Vezani članci:
Apel pisca: Nemojte me, molim vas, nikada uvrstiti u obaveznu školsku lektiru!
Predstavljamo: Šonje & Polšek - Prešućeni trijumf liberalizma
Zašto bacamo tek pročitane udžbenike?
Splitski jugonostalgičari nariču zbog onoga što su sami stvorili
Algoritam propada. Što to znači za nakladništvo u Hrvatskoj?
Najpoznatiji citati: Mark Twain, otac američke književnosti koji je sebe opisao kao ʼradikalnog liberalaʼ
Slobodni pisci jamac su slobodne Hrvatske
Zašto je Divjak ustuknula pred manipulacijama i lažima?
Čemu histerija? Ni Ana Frank, ni Mali princ ni ostali naslovi NISU izbačeni iz lektire.
Čovjek koji je predvidio budućnost: 7 zanimljivosti o Georgeu Orwellu koje možda niste znali
Misli kao Rosa Luxemburg, djeluj kao Joca Amsterdam
Antikapitalizam kao sredstvo za ostvarivanje profita
Puljak se danas pokazao kao licemjer, ništa drukčiji od HDZ-a
Ivica Puljak: Nisam više mogao gledati kako Split stagnira
Zdeslav Benzon: Želja mi je da Split postane ʼtax freeʼ grad, prijatelj privatnog sektora
Sumanuti napad ekstremističkih piskarala na Split
Novinarske sačekuše u crkvama: Zašto vjernici ne mogu imati mira ni na Uskrs?
Milanović je vrhunski trol. Bio bi dobar predsjednik
Institucije i cehovska udruženja u službi siledžija i njihovih kartela
Splitska vlast objavljuje rat turizmu
Neke stvari je nemoguće opravdati. Molim vas, nemojte ni pokušavati...
Slobodna Dalmacija, kultne splitske konobe i galopirajući turizam
Je li Hrvatska 'kao Afrika, samo s električnom strujom'?
Služiti se djecom i igrati na emocije da bi iznudio povećanje poreza - loša ideja
Sanja san taj čudan san...da je Split ka novi Amsterdam
Plenković jasno dao do znanja da imovina građana RH nije od strateškog značaja
Kad zakaže državni aparat, dobri su i huligani
Splićani uče osnove ekonomije na najskuplji način
Beograd i Split potvrdili: Pride itekako ima svrhu!
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Knjige ne mogu izbjeći zakone tržišta


Piše: Mario Nakić
30.10.2017.

Knjige ne mogu izbjeći zakone tržišta


Piše: Mario Nakić
30.10.2017.

Zatvaranje knjižare Morpurgo u Splitu proteklog ljeta prouzrokovalo je kukanja brojnih dušebrižnika hrvatske kulturne elite, posebice onih s lijeva, koji su u tome vidjeli propast splitske kulture. Knjižara je bila u sastavu Algoritma pa je automatski došlo i do njenog zatvaranja kad je Algoritam propao uslijed lošeg poslovanja. Kolega Branimir Perković je već odgovorio na naricanja splitskih nostalgičara, ta knjižara je jednostavno ostala bez kupaca. Baš poput bilo kojeg drugog poslovnog subjekta koji nije u stanju zadovoljiti potrebe kupaca, jednostavno je izgubila svoju svrhu.

Unatoč tomu, naricanja ne prestaju pa je ljevičarski portal H-alter objavio intervju s književnicom Nadom Topić koja je napisala cijelu knjigu nostalgija za ovom privatnom knjižarom. Nema ničeg lošeg u prisjećanju za dobrim, starim vremenima niti u monografiji jednog moguće kultnog mjesta, ali zanimljivo je što ovakvi "kulturnjaci" koriste svaku priliku za pokušaj širenja svojih ideoloških dogmi. U navedenom intervjuu književnica Topić je ustvrdila:

"Slom Algoritma posljedica je lošeg poslovanja koje knjigu tretira kao običan proizvod, a knjiga to nije niti može biti. Sigurno je više uzroka dovelo do zatvaranja knjižara: visoke cijene najmova prostora u centru grada, visoka cijena knjige, općenito pad interesa društva za knjigom itd. Nedavne inicijative Ministarstva kulture za pomoć nakladnicima i knjižarima su dobrodošle, ali sve su to jednokratne mjere koje neće polučiti veće rezultate dok se problem ne počne rješavati sustavno i dugoročno."

Da bi kasnije još dodala:

"Knjiga je kulturni proizvod i tako je treba tretirati, za nju ne bi smjeli vrijediti zakoni običnog tržišta. U smiješno malom proračunu koji se izdvaja za kulturnu djelatnost u Hrvatskoj tek jedan mali dio odlazi na knjižni sektor."

Ako je knjiga "kulturni proizvod" koji se nudi za prodaju na tržištu, onda za nju mogu vrijediti isključivo tržišni zakoni kao i za svaki drugi proizvod. Ako ne želite da vaša knjiga bude na tržištu, postoje i drugi načini. Možete je, recimo, dijeliti besplatno i onda neće biti podložna tržišnim zakonima. Možete organizirati crowdfunding kako biste podmirili svoje troškove i onda dijeliti knjigu besplatno, ali čak i u tom slučaju mora postojati potražnja, inače je nemoguće skupiti novac. Dakle, opet zakon tržišta.

Kad bismo knjižni sektor izbacili s tržišta, tko bi onda određivao cijenu pojedine knjige? Kako bi autori, nakladnici i prodavači bili plaćeni? Gospođa Topić sugerira da bi to država trebala podmirivati, nadam se da ne misli da država financira svaku propalu knjigu i knjižaru. Dakle, trebate samo otvoriti knjižaru i za vas neće vrijediti tržišni zakoni? Gospođo Topić, koliko to ima smisla?

Nisam baš siguran da je njena tvrdnja o padu čitanosti u Hrvata točna. Anketa portala Educentar pokazala je da 42% Hrvata čita najmanje 10 knjiga godišnje, a samo 13% nije pročitalo knjigu u godinu dana. S druge strane, prema istraživanju centra Pew Research čak 27 posto odraslih Amerikanaca u prošloj godini nije pročitalo nijednu knjigu, a polovina ih je pročitala manje od 5 knjiga. Dakle, Hrvati u prosjeku imaju otprilike dvostruko veću naviku čitanja knjiga od Amerikanaca.

To nas dovodi do zaključka da propadanje pojedinih knjižara nije rezultat pada interesa kupaca za knjige. Prije će biti rezultat lošeg poslovanja i strategije tih knjižara, ali i samih nakladnika koji nikako da se prilagode 21. stoljeću i internetu. Umjesto prilagodbe novim tehnologijama koje im omogućuju veću zaradu za manje ulaganja (nepotrebno je fizički tiskati knjige), oni se okreću majci državi i traže od nje socijalnu pomoć u obliku "poticaja". Jasno, svi bi živjeli na račun države, ali netko im treba reći da nismo više u socijalizmu te da takve navike valja zaboraviti.

Kaže gospođa Topić da su građani Splita ljetos "samoinicijativno organizirali šetnju s knjigom preko Pjace u znak potpore ponovnom otvaranju knjižare". Pa ako im je stalo do toga da se ne zatvori, što nisu u njoj kupovali dok je bila otvorena? Još bolje, da se svi oni koji nariču za ovom knjižarom udruže i neka svatko uloži 500 kuna, sigurno bi skupili dovoljno da osnuju trgovačko društvo za prodaju na malo, zakupe prostor i napune knjižaru asortimanom po želji. Dakle, umjesto što tražite da netko drugi otvori trgovinu koja očito nije bila isplativa, možete vi, dragi kulturnjaci, otvoriti trgovinu i pokušati je učiniti isplativom. Sve što treba je malo poduzetničkog duha i poslovnog rizika!

Ja mislim da gospođa Topić nije ni sama svjesna onoga što traži. Ako će država financirati književnike, nakladnike i knjižare, onda će svatko postati književnik. Recimo, i ona knjiga o ravnoj Zemlji je književnost. Tko će određivati da baš njenu knjigu o Morpurgu država treba financirati, a neku drugu ne? To može samo tržište, zato pustite čitatelje da odluče koja je knjiga bolja, a koja nije. Inače ćemo dobiti pun grad otvorenih radnji u koje nitko ne zalazi jer ne nude ništa što kupci žele, već će one postojati samo zato što ih država financira jer su po nečemu "posebne" pa za njih zakoni tržišta "ne vrijede".

Knjiga je kulturni proizvod, ali zakone tržišta ne može izbjeći.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.