Vezani članci:
Hrvatska marksistica ljuta na Žižeka što je pristao debatirati s Petersonom: ʼS njima nema razgovoraʼ
Stvari u kojima se Jordan Peterson, Slavoj Žižek i Noam Chomsky potpuno slažu
Kardinalna pogreška Jordana Petersona
Jordan Peterson: Pametna ljevica treba se distancirati od lijevih ekstremista
Peterson o kanadskom premijeru: ʼKad pogledam Trudeaua, vidim Petra Panaʼ
Pogledajte kako je ovaj profesor ostavio feministicu bez teksta
[VIDEO] Kanadski profesor protiv političke korektnosti
F.A. Hayek: Zašto nisam konzervativac
Veza između Orwella i Hayeka
Tko je bio F. A. Hayek?
Neka drug Božo prizna da je marksist i svu glupost ćemo mu oprostiti
'Put u ropstvo': Top 20 citata F.A. Hayeka
Kako znati jeste li konzervativac?
Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla
Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara
Mladi u Hrvatskoj su konzervativniji od svojih roditelja, a žene žele više države
Dragi konzervativci, ne terorizira vas liberalizam nego vrijeme!
Hrvatski konzervativci napadaju liberalizam retorikom komunista iz SFRJ
Ugašen jedan od najboljih portala u SAD-u: Rare je učio konzervativce toleranciji
Liberali danas trebaju braniti temelje zapadne civilizacije koja je začeta upravo na principima liberalizma
Zašto se razumni konzervativci pronalaze u klasičnom liberalizmu
Zašto se konzervativci boje znanosti?
Konzervativci žele nacionalizirati vaše tijelo
O lijevom i desnom licemjerju i zašto sam liberal
Kako sam shvatila da sam liberalka
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Koronavirus, lockdown i klasični liberalizam
Žižekova kritika liberalizma je neutemeljena, deplasirana i 100% pogrešna, evo zašto!
Gdje liberalizam škripi
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Je li Jordan Peterson klasični liberal? Hayek je na to pitanje dao možda najbolji odgovor


Piše: Liberal.hr
Izvor: Libertarianism.org
7.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Je li Jordan Peterson klasični liberal? Hayek je na to pitanje dao možda najbolji odgovor

Je li Jordan Peterson klasični liberal? Hayek je na to pitanje dao možda najbolji odgovor


Piše: Liberal.hr
Izvor: Libertarianism.org
7.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

F.A. Hayek je u knjizi Ustav slobode ponudio svoje objašnjenje najveće razlike između konzervativaca i klasičnih liberala.

"Konzervatizam je toliko neproduktivan u stvaranju opće koncepcije o tome kako se održava društveni poredak, da njegovi moderni birači, pokušavajući izgraditi teoretsku osnovu, pronalaze inspiraciju gotovo isključivo u autorima koji su sebe smatrali liberalima."
- F.A. Hayek

Govoreći o razlici između konzervativaca i [klasičnih] liberala u eseju "Zašto nisam konzervativac" (objavljenom kao posljednje poglavlje u knjizi "Ustav slobode", 1960.), dobitnik Nobelove nagrade F.A. Hayek primjećuje da je "konzervativni stav strah od promjene" i "stidljivo nepovjerenje u novosti kao takve". Nasuprot tome, Hayek kaže da liberal poput njega "može prihvatiti promjene bez straha, iako ne zna kako će se provesti potrebne prilagodbe".

"Konzervativci se osjećaju sigurno samo ako su uvjereni da neke više sile nadgledaju promjene i paze na njih."

Čini se kao da je Hayek imao na umu Jordana Petersona kad je napisao esej. Hayekov esej postao je još važniji u današnjem političkom krajoliku. Konzervativni populizam čekao je dobrih nekoliko desetljeća za ponovno pojavljivanje u većem dijelu svijeta, osobito u Sjedinjenim Državama i dijelovima Europe.

Taj novi konzervatizam karakterizira izrazito neliberalna crta. Trumpizam u Sjedinjenim Državama obilježen je protekcionizmom, ksenofobijom, nacionalizmom i osjećajem ponosa u izbjegavanju intelektualizma ljevičarskog Ivory Towera u korist onoga što konzervativci smatraju prirodnim, normalnim i zdravim. Neki su opisali ovaj fenomen kao reakciju na progresivnu politiku Obamine administracije i osjećaj da su se država i gospodarstvo preselili iz središnjeg dijela zemlje i od "običnog malog čovjeka" u korist "liberalnih elita" na obalama SAD-a.

Jordan Peterson je, neočekivano, našao svoj trenutak u tom političkom kontekstu. Peterson je konzervativac opisan u Hayekovom eseju. Profesor psihologije na Sveučilištu u Torontu bio je privatni klinički psiholog prije nego što se 2016. pojavio u javnosti zahvaljujući glasnom protivljenju kanadskom zakonu o ljudskim pravima koji je proširio zaštitu od diskriminacije na radnom mjestu na transrodne osobe. Peterson je vjerovao da će ovaj zakon "silovati jezik" time što će zbog njega ljudi morati koristiti zamjenice transrodnih osoba ili biti kažnjeni novčanom kaznom ili zatvorom - procjena s kojom se kanadski pravni stručnjaci ne slažu.

Petersonova predavanja (s više od 30 milijuna pregleda na Youtubeu) usmjerena su protiv onoga što on naziva "postmodernim neomarksizmom". Žestoko se protivi "politici identiteta", za koju vjeruje da je "kolektivistička" i izravno suprotstavljena zapadnom individualističkom društvu. Peterson uspoređuje Sovjetski Savez i druge autoritarne režime sa suvremenim aktivistima koji se bore za queer i trans prava. U svom sada zloglasnom intervjuu s Cathy Newman, Peterson tvrdi da ne postoji bitna razlika između komunističkog diktatora Mao Zedonga i suvremenih trans aktivista jer je "filozofija koja ih vodi ista".

Klasična liberalna tradicija je široki intelektualni krajolik bez jasnih granica. Mnogi različiti, pa čak i kontradiktorni mislioci mogu se svrstati pod klasično liberalni kišobran, ali intelektualna tradicija kreće oko nekih ključnih ideja o ljudskoj prirodi i društvu. "Klasični liberalizam" koji Peterson tvrdi da nudi svojoj publici može se naći u jasnijim, konciznijim i dosljednijim detaljima iz prošlih liberalnih mislioca kao što su F. A. Hayek ili Adam Smith. Štoviše, mnogo onoga što Peterson zagovara u svojim predavanjima i knjigama suprotstavlja se osnovnim tendencijama klasičnog liberalizma, osobito Petersonovo uvjerenje da nedostatak hijerarhije i eksplicitnih pravila rezultira kaosom.

Nakon slušanja Petersonovih predavanja dolazi se do osjećaja da nedostatak hijerarhijskog reda nužno znači da kaos obiluje. To je izrazito neliberalno razmišljanje.

U prvoj knjizi Adama Smitha, "Teorija moralnih osjećaja" (1759), Smith iznosi argumente za liberalizam koji izgleda kao da je u suprotnosti s većim dijelom Petersonovog samozvanog "savjeta samopomoći". Umjesto da promatra društvo kao skup dobrovoljno udruženih pojedinaca koji rade zajedno prema obostrano korisnim ciljevima, čini se da Peterson gleda na društvo kroz leću atomističkog individualizma s nultom sumom. Peterson potiče svoju publiku da gleda prema unutra zbog osjećaja svrhe dok Smith i drugi liberali zamišljaju skladno društvo u kojem se pojedinci obogaćuju ispunjavanjem potreba i želja drugih.

Ovaj proces stvaranja vrijednosti za druge putem razmjene pozitivnih iznosa okosnica je tržišne ekonomije i nužan sastojak društva obilježenog liberalnim pluralizmom.

Ovako je Smith pisao u "Teoriji moralnih osjećaja":

"Koliko god sebičan čovjek može biti, očito postoje neka načela u njegovoj prirodi, koja ga tjeraju da usrećuje druge, i čine ga sretnim, iako iz toga ne izvlači ništa osim zadovoljstva."

Vratimo se sad nazad na Hayeka:

"Konzervativci instinktivno osjećaju da su nove ideje više nego išta drugo što uzrokuje promjene. Ali, s njihove točke gledišta s pravom, konzervatizam se boji novih ideja jer nema vlastitih principa da im se suprotstavi; i nepovjerenje u teoriju i nedostatak mašte u svemu osim onog što je iskustvo već dokazalo, lišava ih oružja potrebnog u borbi ideja. Za razliku od liberalizma s temeljnim vjerovanjem u dalekosežnu moć novih ideja, konzervatizam je vezan zalihama ideja naslijeđenih u određenom trenutku. Budući da ne vjeruje u moć argumenta, njegovo posljednje utočište je općenito tvrdnja o superiornoj mudrosti, koja se temelji na nekoj samosvjesnoj vrhunskoj kvaliteti."

Peterson se suprotstavlja novim idejama. Na primjer, on je nepopustljiv u pogledu ideje da su kategorije "muškarac" i "žena" mutne ili barem nisu nepromjenjive. Tvrdi da su čak i pokušaji razgovora o tim idejama indikativni za autoritarni režim koji vreba ispod površine. Nasuprot tome, prvakinja klasičnog liberalizma i znanstvenica Deirdre McCloskey navodi inovacije i proizvodnju novih ideja ili otkriće "novih načina rada" kao ključeve modernog svijeta. McCloskey, otvorena liberalka, bivša marksistica, široko cijenjena ekonomska povjesničarka i transrodna žena ukazala je na liberalizaciju ideja o spolu i seksualnosti kao znakove uspjeha liberalnog poretka. Peterson odbacuje egalitarne ideje dok ih McCloskey navodi kao priču o uspjehu liberalizma.

McCloskey navodi "nove ideje" kao ključ "velikog obogaćivanja" - njezin naziv za eksploziju stvaranja bogatstva u obliku hokejskog štapa - i posljedično poboljšanje ljudskog stanja - od 1800. godine. U seriji intervjua, McCloskey je posebno navela opušteno shvaćanje rodnih uloga kao dokaz liberalnih pobjeda, govoreći:

"Suprotno od onoga što je tvrdio Marx, pa čak i Adam Smith, ključ suvremenog svijeta nije akumulacija kapitala već nove ideje. A nove ideje o rodnom identitetu ili o pravilima rodnog identiteta, dio su tog egalitarizma suvremenog svijeta."

Nasuprot McCloskeyjinoj obrani liberalizma i tolerancije, Petersonova suradnica, konzervativna feministica Camillea Paglia ukazuje na prihvaćanje gej i trans osoba kao nagovještaj kulturnog kolapsa:

"Povijesno gledano, kretanje prema apokalipsi događa se u kasnim fazama kulture, kao što se civilizacija počinje raspadati. Možete to pronaći iznova i iznova kroz povijest u grčkoj umjetnosti. Odjednom su skulpture muških sportaša, koje su nekada bile robusne, počele izgledati poput mokre tjestenine. Ljudi koji žive u takvim razdobljima, u kasnim fazama kulture, osjećaju se kao da su vrlo sofisticirani i kozmopolitski. ‘Homoseksualnost, heteroseksualnost, pa što?! Ali iz perspektive povijesne udaljenosti možete vidjeti da je to kultura koja više ne vjeruje u sebe."

Kao što se moglo očekivati, Paglia i Peterson se dobro slažu. U jednom videu gdje međusobno razgovaraju, Paglia veselo kima glavom dok Peterson objašnjava da je razlog zašto muškarci ne mogu kontrolirati "lude žene" (njegove riječi) zato što za muškarce više nije društveno prihvatljivo korištenje fizičkog nasilja dok za žene jest. Peterson i Paglia smatraju se braniteljima zapadne civilizacije protiv pošasti transrodnih aktivista za koje vjeruju da su dokaz kulturnog propadanja. To nije liberalizam. Društvo utemeljeno na nasilno nametnutoj usklađenosti s određenim društvenim normama upravo je ono što je liberalizam uvijek izazivao.

Petersonova zabrinutost zbog kaosa predstavlja strah od individualne slobode. Velik dio Petersonovog rada naglašava nametanje reda kaosu života, ali liberali ne vjeruju da kaos proizlazi iz slobode. Zapravo, velik dio liberalne tradicije temelji se na neplaniranom poretku koji se spontano javlja iz slobodnih pojedinaca koji se dobrovoljno udružuju.

Jezik i kultura šire se mogu promatrati kao suštinski spontani redovi koje su prije njega opisali prošli klasični liberali poput Hayeka i Smitha. Koncept spontanog poretka važno je imati na umu u tom kontekstu, jer čini se da Peterson upozorava ljude na neizbježan životni kaos i kako moramo prihvatiti uspostavljene hijerarhije kako bismo nametnuli red umjesto kaosa i učinili život živim. To se čini nespojivo s klasičnim liberalnim zagrljajem neplaniranog poretka.

Peterson i njegovi obožavatelji tvrde da oni izvode redoslijed ponašanja koja su ljudima donijela evolucijske prednosti kroz povijest i pretpovijest, koje kao takvo čine snop primjera spontanog poretka. Ono što oni ne objašnjavaju jest kako svjesno usvajanje i održavanje tih mitova i praksi mijenja naše putove naprijed kao vrste na način svjesnog dizajna - čak i pod pretpostavkom da imamo savršeno znanje o tome što je funkcioniralo u prošlosti i zašto. Evolucija nije nešto što se dogodilo našim precima, dovelo je do nas, i ostavilo nas obveznim ponovno stvoriti prethodno adaptivna ponašanja zauvijek. Evolucijski uvidi na koje Peterson voli ukazivati, kažu da su naši preci živjeli zajedno u relativno velikim i složenim skupinama. To je lijepo i važno, ali, kao što Deirdre McCloskey primjećuje, bilo je potrebno više od deset tisuća godina nakon što se naša vrsta počela baviti inovacijama protiv bijede i siromaštva, ropstva i kmetstva, kao i okolnosti.

Peterson želi zadržati postojeću hijerarhiju i to je shvatio kao svoju dužnost. Drugim riječima, Peterson nije protivnik uspostavljenih normi, običaja ili institucija, nego je njihov djelotvorni branitelj. Poziva se na mitove i legende o Jungovim arhetipovima kako bi prikrio svoju obranu onoga što su već bile dominantne ideje. Jednom riječju, Peterson je konzervativan.

Autorice: Megan Arnold i Kelly Wright/Libertarianism.org

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.