Iz stranke Pametno poslali su priopćenje o aktualnoj temi paušalaca u IT sektoru.

Pisao sam o inicijativi ministra financija Zdravka Marića i novom prijedlogu zakona kojim se pod krinkom "uređivanja" pokušava paušalce iz IT sektora natjerati da se prijave kao zaposlenici druge tvrtke kako bi država mogla više prihodovati od njihovog rada, a njima ostalo manje. O toj temi oglasila se i stranka Pametno koja nam je poslala priopćenje za javnost.

"Pozivamo ministra Marića da prouči porezni pristup brojnih okolnih rastućih ekonomija i omogući IT izvoznicima da značajno doprinesu hrvatskom BDP-u", poručuju iz Pametnog.

"Prema informacijama krovne udruge hrvatskih softverskih izvoznika, rast prihoda od izvoza u njihovoj branši u 2018. je 24%. Hrvatske softverske tvrtke bilježe sjajne rezultate, ali suočavaju se s oporezivanjima koja nisu usporediva s zemljama konkurentima. Kada bi oporezivanja bila izjednačena s rastućim ekonomijama Estonije, Bjelorusije ili Rumunjske – ovaj rast bio bi značajno veći. Zbog pametne porezne politike, IT sektor u tim zemljama danas doprinosi BDP-u dvostruko više nego je to slučaj u Republici Hrvatskoj.

U Hrvatskoj, a zbog visokog oporezivanja dohotka, oko 3000 radnika u IT sektoru okrenulo se modelu rada kroz paušalni obrt. Prema prijedlogu poreznog zakona za 2020., ministar Marić definirao je nejasan okvir, koji mnogi tumače kao pokušaj da se ovakav oblik rada zaustavi."

"Mi u stranci Pametno smatramo da su paušalni obrti svakako korisna i vrijedna inicijativa za samozapošljavanje i treba je i dalje zadržati i razvijati u budućnosti. No, ovim izmjenama zakona uvodi se nejasan okvir oko toga što je dopušteno u suradnji paušalnog obrtnika s IT tvrtkom, što otvara prostor za slobodno tumačenje poreznih nadzornika od slučaja do slučaja. Ovo je svakako potrebno promijeniti, jer temelj zdrave ekonomije su jasni porezni zakoni i ista pravila za sve. Zakon je loše i nejasno napisan", kaže Marijana Puljak, predsjednica Pametnog.

"Osim što treba jasno definirati okvire rada paušalnih obrtnika, puno je važnije pripremiti strateški okvir za industriju visokih tehnologija u 2021. Taj strateški okvir mora uključivati smanjenje poreza na dohodak i opterećenja plaća u skladu sa zemljama konkurentima. Jedino to će pomoći svim IT tvrtkama. Tada bi se paušalni obrtnici mogli i vratiti u sustav zapošljavanja, što im i kao radnicima daje veća prava i sigurnost", nastavlja Marijana Puljak.

U stranci Pametno istražili su modele koji su donijeli uspjeh u drugim zemljama. Primjerice, Bjelorusija je 2005. donijela stratešku odluku da krene s izgradnjom visokotehnološkog parka, koji funkcionira kao poslovna zona s posebnim porezima na dohodak i dobit. Danas u bjeloruskom High Technology Parku radi 30.000 ljudi s godišnjim prirastom od 3.000. Zovu ga silikonskom dolinom istočne Europe. Rumunjska je od 2001. isključila IT radnike iz oporezivanja dohotka pa njihove IT kompanije doprinose 5% BDP-a, dok je u Hrvatskoj taj broj 2017. bio 1,7%. U Estoniji je poduzetnički okvir također jako konkurentan pa je u Estoniji nastala tvrtka Skype, koja je prodana za 8,5 milijardi USD Microsoftu.

Rješenja su dostupna i nije teško donijeti strateški okvir. No, vremena nema mnogo, jer prestižu nas gotovo sve okolne ekonomije. Pozivamo ministra Marića i Vladu da omoguće industriji znanja da procvjeta, poručuju iz stranke Pametno.