Bernie Sanders, nezavisni američki senator i socijaldemokrat koji se lani natjecao za predsjedničku kandidaturu Demokratske stranke, predstavio je svoj prijedlog zakona o zdravstvenom osiguranju koji bi obuhvatio sve građane SAD-a. Prijedlog je nazvao "Zdravlje za sve" jer bi porezni obveznici pokrivali "besplatno" zdravstvo svima. Ono što Sanders predlaže, pogađate, identično je hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Sanders je izračunao da bi za takav sustav država trebala ostvariti veće prihode u visini 3 trilijuna dolara godišnje, ali ni sam ne zna kako do tog novca doći. "Trebalo bi dati priliku građanima da demokratski odluče kako država može uprihodovati 3 trilijuna dolara više nego sada", rekao je.

Među Amerikancima raste potpora ideji da država osigura zdravstvo za sve, ali ta potpora znatno opada ako će se to morati platiti većim porezima.

Michael Tanner, ekonomist s Cato instituta je objavio analizu u kojoj ističe kako trenutni američki sistem je već sad 58 trilijuna dolara "u crvenom", a američki javni dug je ovog tjedna premašio 20 trilijuna dolara. Uz takve brojke, znanstvena je fantastika očekivati uvođenje zdravstva besplatnog za sve bez dodatnih, iznimno velikih, opterećenja za građane.

Bernie Sanders se prije točno 30 godina slagao s ovim zaključkom. U videu koji je objavila mreža NTK, Bernie Sanders, tadašnji gradonačelnik Burlingtona, tvrdi da bi zdravstveni sustav "besplatan za sve" odveo naciju u bankrot. I tada je podupirao "besplatno zdravstvo", ali je bio svjestan problema koji to sa sobom nosi. "Na primjer, ako damo Medicaid karticu svima, trošit ćemo tolike astronomske svote novca da ćemo, znate, bankrotirati kao nacija", rekao je Sanders u videu 1987. godine. Tada je američki javni dug iznosio 3 trilijuna dolara.



Što se otad promijenilo osim što se javni dug povećao skoro 7 puta? Bernie Sanders je izgubio osjećaj za osnove matematike u međuvremenu, čini se.

Ali, ne samo on, nego i Demokratska stranka. Još 2013. godine, kad je Sanders prvi put predlagao takav zakon, nijedan senator ga nije podržao. Sad mu najavljuje potporu trećina senatora Demokratske stranke, uključujući i neke koji su ozbiljni kandidati za predsjednika 2020. godine, kao što su Elizabeth Warren, Cory Booker i Kamala Harris.

Ovaj zakon sada vjerojatno neće proći jer nema podršku republikanaca koji čine većinu u oba doma parlamenta. Nema čak ni većinsku podršku demokrata, ali je zanimljiv trend da mu svake 4 godine potpora raste. Za 4 godine bi, ako se nešto ozbiljno ne promijeni, zakon mogao proći, a to će značiti ozbiljne promjene u samoj srži američke države koja je od osnutka bazirana na individualnoj odgovornosti i maloj državi u odnosu na pojedinca i njegova prava. Amerika bi se time približila europskim političkim i društvenim normama po kojima uloga države nije samo štititi prava građana, nego i brinuti se za građane trošeći njihov novac.