine, izvijestili su istraživači na Sveučilištu Maryland u znanstvenom časopisu Nature u rujnu 2018. godine.

Koristeći satelitske podatke za praćenje promjena u različitim pokrovima zemljišta, otkrili su da dobici u šumskim područjima u umjerenim, suptropskim i borealnim klimatskim zonama kompenziraju padove u tropima.

Šumske površine u Europi, uključujući europsku Rusiju, povećale su se za 35 posto - najveći dobitak među svim kontinentima. Istraživači pripisuju veći dio povećanja "prirodnom pošumljavanju na napuštenom poljoprivrednom zemljištu", što je "uobičajeni proces u istočnoj Europi nakon raspada Sovjetskog Saveza". Šumske površine u SAD-u i Kini povećale su se za 34 odnosno 15 posto.

3. Simonov indeks obilja resursa: Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond prikupili su podatke za 50 temeljnih proizvoda koji pokrivaju energiju, hranu, nužne materijale i metale u razdoblju između 1980. i 2017. godine. Prilagođeno inflaciji, cijene 43 resursa i materijala su niže, dva su zadržala istu cijenu i pet ih je poskupjelo. U prosjeku je realna cijena svih skupa pala za 36,3 posto.

Između 1980. i 2017. godine globalna satnica po radniku porasla je za 80,1 posto. Dakle, kada je riječ o količini potrebnog rada, roba je postala 64,7 posto jeftinija. Drugim riječima, ono za što je trebalo 60 minuta rada da bi se kupilo 1980. godine, sada je moguće zaraditi za 21 minutu rada.

4. Trendovi onečišćenja zraka u SAD-u: Agencija za zaštitu okoliša SAD-a izvješćuje da se između 1980. i 2017. bruto domaći proizvod SAD-a povećao za 165 posto, broj prevezenih vozila povećao se za 110 posto, potrošnja energije povećala se za 25 posto, a broj stanovnika u SAD-u porastao je za 44 posto. Tijekom istog razdoblja, emisije ugljičnog monoksida pale su za 72 posto; vodik 99 posto; dušikovi oksidi za 61%; spojevi iz ispušnih plinova automobila povezani s ozonom za 54 posto; sumpornog dioksida za 89 posto, a ostalih štetnih čestica za 61 posto. U istom razdoblju ukupne emisije šest glavnih zagađivača zraka smanjile su se za 67 posto.

5. Poljoprivreda: Obradiva površina zemlje (godišnji usjevi kao što su pšenica i kukuruz) i trajni usjevi (kao što su kava i kakao) posađeni su na 1.371 milijun hektara 1961. godine. Ta je površina porasla na 1.533 milijuna hektara 2009. godine, a autori istraživanja na Rockefellerovom sveučilištu planiraju povratak na 1.385 milijuna hektara u 2060. godini, čime se prirodi vraća najmanje 146 milijuna hektara. To je područje dva i pol puta veće od Francuske. Iako se zemljište pod usjevima nastavilo polako razvijati od 2009. godine, Svjetska banka izvještava da je zemlja namijenjena poljoprivredi (uključujući pašnjake) dostigla vrhunac 2000. godine na 4.918 milijuna hektara i pala je na 4.862 milijuna hektara do 2015. To povlačenje ljudi je vjerojatno uvod do ogromne ekološke obnove tijekom ovog stoljeća.

Sretan vam Dan planeta Zemlje!

Autor: Ronald Bailey / Reason