Čileanci su prošlog mjeseca u prvom krugu predsjedničkih izbora birali između osam kandidata. Najviše glasova je osvojila Jeannette Jara, kandidatkinja Komunističke stranke koju je podržalo još pet lijevih stranaka (cijela koalicija u aktualnoj vladi predsjednika Gabriela Borica). Ona je osvojila 27 posto glasova. S njom je u drugi krug ušao Jose Antonio Kast iz Republikanske stranke, osvojivši 24 posto. Ekonomist Franco Parisi je kao "outsider" osvojio iznenađujućih 20 posto. Kritizirao je i ljevicu i desnicu te obećavao "obračun s korupcijom" i minska polja duž granice zbog ilegalnih imigranata. Johannes Kaiser, kandidat Libertarijanske stranke osvojio je 14 posto. Evelyn Matthei, koju je kandidirala koalicija tradicionalnih stranaka desnog centra, završila je tek peta s 13 posto glasova.

Tko su kandidati drugog kruga

Drugi krug izbora bit će održan 14. prosinca. Iako je Jara osvojila više glasova od ostalih kandidata pojedinačno, sve ankete pokazuju izglednu pobjedu Kasta koji u srazu 1 na 1 vodi s 10 do 15 postotnih poena.

Jeannette Jara se učlanila u Komunističku partiju 1989. godine, kad je imala 14. Od mladosti je vrlo aktivna u politici, a prve izbore je dobila na fakultetu gdje je postala predsjednica Studentskog zbora. Zadnje četiri godine bila je ministrica rada i socijalne skrbi u lijevoj vladi predsjednika Gabriela Borica koji se zbog ustavnog ograničenja (u Čileu nitko ne može biti predsjednik dva mandata) nije mogao ove godine kandidirati. Jara je u svome ministarstvu gurala progresivne politike - zaslužna je za novi Zakon o radu koji ograničava rad na 40 sati tjedno i za značajno povećanje minimalne plaće. Podržava autoritarne vlasti u Kubi i Venezueli.

Njen protivnik je pak tvrdi konzervativac. Jose Antonio Kast je pravnik koji je diplomirao na Katoličkom sveučilištu. Njegov otac, koji je doseljenik iz Njemačke, bio je član Hitlerove Nacionalsocijalističke radničke partije tijekom WW2.

Ima devetero djece. Divi se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu od kojeg je "ukrao" dobar dio retorike u svojoj kampanji. Protivi se pravu na pobačaj i istospolnom braku. Aktualna lijeva vlada je legalizirala istospolni brak, ali nije uspjela liberalizirati pravo na pobačaj koje je u Čileu još uvijek jako ograničeno. Mnogi se aktivisti za ljudska prava pribojavaju da bi Kastova pobjeda mogla dovesti do novih restrikcija na tim područjima.

Obećao je izgraditi zid duž granice s Peruom, strože zakone protiv droge i kriminala te progon desetaka tisuća imigranata. Obećao je i značajno smanjiti državnu potrošnju, za što mnogi tvrde da će teško postići.

Skoro svi značajniji kandidati, koji su ispali u prvom krugu, podržali su Kasta. Matthei mu je još u izbornoj noći došla čestitati i pozvati svoje glasače da ga podrže jer "zemlja treba promijeniti smjer". Libertarijanac Kaiser ga je također podržao obećavši svojim glasačima da će Kast "očuvati osobne slobode". Samo je nezavisni ekonomist Parisi odlučio ne podržati nikoga jer "nitko od njih nije zaslužio bianco ček". Svejedno, komentatori primjećuju kako je malo vjerojatno da bi njegovi glasači, koji su glasali za minsko polje protiv imigranata, u drugom krugu glasali za dugogodišnju komunistkinju.

Stanje u kojem se Čile našao

U drugom krugu dolazi do oštre polarizacije, budući da imamo komunističku kandidatkinju i tvrdog MAGA konzervativca. Umjereni kandidati su nestali s pozornice. To je dobrim dijelom rezultat loših politika još uvijek aktualne lijeve vlade koja je dovela zemlju u lošu ekonomsku situaciju. Iako zemlja već dvije godine nije u recesiji, godišnji rast BDP-a u trećem kvartalu 2025. iznosio je samo 1,6 posto. Sve je više nezadovoljnih zbog inflacije i nedovoljnog rasta plaće.

Rast kriminala i imigracije dodatno produbljuju problem. Čile je već više od 30 godina najprosperitetnija zemlja Južne Amerike. Pritisak političkih i ekonomskih izbjeglica iz mnogih obližnjih zemalja je velik - prvenstveno iz Perua, Bolivije, Venezuele.

BDP po stanovniku, prilagođen kupovnoj moći, bio je u Čileu 2014. godine veći od hrvatskoga. Deset godina kasnije, Hrvatska ga je prestigla i sada ima 25% bolji standard od Čilea.

Vjerojatna pobjeda desničara Kasta bila bi u skladu s aktualnim trendom koji se širi Latinskom Amerikom - na izborima pobjeđuju libertarijanci ili radikalni desničari. Prije dvije godine Javier Milei je u povijesnoj pobjedi osvojio Argentinu, a nedavno to potvrdio uvjerljivom pobjedom njegove stranke na parlamentarnim izborima; građani Hondurasa, Paname i Ekvadora ponovno su izabrali desne kandidate; u Boliviji je nakon 20 godina socijalističke vlade pobijedio centrist koji obećava politike rezova i štednje slične Mileiju.

Prije četiri godine u Čileu je pobijedio marksist Boric, porijeklom Hrvat, koji je obećao povećati poreze za bogate i uvesti "socijalnu pravdu", međutim većinu obećanja nije ostvario jer mu je propao referendum o izmjenama ustava koje bi omogućile provedbu radikalno lijevih politika. Komentatori upozoravaju da bi ista sudbina mogla pogoditi i vjerojatnog budućeg predsjednika Kasta ako pokuša provesti radikalna ograničenja po pitanju LGBT prava, pobačaja i imigracije.