Tijekom svog prvog govora pred Vijećem Ujedinjenih naroda hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je najmanje jednu glupost. Dok je davao potporu Pariškom klimatskom sporazumu, kamenu spoticanja između većine potpisnica i SAD-a koji je najavio povlačenje iz tog globalnog pakta, svoju je svoju je odluku Plenković
argumentirao riječima:
"Posljednjih mjeseci, nažalost, moja zemlja nije bila pošteđena šumskih požara i poplava...Ta zabrinjavajuća upozorenja poziv su na akciju, bez odgađanja."
Neću ulaziti u to je li ovaj sporazum težak desetke milijardi dolara vrijedan potpore i treba li Hrvatska u njemu sudjelovati, ali činjenica da Plenković svoju potporu temelji na uvjerenju kako su klimatske promjene prouzrokovale požare i poplave u Hrvatskoj u najmanju je ruku zabrinjavajuća.
Požari u Dalmaciji događaju se svake godine. Ove je godine bilo posebno dramatično samo iz jednog razloga - požar je zahvatio sam Split, dakle najveći grad južne Hrvatske. Izravno je zaprijetio većem broju ljudi. Ali to ne znači da prethodnih godina nije u Dalmaciji bilo mnogo požara tijekom ljetnih sezona. Kako piše
Express, požari zadaju muku svakog ljeta dalmatinskim vatrogascima već desetljećima. Tako su se 1985. stanovnici Korčule borili s požarom dulje od tjedan dana, a 1998. je izgorjelo više od 98% površine općine Smokvica na istom otoku. Prisjetimo se samo tragedije 2007. godine na Kornatima kad je 12 vatrogasaca izgubilo živote...
Ni poplave nisu ništa novo za Hrvatsku. Slavonija, recimo ima
stoljetnu povijest bogatu poplavama. Prva velika poplava na slavonskobrodskom području zabilježena je još davne 1775. godine kad se voda iz Save izlila sve do Vrpolja. Poplave su se nastavile i u 19. te tijekom 20. stoljeća. Rubni dijelovi grada bili su pod vodom 1814., 1827., 1868., 1895., 1901., 1917. godine...
Zbog popuštanja nasipa u travnju 1932. godine zabilježena je nezapamćena poplava Save u trajanju od tri tjedna. Tom prilikom nastradao je brodski ribnjak, a sva riba je izašla u razlivenu Savu, dok je voda u podrumima Franjevačkog samostana stajala tjednima. U sjećanjima starijih Brođana ostale su i velike poplave Istočnog lateralnog kanala i potoka Glogovice 1953., 1962., 1970. i 1974. godine. Maksimalni vodostaj za vrijeme katastrofalne poplave Save, 1974. godine iznosio je 865 cm, piše
Glas Slavonije. Poplave su kroz povijest česte i na orahovačkom te baranjskom području. Jesu li i to rezultati klimatskih promjena?
Postoje načini kako preventivno utjecati i protiv požara i protiv poplava, a to je pametnije ulaganje u infrastrukturu. Primjerice, alepski bor nije bio baš najsretnije rješenje ako ne želimo da se požari u Dalmaciji brzo šire (to je najzapaljivija vrsta drveća na Mediteranu) te bi ga Hrvatske šume trebale zamijeniti nekom autohtonom sortom kao što je već predložio Nenad Bakić na
Eclectici. Poplave u gradovima i selima također se mogu riješiti boljim sustavom odvodnje oborinskih voda. I Hrvatske šume i Hrvatske vode te razna lokalna komunalna poduzeća građani već skupo plaćaju kroz različite namete. Ako je htio adresirati problem poplava i požara, Plenković se obratio na krivoj adresi i na krivom mjestu. Pravo je mjesto Banski dvori, njegova rezidencija.
Drugim riječima, naš premijer je kao glavni razlog sudjelovanja RH u Pariškom sporazumu naveo dezinformaciju, fake news. Ako mu je to glavni razlog, bolje bi nam bilo da odustane i izađe iz pakta kao što je to Trump učinio.
