Hrvatska je ove godine na index-u poštivanja prava LGBTIQ zajednice "Rainbow Europe" pala za jedno mjesto, ali i dalje kotira vrlo dobro. Na 11. poziciji među 49 europskih država s ukupnim rezultatom 62% nije loša ocjena budući da je ukupna ocjena za cijelu Europu 38%, a za Europsku uniju 50%.

Organizacija Rainbow Europe provodi istraživanje svake godine ocjenjujući sve aspekte poštivanja ljudskih prava u svakoj pojedinoj državi - od zakonodavstva preko medija, do javnog djelovanja i ponašanja zajednice prema osobama s manjinskom seksualnom orijentacijom.

Među zemljama EU smo deveti, ali smo zato uvjerljivo najbolji među zemljama istočne i srednje Europe. Ako pogledamo kartu Europe, očita je velika razlika između nekadašnjih blokova - istočnog i zapadnog. Postsocijalistička društva pružaju puno veći otpor napretku u toleranciji i poštivanju jednakih prava za manjine. Međutim, Hrvatska se među bivšim socijalističkim zemljama pozitivno ističe. Bolje stojimo od Švedske, Njemačke i Irske. Nije loše za jednu "klerofašističku katolibansku" tvorevinu, kako neki vole reći, zar ne?

Svejedno, ne trebamo se previše zanositi jer smo u odnosu na prošlu godinu nazadovali. U svome detaljnom izvješću Rainbow Europe dao je tri prijedloga Hrvatskoj što bi bilo potrebno popraviti:

1. Aktivno implementirati postojeće akcijske planove za ravnopravnost i eksplicitno u njih uključiti SOGICS (seksualnu orijentaciju, rodni identitet i spolne karakteristike)
2. Promijeniti postojeće zakone koji se odnose na pravno prepoznavanje roda novim zakonom koji će se bazirati na samoprepoznavanju i neće zahtijevati uvredljive uvjete (kao što je GDI medicinska dijagnoza ili kirurški zahvat).
3. Zakonom zabraniti medicinske intervencije nad maloljetnicima u slučajevima kad ne postoji nužda te može biti odgođeno do vremena kad osoba postane zrela da donese vlastitu odluku.

Pad hrvatskog rejtinga možemo zahvaliti netrpeljivosti koje su se lani događale u hrvatskom političkom i javnom životu, ali i aktivistima koji su se protivili prošlogodišnjoj vladi Tihomira Oreškovića. U izvješću navode otvoreno pismo lezbijske udruge Kontra u kojem su se žalili tadašnjem premijeru da se situacija za lezbijke pogoršava pod njegovom vlašću. Izrazile su zabrinutost zbog svakodnevnih pojava diskriminacije i zločina iz mržnje kao i napada na udruge civilnog društva. Njihovo je pismo objavljeno u mnogim novinama i portalima, navodi Rainbow Europe.

Tijekom prošle godine udruga Zagreb Pride pravno je intervenirala u 25 slučajeva nasilja zbog seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Navodi se i paljenje zastave Pride-a na Trgu bana Jelačića.

U veljači je Europski sud za ljudska prava donio presudu u sporu Pajić protiv Hrvatske u korist lezbijke iz BiH kojoj je država onemogućila prijavu prebivališta u Hrvatskoj na osnovi sklopljenog životnog partnerstva. Pajić je zatražila prebivalište 2011. godine. Njezine pokušaje da se pridruži svojoj partnerici u Hrvatskoj odbila je prvo hrvatska policija, a potom i Upravni sud u Zagrebu. Propala je i njena žalba Ustavnom sudu RH. Europski sud je zaključio kako hrvatska država nije uspjela dokazati zašto istospolni brakovi ne mogu dobiti ravnopravan tretman kad je riječ o obiteljskom životu te je prekršila njena prava.

Među pozitivnim stvarima o Lijepoj našoj Rainbow ističe organizaciju Pride-a i veliki prosvjed zbog kurikuluma.

Budući da prema istraživanju Zagreb Pride-a više od polovine građana Hrvatske (51%) ne podržava Pride, a čak 69% ih smatra da homoseksualne osobe ne bi smjele isticati svoju orijentaciju u javnosti, zbilja je pomalo čudno što smo dobili relativno visoku ocjenu. U mnogim drugim zemljama je situacija još gora, u tome je razlog našeg "uspjeha". Za LGBTIQ osobe najgore je u državama bivšeg SSSR-a, točnije u Azerbajdžanu, Rusiji i Armeniji koje su na začelju ljestvice. Lani su loše rezultate ostvarile i Turska, Mađarska i Poljska.

Na vrhu su i ove godine Malta, Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo. "Ne postoji jedno objašnjenje za sve za ono što se događa diljem kontinenta, ali zemlje koje tradicionalno teže jednakosti više ne probijaju granice kao prije", upozorava Joyce Hamilton iz ILGA-Europe.