Vezani članci:
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Sandra Benčić kopira ekonomsku politiku Viktora Orbana
Kako državni poticaj utječe na cijenu proizvoda na tržištu - primjer Tesla automobila
Ograničavanjem cijena goriva Vlada je otvorila vrata nestašicama
Dokad će cijene rasti?
Ustavni sud u Njemačkoj proglasio berlinsku ʼmaksimalnu cijenu najmaʼ neustavnom
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Ekonomija za neznalice (2): Što se događa kada država kontrolira cijene?
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Tučnjava na otvaranju Lidla u Srbiji i funkcija tržišnih cijena u društvu
Keep calm. Autoškole će pojeftiniti, evo zašto...
Jesu li cijene na Adventu u Zagrebu previsoke?
Što je 'fer' cijena?
Nameti poskupljuju 'jer ste vi to tražili'
Nakon mlijeka napao na kruh: Tolušiću baš smetaju povoljne cijene
Zašto kava na Stradunu NIJE preskupa (i zašto se trebamo prestati zgražati)
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Laku noć, Hrvatska!
Skraćeno radno vrijeme trgovina povećava rizik od širenja zaraze koronavirusom
Nakon zabrane rada nedjeljom 80 radnika u najvećem podgoričkom trgovačkom centru već dobilo otkaz
Predsjednik Uprave Emmezete otkriva kako je tržište utjecalo na plaće blagajnica i kako će utjecati zabrana rada nedjeljom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?


Piše: Mario Nakić
9.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?

Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?


Piše: Mario Nakić
9.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Na primjeru Ožujskog piva u limenci, objašnjeno kako je ono u Njemačkoj u trgovini upola jeftinije nego u Hrvatskoj.

Na društvenim mrežama ovih dana haraju objave u kojima se ističe razlika u cijeni između pojedinih proizvoda u trgovačkim centrima u Njemačkoj i Hrvatskoj. Ističu se hrvatski proizvodi kojima je cijena viša u Hrvatskoj nego vani. Mnogi Hrvati ostali su šokirani i pitaju se kako je to moguće. Smatraju da to nema logike. Ubrzo su počele kružiti teorije zavjere o tome kako trgovci namjerno nabijaju veće marže Hrvatima i tako na nama zarađuju više nego na stanovnicima zapadnih zemalja.

Ali, kao i obično, postoji sasvim logično objašnjenje koje nema veze s trgovačkom pohlepom niti antihrvatskom zavjerom. Odnosno, postoji više logičnih objašnjenja i različitih mogućnosti zašto se ovaj "fenomen" pojavljuje. Usput, on nije jedinstven za Hrvatsku, to je normalna pojava diljem svijeta, ali Hrvatska ima neke vlastite probleme na koje bi ovom prilikom trebalo ukazati.

Konkretno, ukazuje se na cijenu limenke Ožujskog piva od 0,5 l koje je jedan korisnik Facebooka u jednom njemačkom Lidlu našao po cijeni od 0,79 eura ili 5,84 kn. U isto vrijeme, ista limenka Ožujskog u hrvatskim prodavaonicama Konzuma košta 9,49 kn.

Prvo trebamo vidjeti koliki faktor na razliku u cijeni čine državni nameti. U Hrvatskoj PDV iznosi 25 posto, a u Njemačkoj 19 posto. Osim toga, sve države članice Europske unije imaju i posebnu trošarinu na alkoholna pića koja se u svakoj državi obračunava na drugi način i po drugoj stopi. U Hrvatskoj se za svijetlo pivo od 0,5 l dodaje na cijenu trošarina od 0,96 kn, a u Njemačkoj u protuvrijednosti 0,36 kn, što znači da je trošarina na pivo u Njemačkoj skoro trostruko niža nego u Hrvatskoj.

Kada od tih maloprodajnih cijena odbijemo PDV i trošarinu na alkoholna pića, onda dobijemo 6,63 kune u Hrvatskoj, a 4,62 kune u Njemačkoj. Razlika i dalje postoji, ali više nije 50% niža cijena u Njemačkoj, već je smanjena na 30 posto. Dakle, dosta značajan udio u razlici cijene čini državna porezna represija koja je u Hrvatskoj očito veća nego u Njemačkoj.

Ali kako objasniti razliku od 2 kune koja ostaje i nakon što odbijemo porez i trošarinu? Vrlo jednostavno, moramo promijeniti način razmišljanja iz marksističkog u tržišno. Cijene proizvoda i usluga, usprkos širokom uvjerenju koje još uvijek vlada u Hrvatskoj, nemaju veze s troškovima proizvodnje i dostave tih proizvoda i usluga. Kupca nije briga koliko je vama trebalo potrošiti truda, vremena i novca da biste proizveli neki proizvod i dostavili ga do trgovine. Njega nije briga ni za što od navedenog. On će doći u trgovinu s namjerom da nešto kupi. Vidjet će 50-ak različitih brandova proizvoda koji želi kupiti i prema vlastitim preferencijama će izabrati brand koji njemu najviše odgovara.

Onaj brand koji je traženiji morat će se ponovno naručiti, što će biti znak da potražnja raste i da mu cijena treba biti veća, a brand koji stvara zalihe morat će se prodati pošto-poto dok mu nije istekao rok trajanja. Jer trgovcu se više isplati prodati robu čak i ispod nabavne cijene nego da ona završi na otpadu jer u tom slučaju gubi daleko više. Tako dolazi do rasprodaja i smiješno niskih cijena.

Dakle, cijene ne određuju troškovi proizvodnje i dostave nego zakon ponude i potražnje, a ključnu ulogu igraju preferencije kupaca koje nisu iste u Hrvatskoj i Njemačkoj. Ožujsko pivo možda više znači hrvatskim konzumentima nego njemačkim pa će u Hrvatskoj ljudi biti spremni za njega više platiti. To sad govorim, naravno, hipotetski, umjesto Ožujskog možete staviti bilo koji brand bilo kojeg proizvoda.

Osim toga, postoji i mogućnost da je proizvođač namjerno spustio cijene za neko tržište što obično rade proizvođači kad žele ući na novo tržište gdje već postoji jaka konkurencija. U tom slučaju ponekad se isplati privremeno spustiti cijenu čak i ispod razine isplativosti samo da bi stvorili bazu budućih vjernih kupaca. Na primjer, možda Zagrebačka pivovara želi doprijeti do njemačkih potrošača i osvojiti dio tog tržišta koje je bogato pivarskom konkurencijom pa spušta cijenu da bi ih namamila da probaju njihov proizvod u nadi da će dio njih postati njihovi vjerni konzumenti i nakon što podignu cijenu.

Ovo je tema u istoj kategoriji kao ono kad su se Hrvati masovno iščuđavali zašto je flaširana voda od pola litre u trgovini skuplja od pola litre mlijeka ili zašto čistačica u Dubrovniku može preko ljeta zaraditi više od mnogih intelektualnih radnika s diplomama i doktoratima. Takva pitanja rezultat su istog mentalnog sklopa koji nam ne dozvoljava da razmišljamo tržišno. Cijena rada nema previše veze s utrošenim vremenom, trudom i znanjem, a cijena proizvoda i usluge nema veze s materijalnim troškovima potrebnim da se oni dostave kupcu. Cijena je subjektivna vrijednost u očima kupca, a kupci se razlikuju, pogotovo oni u različitim zemljama i s različitim navikama. Zato ni cijene istog proizvoda na različitim geografskim položajima ne moraju biti iste.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.