Vezani članci:
Je li Jordan Peterson klasični liberal? Hayek je na to pitanje dao možda najbolji odgovor
Samo politika liberalizma zaista pomaže siromašnima
Ono kad je Mises rekao Friedmanu i drugim protržišnim ekonomistima: ʼVi ste hrpa socijalista!ʼ
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Zašto nisam srpski ekonomist
ʼDa su svi ljudi upoznati s činjenicama, imali bismo druge političare na sceniʼ
Zašto bi svatko trebao savladati osnove ekonomije
[VIDEO] Bihevioralna ekonomija (1): Kako i zašto ekonomija funkcionira?
Kako su novinari zatupljivali Hrvate: Piketty kao 'vodeći svjetski ekonomist' i spasitelj
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Mises je bio u pravu: Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam
Među najbjednijim ekonomijama svijeta Hrvatska na 12. mjestu, Venezuela na vrhu
Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost
Totalni potop onih koji su tvrdili da hrvatski proizvođači nemaju šanse bez Agrokora
Zid pun rupa: Svjedočimo posljedicama opće ekonomske nepismenosti
3 riječi koje najbrže izazivaju bijes u Hrvata
Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti
Izvješće EK: Gospodarstvo RH je preopterećeno, obrazovanje zaostaje
Ove tri stvari su nas društveno i ekonomski paralizirale
'Uzrok neuspjeha hrvatske ekonomije je uspostava ortačkog kapitalizma'
Ekonomisti strahuju da će protekcionizam usporiti globalni rast
Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata
10 ekonomskih zakona bez kojih nema prosperiteta
Kako je Kanada smanjila javni dug i pokrenula ekonomiju
Ekonomija u Titovoj Jugoslaviji: Odgađanje neizbježnog kraha
"Hrvatsko gospodarstvo je ispolitizirano, političari se miješaju u tržište"
Top 5 najopasnijih predizbornih obećanja za našu ekonomiju
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Transrodna ekonomistica donosi novu vrijednost čikaškoj školi: humanomics


Piše: Mario Nakić
19.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Transrodna ekonomistica donosi novu vrijednost čikaškoj školi: humanomics


Piše: Mario Nakić
19.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Deirdre McCloskey, rođena 1942. u Michiganu (SAD) pod imenom Donald McCloskey, jedna je od značajnijih ekonomistica i najpoznatijih transrodnih osoba 21. stoljeća. Iako je prvo doktorirala ekonomiju na Harvardu, danas predaje klasičnu književnost i filozofiju na Sveučilištu u Chicagu. Istovremeno piše knjige u kojima uspješno veže ekonomiju, filozofiju i sociologiju u ono što naziva "humanomics".

Ono što je jako zanimljivo kod nje, u istoj osobi se našla aktivistica za LGBT prava, feministica i klasično liberalna ekonomistica koja zagovara slobodno tržište "s ljudskim licem". Među njenim brojnim djelima, najznačajnija je serija od 6 knjiga koje objašnjavaju tezu kako je retorika vrednovanja posla, inovacija i poduzetništva bila ključni čimbenik za veliki ekonomski napredak Europe u 18. i 19. stoljeću. Od planiranih 6 knjiga u seriji, dosad su objavljene 3: "Buržujske vrline: Etika u doba trgovine", "Buržujska čast: Zašto ekonomija ne može objasniti moderni svijet" i "Buržujska jednakost: Kako su ideje, a ne kapital niti institucije, učinile svijet bogatijim".

McClosckey se nastavlja na ekonomske škole klasičnog liberalizma, vraćajući se moralnim načelima Adama Smitha, ali u isto vrijeme prihvaćajući temelje Miltona Friedmana i drugih predstavnika "dobre, stare čikaške škole" koju Deirdre posebno hvali i slavi, ali i dostojno nastavlja. Za razliku od većine ranijih ekonomista, koji su tvrdili da se čovječanstvo obogatilo zahvaljujući akumulaciji kapitala, McCloskey smatra da to nije slučaj. Do današnjeg prosperiteta dovele su inovacije, dakle ljudski um, a ne kapital. Kao što je i Mises objašnjavao u svojim djelima "Teorija i povijest" i "Ljudska akcija", ekonomske slobode daju mogućnosti i potiču, nagrađuju inovativnost. Izumi se vežu i nastavljaju jedan za drugim, a međusobna društvena povezanost i kooperativnost među ljudima, uz inovacije, dovode do brzog napretka kakvom svjedočimo zadnjih 300-tinjak godina.

U nedavnom intervjuu kod Davida Rubina Deirdre je ispričala i neke zanimljivosti iz svog privatnog života.

"Mislim da osoba ne može biti pravi ekonomist, što je bilo moje prvotno zanimanje, ako ne čita knjige iz drugih područja kako bi mogla staviti ljudsku racionalnost u određeni kontekst, zato sam se odlučila baviti i drugim stvarima.

Rođena sam pod imenom Donald, to ime u Irskoj znači "svjetski vođa", nešto kao američki predsjednik. Kad sam navršila 11, osjećala sam da sam trebala biti žensko. Međutim, to je bilo 1953. godine i u to vrijeme se ništa nije moglo učiniti po tom pitanju. Rekla sam OK, moram biti muško. Bila sam kapetan nogometnog kluba u srednjoj školi, bila sam sportaš na koledžu, oženila sam se za ljubav svoga života, odgojila dvoje djece, sad imam troje unučadi. Imala sam potpuni muški život skroz do 53. godine i onda...Pitala sam se: želim li ostarjeti kao muškarac ili kao žena? Odlučila sam, ajde da budem žena. Ne, nije tako trivijalno. Ne radi se o koristi, nisam na tome ništa "dobila" na poslu. Na kraju sam provela ekonomsko istraživanje o troškovima i koristi promjene spola. Nažalost, kad sam se odlučila na taj potez, obitelj se okrenula protiv mene. Moja dugogodišnja supruga i moja djeca nisu razgovarali sa mnom otad. Međutim, kolege ekonomisti su to odlično prihvatili. Znate, ekonomisti obično podupiru želju kupca, slobodni izbor, pogotovo zagovornici slobodnog tržišta. Stoga je bilo: ako on, odnosno ona, želi tako, neka bude što hoće."

McClosckey je velika kritičarka Trumpove ekonomske politike, pogotovo protekcionizma. "Svrha ekonomije nije stvaranje radnih mjesta. Radna mjesta će uvijek postojati. Možemo narediti da građevinski radnici koriste žlice za kavu umjesto lopata i to bi stvorilo još puno više radnih mjesta. Svrha ekonomije je da s manje rada stvoriš što više kvalitetnijih proizvoda i usluga dostupno ljudima na tržištu, svrha je unaprijediti život ljudi, tako da manje moramo raditi, a da nam više vremena ostane za hobije, učenje, zabavu, druženja itd. Proizvodna radna mjesta u SAD-u dostigla su svoj vrhunac 1977. i otad opadaju. Zašto? Je li to zbog Kine, Meksika itd.? Ne baš. Na njih se odnosi možda 10 posto. Većina poslova nestaje zbog automatizacije gospodarstva. Primjerice, trgovina Amazon nema poslugu. Ne treba trgovce koji će posluživati kupce. Sve je samoposluga i to je dobro, a ne loše, jer ljudima je roba dostupnija".

Za sebe kaže da je klasična liberalka: "Jedini problem je kad nekome kažem da sam klasična liberalka, ljudi kažu: 'To je zastarjelo. U modernoj kompliciranoj ekonomiji moramo regulirati', a to je, naravno, suprotno istini. U modernoj, kompliciranoj ekonomiji preteško je regulirati. U kući, kućanstva su socijalističko poduzetništvo. Mama je centralni planer i to savršeno funkcionira, ali to je malena zajednica. U onome što je Hayek nazvao 'velikim društvom' prije nego što je Lyndon Johnson preuzeo izraz, ne možeš tako raspoređivati stvari. Tako to ne funkcionira. Moraš trgovati i ludo je misliti da će ljudi u Washingtonu znati bolje regulirati trgovinu nego oni koji sudjeluju u njoj. Ja to zovem 'pravi liberalizam'."

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.