Vezani članci:
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Brinu li liberali uopće za društvo?
Pravi muškarac neće nikome dozvoliti da zabada svoj nos tamo gdje mu nije mjesto
Masovna depresija - nuspojava života u Hrvatskoj
J. Tucker: Desni populizam je još jedna prijetnja slobodi
Desnica u Zagrebu realno nema što tražiti. Tko će onda zaustaviti ovakav nalet ljevice?
Škoro nema muda
Što je ʼcancel cultureʼ i postoji li u Hrvatskoj?
Opasnosti koje dolaze s lijevim i desnim ekstremistima u Saboru
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Hoće li desničari sad napokon shvatiti da oni nisu većina u Hrvatskoj?
Prijetnja Klasiću - još jedan pokazatelj koliko je desnica u Hrvatskoj opasna
Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora
Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?
Kamo vodi kulturološki rat? Desnica je paranoična, a ljevica popustljiva
Zašto sam napustio desnicu i prihvatio liberalizam
Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj
Desničarska posla
Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju
Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?
Hoće li Kolindu sukob s desnicom koštati pobjede na izborima?
Ovo bi vas moglo iznenaditi: Pogledajte što Daniel Srb kaže o liberalizmu
Kardinalna pogreška Jordana Petersona
Jeffrey Tucker: Zašto je desni kolektivizam opasniji nego što mislimo
Neki novinari uporno prizivaju ultradesnicu. Gdje je ona uopće?
Liberali danas trebaju braniti temelje zapadne civilizacije koja je začeta upravo na principima liberalizma
Treći dan ofenzive: Pala Lupiga, Novosti pod udarom, ljevičari se povlače
Možda niste primijetili: Na Facebooku se vodi rat između hrvatske ljevice i desnice
LGBT aktivisti i desnica - dokaz postizanja potpune ravnopravnosti
Dobar dio hrvatske desnice je zaglibio u WW2: teorije zavjere i antikapitalizam
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Svaki kolektivizam je antiliberalan, ali desni predstavlja veću opasnost za slobodno društvo


Piše: Vladan Laušević
12.6.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 2

Svaki kolektivizam je antiliberalan, ali desni predstavlja veću opasnost za slobodno društvo

Svaki kolektivizam je antiliberalan, ali desni predstavlja veću opasnost za slobodno društvo


Piše: Vladan Laušević
12.6.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 2

Kolektivističke ideje se zasnivaju na principu da su grupe i kolektivi uvijek važniji od pojedinca i gdje se smatra da pojedinci ne smiju imati slobodan razvoj vlastitih osobnosti i identiteta. No istovremeno postoje bitne rezlike između, na primjer, ljevičarskog i desničarskog kolektivizma gdje je desničarski kolektivizam često veća prijetnja slobodi i ljudskim pravima.

Gledano kroz povijest, ono šte je jedinstveno za liberalizam u usporedbi s drugim ideologijama jesu aspekti kao sloboda i prava pojedinca. Za liberale je pojedinac osnovna jedinica u društvu i liberalni individualizam sadrži i moralne vrijednosti koje povijesno potječu od ideja smisla i egzistencije čovjeka za vrijeme antike i Rima te dolaskom ranog kršćanstva. Znači, liberalizam se sastoji od moralnog individualizma i ideja da svaki čovjek ima svoja ljudska prava, slobode i suverenitet bez obzira na kolektivne identitete.

Razvoj čovječanstva u ekonomskomom, socijalnom i tehnološkom smislu dovodi stalno do novih pitanja i problema što se tiče pojedinca. Na primjer, jedno od glavnih pitanja za budućnost je kako se tehnologija umjetne inteligencije (AI) treba koristiti gdje se već sada vide velike razlike između Europe i Kine, tojest između demokracije i diktature. No bez obzira na to smatra li se razvoj neke ideje ili fenomena dobrim ili lošim, liberali uvijek polaze od pojedinca kada se stvari trebaju promijeniti i kada se trebaju sačuvati.

Zbog takvih stavova i ideala liberalizam ima oblike i progresivnih ideologija kao socijalizam i tradicionalističkih ideologija kao konzervatizam. Za razliku od konzervativaca koji se više fokusiraju kolektive i na očuvanje raznih institucija, liberali u principu uvijek žele više dinamike i da se stvari razvijaju naprijed kroz reforme i procese. No, za razliku od socijalista koji se više fokusiraju na kolektive i koji žele da se utopijski i jako ide naprijed, liberali ne traže dalji razvoj čovjeka prema nekom idealnom društvu sa završnom fazom poput ideja o bezklasnog (classless) društva onako kako je to zagovarao Karl Marx.

Glavna razlika kada se liberalizam uspoređuje s konzervatizmom i socijalizmom je u tome što je subjekt liberalizma uvijek pojedinac jer se smatra da su čovjekovi kolektivni identiteti manje ili više privremeni. Pogled da je razvoj pojedinca dinamičan i pluralističan proces je jedan od razloga zašto se liberalizam kao ideja suprostavlja kolektivizmu koji se generalno kategorizira kao lijevi i desni. Sličnost kod kolektivzima bez obzira na boju jest pogled da je pojedinac manje važan ili vrijedan od kolektiva poput klana, klase ili nacije, i da pojedinac treba imati posebnu ili apsolutnu lojalnost prema određenom kolektivu.

No, postoje također i razlike što se tiče kakve grupe i "mete" kolektivizmi imaju. Na primjer, kod ljevičarskog ili socijalističkog kolektivizma mete političke borbe su kapitalisti, bankari, poduzetnici kao i privatne institucije poput velikih i multinacionalih firmi i banki. Znači, ljevičarski kolektivisti smatraju da je moralno opravdano koristi državu za zakone i represiju protiv "bogatih" za koje se smatra da trebaju dati svoj novac i vlasništvo državi i društvu.

Za razliku od ljevičarskog kolektivizma, mete i ambicije politike su generalno gledano sasvim druge kod desničarskog kolektivizma gdje su mete siromašni i etničke, religijske i seksualne manjine. Također su meta na primjer azilanti i izbjeglice gdje desničarski kolektivizam traži represiju i zakone protiv pojedinaca koji su često već u lošem ekonomskom i socijalnom stanju ili su pod pritiskom rasizma, socijalnih fobija i mržnje od strane pripadnika većinskog stanovništva.

S točke liberalnog gledišta i ljevičarski i desničarski kolektivizam idu protiv slobode i prava pojedinca. No u praksi je razlika što se često lakše braniti protiv ljevičarskog nego protiv desničarskog kolektivizma. Bogatiji pojedinci i institucije poput firmi mogu lakše da se brane u debati kroz medije i financiranjem političih stranaka. Istovremno je često teže za siromašnije ili stigmatizirane pojedince da se brane u debati, na primjer kada govorimo o mnogim Romima u Europi.

Također, daleko je lakše i zbog emocionalne i predrasudne ljudske prirode čovjeka uvjeriti ili bolje rečeno slagati da su mu pojedinci druge vjere ili etničke grupe veća egzistencijalna prijetnja nego firme ili banke. Na primjer, u Mađarskoj mnogi simpatizeri premijera Viktora Orbana znaju što znači termin "Fidesz közeli cégek" (firma koja je blizu Fidesza), ali se istovremeno ne bune protiv korupcije i politčkog kriminala jer u Orbanu vide "spasitelja" od muslimana, izbjeglica i transrodnih osoba.

I ne samo da postoje takve razlike kada se radi o kolektivizmu, već je stvar u tome što ti kolektivizmi aktiviraju jedni druge. Antidesničarska ponašanja dovode do lijevog kolektivizma dok antiljevičarska ponašanja dovode do desničarskog kolektivizma. Treba naglasiti da postoje i slobodarski i individualistički ljevičari i desničari, no jedan suštinski problem kolektivizma je u tome što se kolektivizam više fokusira biti anti-nečega dok individualizam se više fokusira biti za-nešto.

To se može vidjeti u primjerima debate u Švedskoj. Jedan od vodećih liberalnih kolumnista, klasični liberal Mattias Svensson smatra da su anti-ljevičari često veća prijetnja slobodi pojedinca nego ljevičari. Ranija suradnja između liberala i konzervativaca u Švedskoj tijekom 2006-2016 je završila i nakon toga je rastući broj konzervativaca počeo zastupati autoritarne vrijednosti poput zathjeva na razne dužnosti i služenje naciji dok su prestali da brane slobodu pojedinca i pluralizam u društvu.

U Švedskoj, mete kolektivističke desnice koja sačinjava nacionaliste i mnoge konzervatice su danas muslimani, prosjaci i izbjeglice. Kako Svensson navodi, kod kolektivizma je identitet statičan i kolektivan, a ne indvidualan i dinamičan. I lijevi i desničarski kolektivisti traže društvo gdje je grupna pripadnost vezana za klasu ili naciju važnija nego individualne sposobnosti i znanja.

Slične argumente navodi i američki klasični liberal Jeffrey Tucker u svojoj knjizi "Right-wing collectivism: The other threat to liberty". Tucker koji je godine proveo u argumentima i debatama protiv socijalista također vidi veće probleme kod desničarskog kolektivzma baš zato što takav kolektivizam kroz nacionalizam i autoritarne vrijednosti može lakše dovesti do sloma slobodnog i otvorenog društva. Štoviše prema Tuckeru, desničarski kolektivisti poput sadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, iako sebe predstavljaju kao anti-ljevičare, oni zapravo često provode sličnu politiku kao ljevičari što se tiče ekonomije i socijalnog blagostanja.

Bez obzira na boju, svaki kolektivizam je antiliberalan i traži represiju protiv nekih pojedinca dok od drugih traži da imaju posebne ili apsolutne lojalnosti prema nekom kolektivu. I kako iskustva pokazuju, slučaj desničarskog kolektivizma je često gori za slobodu pojedinca nego ljevičarski. Za liberale i druge individualiste važno je da se u toj borbi po potrebi udruže jer na kraju krajeva ljudi se u slobodnim društvima spontano razvijaju kao više individualne ili više kolektivne osobe gdje individualisti uvijek mogu naći zajedničke pozicije i suradnju u raznim pitanjima.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADAN LAUŠEVIĆ
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.