Američki izumitelj i psiholog William Moulton Marston razvio je prvi prototip detektora laži, pisao literaturu za samopomoć i scenarije za stripove; bio je kreator superheroine Wonder Woman i prva ikona tzv. “muškog feminizma”. Kao znanstvenik, godine 1928. postavio je teoriju DISC, definirajući ljudski karakter duž dvije osi i četiri uzorka ponašanja koji proizlaze iz pasivnog ili aktivnog odnošenja pojedinca prema svijetu.

Kako Internetu nema kraja, tako nema kraja ni psihološkim testovima na koje ćete naići surfajući, ali prije nego se okušate testirajući osobine koje možda i prepoznajete u sebi, ali ih ozbiljno ne percipirate dok se ne kvantificiraju na touchscreenu, DISC će vam reći koji je put vaše osobnosti: koliko ste dominantni ili submisivni, koliko volite slušati ili zapovijedati, kreirati ili stagnirati.

Oni koji me najbolje poznaju kažu da je DISC jedan od rijetkih testova koji je pogodio u slovo i broj: ja sam 55 posto D(ominance), 33 posto I(nfluence), 6 posto S(teadiness) i 6 posto C(omplience), što u prijevodu znači da je najviše bodova dobio opis: “uživa natjecanje i izazove, usmjeren na ostvarivanje ciljeva, autoritaran, ne zadovoljava se manjim, individualist, nestrpljiv, projekti mu dosade onda kada nestane izazova”; na drugom mjestu je “brz u stvaranju novih poznanstava i prijateljstava, otvoren i spretan u društvenim odnosima”, a zadnja dva s najmanjom, istom brojkom zauzimaju “strpljivost, smirenost, kontrola emocija i pomaganje drugima” te “miroljubivost, prilagodljivost, neagresivnost, oprez, diplomatska taktičnost i stabilnost.”

Svaki poduzetnik koji je u poslu zato jer nema drugog izbora, a ne zato što je to “fora” - kažu - nalazi se debelo u DI spektru, tj. riječ je o ljudima koji su jednostavno… takvi. Testova je sve više i više (možda najpopularniji u poduzetništvu ostaje jungovski Myers-Briggs Type Indicator), a neki čak tvrde da će analizom vašeg rukopisa moći predvidjeti koliko ste zreli za jurišanje ka ostvarenju svojih ciljeva. Ako im platite, naravno.

U zadnje vrijeme, doduše, sve je više onih koji će vam pokušati prodati priču da svi mogu biti “takvi” - da su osobine koje vas tjeraju na “život bez šefa”, podalje lagodnog uhljebizma, jednostavno naučene, tj. ostvarive kroz formulu, ako već ne i kroz gene.

Što je ujedno i razlog zašto sam privatizirao i personalizirao cijeli ovaj komad teksta, izbjegavajući sterilnost novinarskog pisanja u trećem licu. Sve gore napisano moglo bi biti i naplaćeno kao savjetovanje, jer često priča tako i započinje. A završava kao radionica. Webinar. Sama činjenica što napisane rečenice nisu sačuvane za izravnu financijsku transakciju s klijentom ne znači nužno propuštenu poduzetničku priliku, samo svjesno smanjenu potrebu za prodajom muda pod bubrege.

Roba je vruća i tržište je procvalo: s jedne strane, samozvani 20-something marketinški stručnjaci koji nude brza rješenja za bogaćenje, a fotografiraju se u iznajmljenim Ferrarijima nakon što su izgmizali iz maminog podruma; trgovci kriptovalutama koji poziraju u tuđim privatnim zrakoplovima, kako bi vas preko IG storyja uvjerili da i vi možete letjeti kao kralj, samo da dobijete krila ispijajući čarobni napitak njihovog seminara.

S druge strane ponosno stoje: istinski uspješni ljudi, koji dobar dio rasta svog uspjeha duguju i otkrivanju komadića njegove staze, sada na poziciji da uistinu mogu i “smiju” dijeliti savjete. Internet im je stvorio publiku, pretvorio je u dodatnog konzumenta jedne nove usluge i dao joj identitet plemena, u nekim slučajevima gotovo kulta, koji ponekad leži na nerealnim očekivanjima: svi bi htjeli komadić tog uspjeha, ali mnogi shvate da su proveli godinu skrolajući po feedu svojih idola, umjesto da su vrijeme potrošili pokušavajući terenski testirati barem neke od serviranih savjeta.

Kako je poduzetništvo postalo šubiznis zanimljiva je, esencijalno američka, ali zapravo “internetska” pojava, u kojoj jednako participiraju svi od SAD-a preko Europe do Azije. Zanimljiv je to fenomen nastao na temeljima svega što smo proživjeli u posljednjih četvrt stoljeća - decentralizacije i digitalizacije kapitala, robe i usluga; celebrity kulture, života na društvenim mrežama i istinske prilike za pojedinca naoružanog pametnim telefonom, sposobnim i voljnim maksimalno iskoristi činjenicu da nosi izravan pristup svjetskom tržištu u svom džepu. “Solopreneur” je možda pomalo kretenski pojam, ali ima smisla.

Popularnost heštega “poduzetnik” nužno je morala izroditi armije fejkera, prevaranata koji koriste Web za razmetanje tuđim bogatstvom, kao i samoprozvane gurue koji će vam prodati sve od e-knjige do flaširanog zraka, ali ne i korisne savjete kojima biste se obogatili preko noći, kao da su osobno posadili drveće na čijim granama rastu novčanice. Nećemo ih ovdje reklamirati, oglašavanje na Facebooku im je dovoljno.

U sličnu kategoriju slobodno strpajmo i raznoraznu Bogatu djeca Instagrama, kojima je Versace uglavnom kićenje uspjesima svojih roditelja, a ne njih samih, kao i mnoge pogubljene startup klince, koji su se, unatoč matematičkoj genijalnosti, pogubili u količini nula na svom računu.

Drugu kategoriju, onu istinski uspješnih, čine zabavljači i mentori.

Prvi su oni koji imaju bogatstvo s kojim se mogu razmetati pa to ponosno i čine, bez potrebe da usput kažu ili pokažu išta pretjerano pametno i korisno. Dan Bilzerian je samo jedan poznatiji primjer, tzv. Kralj Instagrama, milijunaš koji je bogatstvo zgrnuo pokerom, a potom ga stabilizirao ulaganjem u niz biznisa (uključujući i novo tržište kanabisa), a sada se natječe sam sa sobom u gomilanju različitih oblika silikona na svojem imanju. Bilzerian vam ne želi prodati recept za postati Bilzerian - samo vam želi pokazati kako baca manekenke s krova u bazen svoje viletine i kako se starletama tresu poprsja dok ispaljuju rafale po pustinji.

Gianluca Vacchi vam želi pokazati kako pleše. Između ostalog. Jedan od zabavnijih “Kraljeva Instagrama” jest ovaj 50-godišnji tetovirani talijanski milijunaš koji se obogatio na burzi, ne bi li u Business Insideru završio, ne zbog korporacija koje posjeduje, već zbog svog IG profila, na kojem se razmeće bogatstvom na neobjašnjivo simpatičan način, servirajući red skupih brendova i lijepih žena, onako kako samo talijanski camp to umije i zna.

Uz zabavljače, u industriji “poduzetničkog šoubiznisa” sudjeluju i mentori, zapravo edukatori. Oni koji imaju bogatstvo, ali im nije prioritet pokazati ga. Oni nude ohrabrenje, savjete za promjenu i rekalibraciju stavova i strahova, kao i niz praktičnih uputa za optimiziranje poslovnog i privatnog života. Gary Vee i Tim Ferris dijele dobar dio publike, iako su u osnovi dosta različitih misija i biznisa; obojica koriste izravnu komunikaciju s fanovima za pojačanje vlastitog poslovanja otkrivajući tajne njegovih mehanizama, pozicionirajući se kao motivatori i instruktori u isto vrijeme.

Gary Vaynerchuk puno psuje, jezgrovito demontira bulšit, bogatstvo investira u nove poslove, noseći jeans i majice, a dok drugi snimaju jahte i tulume, on kamere stavlja na sastanke i brainstorminge, koristeći #enterpreneur kako bi pokazao što taj pojam zapravo znači: iscrpljujuća putovanja, nespavanje i višesatna telefoniranja, a tek onda hedonizam koji kupuje prethodni trud. Garyjeva filozofija je “voljeti igru”, a ne ishod. Bogatstvo je zgrnuo obiteljskim biznisom s vinima, a proslavio se marketingom društvenih mreža.

Tim Ferriss čovjek je s daleko više lica, poduzetnik, pisac, autor hit podcasta i “life hacker”, jedan od predvodnika “solopreneur” trenda nakon objave knjige “Četverosatni radni tjedan” 2007. godine, a koja je donijela prvi funkcionalan model potpunog uništenja koncepta uredske šljake od “devet do pet”. Koristeći svoje tijelo i život kao predložak za lifestyle eksperimente, pišući knjige o kuhanju i tjelovježbi, Ferris je stigao snimiti televizijski show, stvoriti vlastiti model brzog učenja stranih jezika i usput investirati u Facebook, Twitter i Uber.

Za sebe, Ferris ne kaže da je “renesansni čovjek”, nego da je jednostavno osobnost Tipa A - nije po DISC-u, ni po Myers-Briggsu, već po teoriji američkih kardiologa pedesetih, koji su svrstali ljude u dvije generalne skupine: s jedne strane kompetitivni, agresivni ambiciozni, nestrplji i proaktivni tipovi A koji su skloniji srčanim udarima, zbog osobnosti sklone dinamici, stresu, organizaciji i menadžmentu vremena; s druge opušteni, neambiciozni, laid back tipovi B.

Iako je linija razgraničenja mutnija nego što izgleda, a crossoveri više pravilo nego izuzetak, činjenica jest da su neki ljudi jednostavno rođeni i kaljeni za neke stvari, a drugi nisu. Upravo zbog toga, jedni su show, a drugi publika; milijuni followera na Instagramu postaju vrijedan “influenserski” kapital, a oni koji su ih zgrnuli prave globalne zvijezde, šoumeni kulture u kojoj biznismen nije sterilni radoholičar u odijelu, nego pažnje gladan zabavljač koji dok mi lajkamo - #gvlifestyle - otpleše ravno do banke.