Prošle godine, dok je guverner HNB-a uvjeravao javnost kako inflacija neće više rasti, pisao sam da je Hrvatska već ušla u novi val i da bi on mogao biti gadan jer je država lani uvela i najavila hrpu novih povišica svojih izdataka, a nijednu stavku nije srezala. Mrzim što to moram reći - ali bio sam u pravu.

Godišnja inflacija u Hrvatskoj u siječnju iznosila je 5 posto i najviša je među državama Eurozone.



Na gornjem grafu plavom krivuljom prikazano je kretanje godišnje stope inflacije u Hrvatskoj, a zelenom je prosjek Eurozone. Vidljivo je da od rujna prošle godine Hrvatska i ukupna Eurozona imaju gotovo identičan smjer kretanja (prema gore), samo što potrošačke cijene u Hrvatskoj rastu više nego u ostalim državama.

Iz toga možemo zaključiti da je i ovaj drugi val inflacije rezultat tiskanja novog novca Europske središnje banke (ECB) po nalogu Europske komisije i država članica EU za europske fondove iz kojih Hrvatska, prema riječima naših ministara, povlači više od drugih država članica. Zato je u Hrvatskoj i veća inflacija.

Novac iz EU fondova ulazi u Hrvatsku preko države. Vlada je ta koja ga povlači i zatim dalje raspoređuje - dijelom na plaće u svojim sektorima i službama, a dijelom privatnom sektoru preko projekata. To je novi novac na našem tržištu i on stvara pritisak na potrošačke cijene.

Jedini način zaustavljanja rasta inflacije bio bi drastična promjena politike na obje razine - u Europskoj komisiji i u Vladi RH. Europska komisija bi trebala prekinuti ekspanzivnu politiku javne potrošnje, a potom i Vlada RH bi trebala drastično smanjiti svoju potrošnju. Zasad nema naznaka da će se išta od toga dogoditi, tako da ove godine možemo očekivati samo nastavak rasta inflacije. Ovaj val bi mogao biti i gori od onoga 2022. godine.

Zamrzavanje cijena

Vlada gotovo svakodnevno dodaje desetke novih proizvoda na svoj popis proizvoda sa zamrznutim cijenama. To je stari politički trik kojim se želi prikazati kako se radi nešto i prebaciti teret odgovornosti za rast cijena na trgovce i njihove dobavljače. U stvarnosti, ništa se bitno neće promijeniti, a ako i dođe do bitnih promjena zbog zamrzavanja cijena, to neće biti promjene nabolje.

Vlada određuje maksimalne cijene u trgovinama za točno određene proizvode. Te maksimalne cijene su određene tako da ne budu niže od postojećih, na taj se način pazi da ne dođe do nestašice. Trgovci imaju mogućnost da sličnim proizvodima, koji su možda traženiji od onih s vladinog popisa, stave višu cijenu.

S vremenom, kako inflacija bude rasla, vlada će biti pod pritiskom da na taj popis dodaje sve više proizvoda. Kada popis postane velik i kada bude pokrivao značajan dio prehrambenog asortimana u trgovinama, nastat će problemi. Prvo će nadrapati domaći proizvođači hrane tj. poljoprivrednici jer im se neće više isplatiti proizvoditi.

Pretpostavljam da će vlada zatim, kako bi doskočila tom problemu, uvesti nove subvencije za proizvođače da bi im nadomjestila gubitke nastale zamrzavanjem cijena i potaknula ih da nastave proizvoditi. Takve će mjere, naravno, dodatno potaknuti rast inflacije.

Primjećujete li obrazac? Država želi napraviti nešto dobro (dijeliti novi novac) - stvori problem. Država ide rješavati problem koji je sama stvorila - stvori novi probem. Država ide rješavati problem koji je stvorila rješavanjem prethodnog problema - pogorša prethodni problem.

To je zato što se država bavi svime, samo ne radi jedino što bi trebala - a trebala bi samo smanjiti vlastitu potrošnju. To ne čini jer javnost to od nje ne traži. Čak mislim da bi se javnost jako bunila kad bi Vlada odlučila smanjiti potrošnju s ciljem obuzdavanja inflacije. Dakle, to nije politički profitabilno.

Vlada ne čini ono što je dobro za nas nego ono što je politički profitabilno za vladu - sluša volju naroda.

Bojkot

Bojkot trgovina, već sam to rekao i prije, ali valja ponoviti - neće zaustaviti inflaciju jer inflacija ne nastaje u trgovini. Neki kažu "da, ali barem smo se ujedinili, pokazali da možemo nešto...". Ne. Sve što bojkot postiže, to je distrakcija od pravih problema.

Naravno, trgovački lanci će koristiti svaku priliku za marketing. Znaju trgovci dobro da građani žele čuti da je bojkot uspio pa će im dati to što građani traže - sniženja.

Ali ta sniženja trgovci imaju stalno. Imali su ih i prije bojkota. Uvijek su imali stotine ili tisuće artikala na nekom sniženju. Sveukupno cijene će rasti jer moraju - prevelik je pritisak novog novca na trgovine.

Kako zakomplicirati nešto što nije komplicirano

Ekonomisti se sad trude prikazati inflaciju kao nekakav problem kvantne fizike pa se razbacuju pričama o "neravnoteži tržišta", "problemima u opskrbnom lancu" i kojekakvim glupostima kako bi zbunili građane i učinili kompliciranim nešto što je zapravo jako jednostavno. Država opskrbljuje tržište novim novcem, produktivnost nam ne raste (ili čak pada) - jedina stvar koja se u takvoj situaciji mora dogoditi, to je rast cijena.

Dok država ozbiljno ne sreže javnu potrošnju i/ili ne omogući gospodarstvu uzlet i zdravi rast, cijene će realno rasti.