Vezani članci:
Dejan Kovač pozvao građane da na predsjedničkim izborima glasaju za Ivana Pernara
Kovač sakupio više od 10.000 potpisa
Kovač ima zanimljivu ideju kako povećati izlaznost na izborima: Uvesti porezne vaučere za glasače
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara
Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?
Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji
Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima
Kovač prima prijeteće i uvredljive poruke od Thompsonovih fanova: ʼTi si četnik i jugokomunist!ʼ
Hrebak otkrio HSLS-ovog kandidata za predsjednika RH: Što mislite, hoće li imati šanse?
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Laku noć, Hrvatska!
Skraćeno radno vrijeme trgovina povećava rizik od širenja zaraze koronavirusom
Nakon zabrane rada nedjeljom 80 radnika u najvećem podgoričkom trgovačkom centru već dobilo otkaz
Predsjednik Uprave Emmezete otkriva kako je tržište utjecalo na plaće blagajnica i kako će utjecati zabrana rada nedjeljom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
5 razloga zašto nam treba uvoz
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje


Piše: Mario Nakić
10.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje

Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje


Piše: Mario Nakić
10.10.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Pokušao je objasniti kako su ga kritičari pogrešno interpretirali pa se uspio još više zakopati.

Na vrhu Indeksa svjetske konkurentnosti - Singapur. Država koja uvozi po stanovniku 16 puta više od Hrvatske.

Očito nemaju pametnjakoviće s Princetona da im kažu kako strana roba na policama dućana utječe negativno na konkurentnost pa gube ekonomsku bitku i svoju ekonomsku suverenost.

Kad sam kritizirao izjavu predsjedničkog kandidata Dejana Kovača, u kojoj je usporedio srpske tenkove u Vukovaru 1991. sa "stranom robom na policama naših dućana" danas, tvrdeći da smo "obranili teritorijalnu suverenost, ali gubimo ekonomsku suverenost", njegovi pristaše su me napali da sam izvukao riječi iz konteksta, da sam nešto krivo shvatio.

Doveli su ga u svoj podcast u kojem ga je Igor Vuk, čovjek koji je još donedavno virio iz dupeta Bože Petrova i Mosta skupa s društvom koje je radilo to isto, pitao doslovno ovako:

"U nekim takozvanim liberalnim krugovima pojavile su se sumnje, odnosno izvlačili su riječi iz konteksta (hahahaha). Kako to komentiraš?"

Dakle, uopće ga nisu pitali što je htio reći usporedbom srpskih tenkova s uvoznom robom, već kako komentira što pojedinci izvlače njegove riječi iz konteksta. To je novinarstvo ili groupie uvlačenje običnog fana? Pa mogli su ga jednostavno pitati onda i kako uspijeva biti tako dobar, pametan i zgodan.

Jesam li izvlačio išta iz konteksta, prosudite sami. Pogledajte (ako imate živaca) cijelo njegovo gostovanje na N1 televiziji i ponovno ću citirati doslovno, od riječi do riječi, tu izjavu koju sam kritizirao - zato što mislim da bi je trebao ozbiljno kritizirati svatko tko sebe smatra liberalom i pobornikom slobodne trgovine i prosperiteta RH:

"Tristo tisuća ljudi je otišlo iz Hrvatske. Ajmo se dići za to. Hrvatska će nestati, neće je više biti. Jer nije problem više teritorijalna suverenost, branitelji su se za nju izborili. Ali problem je, mi gubimo ekonomsku suverenost. Jer neće više srpski tenkovi ući u Vukovar, ali će ući strani proizvodi na police supermarketa. I tu bitku mi gubimo, gubimo ekonomsku bitku."

Za fanove Dejana Kovača doslovno citiranje je "izvlačenje iz konteksta". Kako je to Kovač objasnio u podcastu njegovih fanova:

Kovač: "Potpuno izvlačenje iz konteksta. Ja sam rekao da neee...Šta sam rek'o, u kojem kontekstu pa su oni izvukli? Da neće tenkovi..."

Vuk: "Proizvodi na police. I onda se cijeli narativ oko toga stvorio..."

Kovač: "Da sam ja suverenist? Mislim ja sam protiv toga, ja ja... Ja sam htio tu pokazati da se mi moramo boriti da povećamo konkurentnost vlastitih proizvoda. To je bila poanta moje priče, a ne da sam ja protiv uvoznih lobija. Mislim, ja sam za uvoz-izvoz, kak ide. Za slobodu kretanja rada, kapitala... Gle, naših 300.000 ljudi je otišlo, to je sloboda kretanja rada. Ekonomski s te strane, ti ideš tamo gdje ti je veća plaća. To je čista ekonomija tržišta, to nemamo šta pričati. Ali da mi emocionalno, sentimentalno, kao Hrvatu to smeta - pa to mi izuzetno smeta. Pola moje rodbine iz Slavonije je otišlo tamo."

Ostaje nejasno što imaju "strani proizvodi na našim policama" s iseljavanjem ljudi i s konkurentnošću domaće proizvodnje. Čak i kad bismo stavili na stranu to što je Kovač usporedio trgovinu s ratom. Slika srpskih tenkova u Vukovaru 1991. je potpuno jasan prikaz rata. Usporedba "stranih proizvoda" sa srpskim tenkovima je sasvim dovoljna da pozove prosječnog gledatelja u boj protiv uvoza.

Kovač u svome obrazloženju nije povukao niti negirao da on trgovinu vidi kao bojno polje na kojem netko mora pobijediti, a netko izgubiti. Na kojem se gubi suverenitet. Naprotiv, on je napravio "double down" optuživši sve koji u tome vide nešto pogrešno, da su ga namjerno pogrešno citirali i izvukli stvari iz konteksta. Svoje kritičare je prozvao "salonskim liberalima koji rade s državom". Ta izjava nije naišla na toliko odobravanje i oduševljenje ostalih sudionika možda zato što znaju ono što Kovač očito nije znao - da ga je u podcast pozvao čovjek koji radi doslovno za državu. HEP je državna firma.

Priča o Ivanu iz Zagreba i Antunu s Paga

Konkurentnost domaće proizvodnje neće se povećati ako se smanji uvoz stranih proizvoda. Da vam dočaram na najjednostavniji način. Ne trguju države nego ljudi. Ako Ivan iz Zagreba poželi kupiti sir, on će otići u trgovinu gdje očekuje što bolji izbor različitog sira kako bi mogao izabrati onaj koji mu je financijski najpovoljniji i u isto vrijeme zadovoljava njegov ukus. Dakle, njegov je interes, kao kupcu, da ima što veći izbor različitih sireva.

Antun s Paga, recimo, proizvodi sir. Njemu je u interesu da država ograniči ili zabrani uvoz stranog sira jer svakome je u interesu da se riješi konkurencije. Ako država udovolji njegovom zahtjevu i postavi barijeru na uvoz sira (bilo u obliku carine, kvote ili potpune zabrane), Antun će biti sretan jer mu je eliminirana konkurencija, ali Ivan neće biti sretan jer će imati manji izbor.

Ivan će doći u dućan, tražit će švicarski sir i neće ga naći. U toj situaciji morat će napraviti kompromis pa će ili kupiti domaći sir koji mu ne odgovara i neće biti zadovoljan, ili neće kupiti sir uopće. Ili će čak morati ići u Švicarsku da bi nabavio sir po svojoj želji. Antun će ostati u Hrvatskoj jer će prodati više svoga sira, ali Ivan će možda otići iz Hrvatske jer mu život postaje preskup. Ima li država pravo na taj način naštetiti Ivanu samo da bi učinila posebnu uslugu Antunu?

Nema. Prema školama klasičnog liberalizma, država nema to pravo. Ljudi trguju međusobno, geografske granice bi trebale biti potpuno nebitne kad je riječ o trgovini. Jedini zadatak države jest omogućiti i Ivanu i Antunu, i svim ostalim svojim građanima, da što lakše trguju, odnosno ostvaruju vlastite interese na slobodnom tržištu, s bilo kime bez obzira na geografske granice.

Druga stvar, za ovo pitanje također bitna; ako država ograniči uvoz sira i tako pomogne Antunu, hoće li on postati konkurentniji? Što mislite, hoće li reći: "A sada nemam više konkurencije, sad ću se truditi još više" ili će reći: "Sada nemam konkurencije, ne moram se više toliko truditi kad ionako sve mogu prodati lako"? Naravno, dogodit će se ono drugo. Konkurentnost će pasti. Smanjenje uvoza ima negativan utjecaj na konkurentnost domaće proizvodnje i to je možda glavni razlog zašto moramo kritizirati Kovačevu izjavu, zašto je ona besmislena i glupa.

Žalosno je da na podcastu, koji se reklamira kao "klasičnoliberalan" i koji u kutu ima fotografije liberalnih velikana Smitha, Hayeka i Friedmana, nitko od prisutnih se nije sjetio da objasni čovjeku što je trgovina iz liberalne perspektive. Ne da se nisu sjetili, oni to jednostavno ne znaju. Da znaju, rekli bi mu: "Prijatelju, griješiš. Trgovina nije borba, trgovina nije rat. Produktivnost i konkurentnost domaće proizvodnje ne mogu se poboljšati smanjenjem strane robe na našim policama." To je to. Zar je to tako teško, nerazumljivo, nejasno? Ali valjda je lakše jednostavno pljeskati i uvlačiti se u šupak političaru kojeg intervjuiraš.

Što je ekonomski suverenitet?

Druga stvar o kojoj Kovač u zadnje vrijeme voli buncati, to je nekakav ekonomski suverenitet. Bilo bi dobro da ga netko pita što pod time misli, vjerujem da neće ni sam znati objasniti. Opet će pričati o "300.000 ljudi koji su napustili Hrvatsku" i slične fraze, ali neće znati objasniti što je ekonomski suverenizam.

Jer je to najobičnija floskula, besmislica i ludost. Suverenitet je kad si neovisan o vanjskim utjecajima, što je u današnje doba u ekonomiji nedostižno i puno većim i razvijenijim gospodarstvima od hrvatskog. SAD je najjače gospodarstvo svijeta i drugo najkonkurentnije, pa opet ovisi o uvozu. SAD ima 100% veći uvoz od izvoza, što je činjenica koju Trump mrzi i čini sve da to promijeni jer u njegovoj glavi to nije dobro.

Energetski suverenitet ima smisla, ali to je kod nas, s obzirom na malen teritorij i geografski položaj, neostvarivo. Međutim, ekonomski suverenitet nema baš nikakvog smisla. Hrvatska je članica EU i sastavni dio jedinstvenog europskog tržišta. Ne može donositi nikakve samostalne odluke o trgovini koje bi na bilo koji način utjecale na druge države članice bez da i njih pita. Čak se i Švicarska, država s najduljom tradicijom neutralnosti i političke neovisnosti u Europi, odrekla dobrog dijela svoga ekonomskog suverenizma samo da bi bila dio Europskog gospodarskog pojasa pa je pristala na niz regulacija kako bi uskladila svoje ekonomske politike s Bruxellesom. Većina Švicaraca nema nikakav problem s time jer shvaćaju da puno više dobivaju sudjelovanjem na zajedničkom, velikom europskom tržištu, nego što gube.

Zašto bi nama onda odjednom to smetalo? Čak i kad bismo htjeli iz nekog ludog razloga postati ekonomski samodostatni, to je u uvjetima globalizacije nemoguća misija. Umjesto širenja straha od stranih proizvoda koji nas napadaju poput srpskih tenkova 1991. možda bi bilo bolje educirati građane o mogućnostima koje imaju zahvaljujući globalizaciji i otvaranju, a ne koriste ih dovoljno. Umjesto što cvilimo zbog 300.000 ljudi koji su otišli raditi u bolje uvjete (ja ne vidim što je u tome loše, bolje nego da ste ih prisilno tu zadržali), možda bi trebalo ljudima reći da mladi imaju priliku studiranja na prestižnim europskim sveučilištima. Zašto to ne koriste?

Zamislite da je tu istu izjavu dala Katarina Peović

Najlakše je nabacivati populističke fore: uvozna roba na policama, gubimo suverenost bla bla. Možda je to danas popularno, možda pali kod birača, ne znam. Ali ne vidim kako će to poboljšati situaciju za bilo koga. Kovač je doktor ekonomije koji je samim time stručnjak za to područje i kad on na televiziji priča o ekonomskim temama, ljudi to slušaju. I vjeruju mu. Oni misle da je stvarno taj uvoz nešto što tjera građane iz Hrvatske i da se protiv toga moraju boriti, a ne znaju da je uvoz jedan od uvjeta poboljšanju vlastite konkurentnosti.

Kovačevi fanovi nakon čitanja ovog teksta: "Evo opet ovaj Nakić, napada jedinog liberalnog kandidata bla bla". Meni je svejedno kako će on sebe opisati ili kako ga vi vidite. Svejedno mi je, i da se zove Isus Krist, jednako bih reagirao. A da je istu izjavu dala Katarina Peović iz Radničke fronte - a ta izjava je baš u njihovom stilu - onda biste vi prvi skočili i sprdali je što je glupa. Zbilja, nema tog argumenta kojim bi se iz klasičnoliberalne perspektive mogle obraniti ovakve gluposti kakve taj lik ispaljuje skoro na dnevnoj bazi.

Ja ne pravim razliku. Ako kritiziram druge političare zbog sličnih gluposti, kritizirat ću i vašeg omiljenog političara kad to napravi. Svaki put. To vam se zove novinarstvo.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.