Vezani članci:
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Predsjednica EU komisije unajmila privatni avion za putovanje od 50 km
Protiv klimatskih promjena borit će se strahom i mjerama
Dva tjedna nakon medijske kataklizme, led na Grenlandu se opet povećava
Crveni alarm: Koje mjere možemo očekivati protiv klimatskih promjena?
Švicarci na referendumu odbacili mjere za suzbijanje klimatskih promjena
2019. je bila globalno druga najtoplija u povijesti mjerenja, prošli srpanj srušio povijesni rekord
Među onih 11.000 Indexovih ʼznanstvenikaʼ našao se i Miki Maus
Tko širi lažne vijesti - Liberal ili Faktograf?
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Kako je AOC pala na podvalu pro-trumpovog kulta: Trebamo li početi jesti bebe?
Pitanje na koje Pavel Gregorić izbjegava odgovoriti
Hoće li svijet ostati bez hrane?
Zašto je argument ʼ97 posto znanstvenika se slaže...ʼ 100% pogrešan
ʼZašto ismijavate djevojčicu s autizmom?ʼ [ODGOVOR]
Klimatske promjene su naša stvarnost, ali nema razloga za histeriju niti povratak u srednji vijek
Dijete zove upomoć, a odrasli plješću
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Pozitivne posljedice klimatskih promjena: Veća onečišćenost zraka smanjuje učestalost suša
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Kako su katastrofičari od klimatskih promjena napravili potpunu lakrdiju
Novo na Liberalu:
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit

Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače


Piše: Liberal.hr
Izvor: Mises.org
14.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače

Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače


Piše: Liberal.hr
Izvor: Mises.org
14.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ako želimo istinsku alternativu fosilnim gorivima koja poboljšava okoliš, smanjuje emisiju CO2 i jača globalno blagostanje, ona može doći samo sa slobodnog tržišta. Povijesni dokazi pokazuju nam da intervencionizam i socijalizam nikada ne štite okoliš; oni ga koriste samo kao mamac za povećanje kontrole nad gospodarstvom dok subvencioniraju onečišćivače pod izgovorom "zapošljavanja" koristeći izraz "strateški sektori".

Intervencionizam zapravo postavlja prepreke tehnološkim inovacijama i ometa razvoj. Prvo, zato što tehnologija i konkurencija smanjuju moć vlasti kada je u pitanju formiranje cijena i ekonomska vertelacija društva. Vlast koristi intervencionizam da bi država birala dobitnike i gubitnike, odlučivala umjesto nas kada, gdje i kako trošiti.

Drugo, jer je razorna tehnologija dezinflatorna i ne dopušta vladama da pune napuhane tvrtke političkim poslovima u neučinkovitim konglomeratima pod kontrolom političke vlasti. Temeljni razlog zašto intervencionizam nikada neće štititi okoliš i inovacije je taj što suzbija konkurenciju, a tehnologija i konkurencija slabe njegovu moć.

Međutim, na prosvjedima koje u medijima viđamo na cijelom Zapadu, tišina je zaglušujuća o ekonomijama najviše intervencija pod kontrolom vlada i njihovih državnih tvrtki, koje su najgori zagađivači na svijetu. Zato je žalosno da nešto što bismo svi trebali podržavati - zaštita okoliša - postaje (kao i mnogi drugi ciljevi koje svi dijele) propagandni instrument za izbjeljivanje najglupljeg i apsolutnog oblika intervencionizma.

Ne radi se o zaštiti okoliša nego o zaštiti političkog traženja najamnine, što je vrlo privlačno većini intervencionističkih političara jer je to jedini način da nastave provoditi moć koja im bježi iz ruke kad postoji stvarna konkurencija - tehnološki napredak i transparentnost.

Realnost je da intervencionistički sustavi nikada ne brane poboljšanje okoliša, već imaju za cilj prisvojiti klimatsku zastavu da učine suprotno, a zatim okrive najbližeg vanjskog neprijatelja. Politizacija klimatskih akcija ne brani okoliš, već skriva intervencionizam. Otuda tišina na ekološku evidenciju visoko intervencionističkih režima poput Kine i Irana.

Kina je odobrila izgradnju više instaliranog kapaciteta uglja u sljedećih dvanaest godina od ukupnog kapaciteta SAD-a i gotovo dvostruko više od kapaciteta Europske unije. U međuvremenu, Iran je zemlja koja najviše subvencionira fosilna goriva.

Najveće subvencije zagađenja su, iznenađenje, sve u zemljama s malom ekonomskom slobodom, vlade s maksimalnom kontrolom gospodarstva i s državnim tvrtkama. Od 147 zemalja koje su ratificirale najnovije sporazume o zaštiti okoliša, u više od 90% poduzeća koja zagađuju okoliš su u javnom vlasništvu (proizvođači nafte, najveća postrojenja za ugljen, željezare itd.).



Naravno, vrlo je lako biti "aktivist" na slobodnom tržištu, okrenuvši se protiv tvrtki koje su rješenje, a ne problem. Vrlo je lako prikupiti porez na građane uz izgovor ljubavi za okoliš, istovremeno subvencionirati one koji najviše zagađuju.



Ne smatrate li zabavnim čitati da zemlje koje nam govore da imaju neupitnu ekološku obvezu istovremeno imaju rafinerije i postrojenja za ugljen kao veliki stup državnih ulaganja u sljedećih deset godina? Ne zato što su potrebna - to su dva sektora u kojima postoji preveliki kapacitet na globalnoj razini. To se događa zato što intervencionisti uvijek po definiciji promiču bijele slonove. Oni grade zarad gradnje.

Kad se konkurencija zanemari ili odbaci, a ekonomska logika ulaganja ustupi, vlade nikada ne promiču promjene, samo prikrivaju neučinkovitost dobrim riječima.

Oni aktivisti - ne svi - koji napadaju vodeće inovativne tvrtke i otvorene ekonomije, to ne čine zbog nedostatka informacija ili neznanja. Oni to rade jer im je cilj drugačiji. Neki klimatski aktivisti rado se pridružuju totalitarnim vladama, teokracijama i diktaturama (bilo zagađivačima ili ne) kako bi uništili ono malo što je ostalo od slobodnog tržišta u zapadnom svijetu koji je utopljen upravo intervencionizmom.

Čini se da su neki klimatski aktivisti fokusirani na napadanje tvrtki koje su uspješne u vodećim tehnologijama, održivosti i promjenama okoliša, jer cilj nije imati efikasne prvake koji su sposobni voditi stvaranjem radnih mjesta, jačanjem svoje pozicije i rastom u svijetu. Cilj im je eksproprijacijom ispuniti političke pozicije, upravo ono što je dovelo do toga da globalne državne naftne kompanije unište vrijednost, učinkovitost i povećaju zagađenje.

Nije da su intervencionisti glupi ili nekoherentni u njihovoj šutnji s Venezuelom, Kinom ili Iranom i njihovim napadima na američke i europske kompanije koje poboljšavaju okoliš inovacijama i rastom. Cilj je da nestanu konkurencija i privatne inovacije, dva čimbenika koji će nastaviti poboljšavati svijet, smanjiti siromaštvo i stvoriti bogatstvo.

To je tužno za političare koji sebe nazivaju progresivnima, a u stvarnosti su regresivni. Ono što žele jest imati državne konglomerate koji bi potonuli konkurentnost i distribuirali položaje političkim imenovanjem. Ovo je savršena formula za uništavanje inovacija i promjena.

Postoje samo dva načina za rješavanje problema zaštite okoliša: konkurencija i tehnologija. Nijedna vlada opsjednuta kontrolom moći i cijena neće priznati te mogućnosti. One će ih eliminirati. I upravo to se događa.

Interventističke vlade žele inflaciju i kontrolu. Tehnologija i konkurencija uništavaju ta dva čimbenika. Tehnologija i konkurencija mogu se dogoditi samo u kapitalističkom sustavu gdje se poticaj za inovacije nagrađuje uspjehom i kreativnim uništavanjem zastarjelih sektora s rastom produktivnih i inovativnih koji stvaraju više i bolje blagostanje za sve. To se može dogoditi samo u kapitalizmu. Ekonomska sloboda jedino je jamstvo zaštite okoliša.





Dekarbonizacija je nezaustavljiva, ali bila bi i brža bez zamki onih koji se danas predstavljaju kao spasitelji Zemlje dok u stvarnosti samo oporezuju građane kako bi ovjekovječili zagađivanje "nacionalnim strateškim prvacima".

Tehnologija i konkurencija mogu brže i učinkovitije postići dekarbonizaciju. Ali tehnologija i konkurencija smanjuju cijene i suzbijaju vladinu kontrolu, dvije stvari koje vlade ne žele da se dogode. Samo slobodna tržišta daju rješenje za klimatske izazove.

Autor: Daniel Lacalle, doktor ekonomije i autor knjiga "Escape from the Central Bank Trap", "Life in the Financial Markets" i "The Energy World Is Flat". Objavljeno na stranicama Mises.org.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.