Srbija je prema istraživanju instituta Heritage u ekonomskim slobodama najgore plasirana među zemljama bivše SFRJ, a najnoviji primjer iz prakse pokazuje i zašto je to tako. Kako piše N1, Poslovno udruženje Žitounija uputilo je prosvjedno priopćenje zbog sudske presude po kojoj je član tog udruženja, veliki industrijski proizvođač brašna, kruha i testenina iz Sente, kažnjen jer je na tržištu prodavao jeftiniji kruh i ocijenilo da je takva presuda donijeta "protiv, a ne u ime naroda".

"Krivnja se sastoji u tome što proizvođač u dnevnoj strukturi proizvodnje kruha ima udio bijelog kruha od brašna T-500, težine 500 grama – osam posto, polubijelog kruha od brašna T-850 – 74 posto i specijalnih vrsta kruha – 18 posto. Predmetnu strukturu proizvodnje nametnulo je tržište, a ono je vrhovni sudac (ne)uspješnosti poslovne politike svakog privrednog subjekta”, navodi se u prioćenju za javnost.

Nadležni sud je, na osnovi prijave poljoprivrednog inspektora, firmu kaznio jer strukturu proizvodnje kruha nije prilagodila regulativi koja je propisana Uredbom o obaveznoj proizvodnji kruha od brašna T-500, kojom je propisano da udio kruha od brašna T-500 od 500 grama u ukupnoj dnevnoj proizvodnji kruha mora biti najmanje 40 posto.

Žitounija je podsjetila da je ta uredba donijeta kao "socijalna uredba", s osnovnim ciljem da građanima Srbije obezbijedi snabdjevanje kruhom po prihvatljivim cijenama, a propisana maloprodajna cijena iznosila je 44 dinara za komad.

Kažnjeni proizvođač je kruh prodavao po maloprodajnoj cijeni od 39 dinara za T-500 i po 36 dinara za T-850, što je za pet odnosno devet dinara manje od cijena propisanih uredbom.

"Proizvođač je svoju strukturu proizvodnje prilagodio zahtjevima tržišta, ali i pokazao karakter socijalno odgovornog poslovanja, a korist od toga su imali građani koji su imali mogućnost kupiti vrstu kruha po svom izboru, što se zove suverenitet potrošača. Jasno je da su ogromnom većinom izabrali da kupuju najjeftiniji kruh od brašna T-850, koji je istovremeno i nutritivno najzdraviji", navodi Žitounija.

Dodaje se da bi proizvođač kruha napravio ogroman gubitak da je primjenjivao uredbu i proizveo najmanje 40 posto kruha od brašna T-500, jer bi povrat kruha iznosio preko 30 posto, što je "apsurd", jer je uredbom priznata remitenda od maksimalno pet posto.

"Jedina alternativa za izbjegavanje velikih dnevnih gubitaka je zatvaranje pekare i otpuštanje radnika", ocijenila je Žitounija.

Ocjenjuje se da je postupanje poljoprivrednog inspektora i nadležnog suda legitimno, ali je daleko od vladavine prava, "a još dalje od zdrave pameti".

"Prosto rečeno, predmetna presuda je 'u ime naroda' donijeta protiv naroda, odnosno interesa građana kao potrošača najvažnije životne namirnice. Ovo je drastičan primjer kako državni činovnici lutaju po ekonomskoj stvarnosti Srbije kao slijepa Samuilova vojska ili, kako bi kazali crkveni velikodostojnici, 'Oprosti im Bože, ne znaju što rade'", navodi se u priopćenju.

Slične nebuloze možemo uskoro očekivati i u Hrvatskoj, s obzirom da je hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nedavno izjavio kako je cijena mlijeka u nekim trgovačkim centrima preniska, da mlijeko ne smije biti na akciji i da će to zakonski urediti tako da se odredi minimalna cijena mlijeka. Također najavljuje žešće inspekcijske nadzore i kontrole, a sve s ciljem "uvođenja reda". Kao i uvijek, kad država "uvodi red" u tržište, najviše nadrapaju potrošači.