Prošla godina bila je druga najtoplija u povijesti mjerenja prosječne globalne temperature, objavila je služba Copernicus Climate Change Service, međuvladina organizacija koju podupire EU. Proteklih pet godina bile su najtoplije otkad se mjeri, a to znači u posljednjih 135 godina.

U 2019. godini prosječna temperatura bila je 0,6 stupnja Celzijeva iznad prosjeka za period između 1981. i 2010. godine. Srpanj prošle godine bio je najtopliji srpanj u povijesti mjerenja.

Godišnji rekord i dalje drži 2016. godina kada je na temperature utjecao snažni El Nino (promijenio je temperature mora, pritisak atmosfere i vjetrove u ekvatorijalnom Pacifiku). I lani se pojavio El Nino, ali je bio slabiji od onoga iz 2016. godine.

Većina svjetskih regija bilježile su lani iznadprosječne temperature, a Arktik, Europa, južni dio Afrike i Australija imali su iznimno iznadprosječne.

Kada se pogledaju službeni podaci, jasno je da se već desetljećima Zemlja zagrijava, s time da je taj proces ubrzan u proteklom desetljeću. Klimatske promjene su stvarne i one su vjerojatno najveća prijetnja budućnosti svijeta (ukoliko se taj trend u jednom trenutku ne promijeni). Istina je svakako da na te promjene čovjek ima znatan utjecaj pa ih čovjek može i ublažiti.

Liberal je bio pogrešno i lažno optužen od strane Faktografa, stranice specijalizirane za širenje dezinformacija, da smo "poricatelji klimatskih promjena" iako nikada na ovim stranicama nije objavljen nijedan tekst koji negira klimatske promjene. Ja mogu ponoviti još jednom za lažove s Faktografa (koji se također lažno predstavljaju kao neovisni fact-checker iako rade za svoje financijere, a to su Trumpova administracija i pojedini hrvatski tajkuni usko vezani za visoku hrvatsku politiku), dakle ponavljam za njih i njihove financijere: klimatske promjene su stvarne, one su nam ozbiljna prijetnja i društvo mora poduzimati mjere da se s njima suoči.

Nedavni požari u Australiji, koji još nisu posve ugašeni, djelomično su posljedica klimatskih promjena. Iako su tamo standardno visoke temperature kakve su u ovo doba godine bile i prije 100 i više godina, iako je većina požara podmetnuta, činjenica je da oni ne bi zahvatili tako veliki prostor u tako kratkom vremenu da temperatura nema dodatnog zagrijavanja koje se događa uslijed klimatskih promjena. Tko zna kakve još katastrofe nas čekaju.

A kako se možemo boriti s posljedicama klimatskih promjena? Većina znanstvenika smatra da je najefikasniji način smanjivanje emisija CO2 koji se ispušta u atmosferu. Europa i Sjeverna Amerika uspješno su smanjile svoje emisije CO2 tijekom zadnjih 5 godina, ali one se enormno povećavaju u drugim dijelovima svijeta, konkretno u Kini, Indiji i afričkim državama gdje još nije razina ekološke svijesti na dovoljnom nivou da uopće reagiraju. To je veliki problem. Vjerojatno najbolji način borbe s posljedicama klimatskih promjena bio bi ulaganje u znanost, i to u sva područja znanosti, tako da dođemo što prije do inovacija i rješenja koja će efikasno zamijeniti sadašnje načine koji ispuštaju CO2 u atmosferu nekim drugim, jednako održivim, načinima proizvodnje, prometa i dr. Kao i uvijek dosad, znanost će biti ta koja će spasiti čovječanstvo.