U doba globalnih izazova, Europska unija pokazuje odlučnost u promicanju slobodne trgovine kao ključa za ekonomski rast i blagostanje. Već na samom početku 2026. godine, EU je ostvarila dva velika koraka: potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Mercosurom, južnoameričkim blokom koji uključuje Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, te zaključenje pregovora s Indijom.
Ovi sporazumi nisu samo diplomatički uspjesi, već i prilika za stotine milijuna građana EU da uživaju u jeftinijim proizvodima, novim poslovima i jačem gospodarstvu.
Ovi dogovori trebali bi donijeti dugoročne koristi, potičući inovacije, konkurenciju i međunarodnu suradnju.
Sporazum s Mercosurom: Most između kontinenataNakon više od 25 godina pregovora, EU i Mercosur (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj) su 17. siječnja 2026. potpisali
sveobuhvatni sporazum o partnerstvu i trgovini, stvarajući jednu od najvećih zona slobodne trgovine na svijetu koja obuhvaća preko 700 milijuna potrošača.
Ovaj sporazum
uključuje uklanjanje carina za 91% EU izvoza u Mercosur i 92% izvoza iz Mercosura u EU, što će značajno olakšati trgovinu industrijskim dobrima poput automobila, strojeva, odjeće i lijekova. Sporazum obvezuje strane na borbu protiv krčenja šuma i primjenu strogih standarda rada i okoliša, osiguravajući da slobodna trgovina ide ruku pod ruku s
ekološkom odgovornošću.
Trenutno je u fazi ratifikacije. Europski parlament i parlamenti zemalja Mercosura trebaju ga odobriti, a postoji
mogućnost privremene primjene trgovinskih odredbi već od ožujka.
Unatoč nekim
odgodama zbog pravne provjere u Europskom sudu pravde i protivljenju europskih poljoprivrednih lobija, očekuje se da će sporazum ući u punu snagu u narednim mjesecima ili godinama.
Dobrobiti za EU su ogromne. Do 2040. godine, sporazum bi mogao povećati BDP EU za više od 77,6 milijardi eura, dok će EU izvoznici uštedjeti preko 4 milijarde eura godišnje na carinama.
Građani EU će imati pristup jeftinijim proizvodima poput argentinskog mesa, brazilskog voća i urugvajskog vina, dok će europske tvrtke lakše izvoziti, stvarajući nova radna mjesta u sektorima poput automobilske industrije i farmacije.
Ovo nije samo ekonomski poticaj – to je strateški korak prema diverzifikaciji trgovine u vrijeme globalnih napetosti, jačajući EU kao globalnog lidera u slobodnoj trgovini.
Sporazum s Indijom: "Majka svih dogovora" za budućnostSamo deset dana kasnije, 27. siječnja 2026., EU i Indija su
zaključili pregovore o slobodnotrgovinskom sporazumu, koji je opisan kao "majka svih dogovora".
Ovaj povijesni dogovor
uključuje uklanjanje ili smanjenje carina za više od 90% robe, olakšavajući trgovinu dobrima i uslugama između tržišta od gotovo 2 milijarde ljudi.
Posebno će se smanjiti indijske carine na europske proizvode, što će EU izvoznicima
uštedjeti oko 4 milijarde eura godišnje i bitno smanjiti cijene europske robe i usluga za Indijce.
Sporazum također uključuje zaštitu geografskih oznaka, investicijsku zaštitu i suradnju u područjima poput klimatskih promjena, gdje je EU obećala 500 milijuna eura podrške Indiji za smanjenje emisija.
Trenutno je u fazi pravne provjere i prevođenja, s očekivanim potpisivanjem u narednim mjesecima. Indijski ministar trgovine Piyush Goyal
najavio je da bi mogao ući u snagu još ove godine, nakon ratifikacije u Europskom parlamentu i Indiji.
Za građane i gospodarstvo EU, ovo znači pristup brzorastućem indijskom tržištu. Očekuje se da će EU izvoz u Indiju udvostručiti do 2032. godine, potičući rast u sektorima poput automobila, duhana i tekstila.
Građani će uživati u jeftinijim indijskim proizvodima poput tekstila i lijekova, dok će europske tvrtke imati bolji pristup investicijama, stvarajući tisuće novih poslova. Ovo je prilika za EU da se pozicionira kao partner u ekonomskom usponu Indije, jačajući lance opskrbe i smanjujući ovisnost o nestabilnim tržištima.
Slobodna trgovina kao put ka boljoj budućnostiOvi sporazumi s Mercosurom i Indijom dokazuju da slobodna trgovina nije samo ekonomski alat, već i sredstvo za izgradnju mostova između kontinenata. Oni će donijeti konkretne benefite EU građanima – niže cijene, veći izbor proizvoda i jače gospodarstvo – dok će poticati održivi razvoj i globalnu stabilnost.
U vrijeme protekcionizma, EU pokazuje da otvorenost donosi prosperitet. Budućnost izgleda svjetlija s ovim novim partnerstvima.