Američki predsjednik Donald Trump pohvalio se u petak medijima kako je SAD ušao u vlasništvo kompanije Intel koja je pristala dati državi udio od 10 posto.
"Već godinama imaju loš menadžment, pogubili su se. Rekao sam 'Mislim da biste nam trebali platiti 10 posto svoje kompanije' i oni su se složili. To je vrijednost otprilike 10 milijardi dolara. To ne ide meni nego Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je na konferenciji za medije u ovalnom uredu.
Intel je američka kompanija koja proizvodi komponente za računala. Lani je bila treća u svijetu po prodaji mikročipova za poluvodiče.
Za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena Intelu je dodijeljena državna potpora u iznosu 11 milijardi američkih dolara za izgradnju proizvodnih pogona u SAD-u. Prema novom dogovoru između Intela i Trumpa, država će kroz dionice vratiti taj novac u državni proračun. Vlada neće biti umiješana u vođenje tvrtke niti tražiti mjesto u upravnom odboru.
Do dogovora je došlo nakon sastanka predsjednika Trumpa s Intelovim izvršnim direktorom Lip-Bu Tanom, kojeg je Trump prethodno pozvao preko svoje društvene mreže Truth Social da podnese ostavku. Trump kaže da je pozvao Tana da podnese ostavku nakon što je republikanski senator Tom Cotton iz Arkansasa ukazao na moguće veze Tana s kineskom vladom. Nakon Trumpove prozivke, Tan je došao u Washington i zatražio sastanak s predsjednikom.
"Došao je kod mene sa željom da zadrži posao i završio je dajući nam 10 milijardi dolara. To je odličan dogovor za SAD i za Intel", zaključio je Trump.
Nakon ove Trumpove objave vrijednost dionica Intela porasla je za 5,5 posto.
Nije prvi put da se aktualni američki predsjednik direktno miješa u privatne kompanije. Kao uvjet za spajanje kompanija Nippon Steel i US Steel, Trumpova administracija je zahtijevala da ona imenuje člana uprave koji će imati pravo veta. Vlada je također dogovorila s proizvođačima čipova Nvidia i AMD da plaćaju 15% prihoda od prodaje AI čipova Kini kao uvjet za licencu za izvoz. Scott Bessent, ministar financija je prošlog tjedna najavio da bi se slični dogovor mogao proširiti i na druge industrije.
Pravni i porezni stručnjaci
upozoravaju da su takve vladine intervencije u privatni sektor u Americi neustavne pa bi Trumpova administracija mogla i zbog ovih odluka biti izazvana na sudu.
Nezavisni senator Bernie Sanders, poznat kao prvi američki političar u federalnom uredu koji je sebe opisao kao demokratskog socijalista, podržava potez republikanskog predsjednika za preuzimanje udjela u Intelu i nada se da će Trump nastaviti s istom praksom i kod drugih kompanija.
"Ako kompanije za proizvodnju mikročipova stvaraju profit od velikodušnih vladinih potpora, američki porezni obveznici imaju pravo na razuman povrat investicije", rekao je Sanders pohvalivši Trumpa što čini "ono što ja predlažem već godinama".
S druge strane, republikanski senator Rand Paul iz Kentuckyja nije oduševljen.
"Danas Intel, sutra može biti bilo koja industrija koju budući ministar gospodarstva poželi kontrolirati. Ako konzervativci podrže ovo sada, daju Demokratima indigo za širenje vladinog vlasništva nad proizvodnjom.
Ako je socijalizam državno vlasništvo nad sredstvima proizvodnje, nije li onda preuzimanje udjela u Intelu korak prema socijalizmu? Užasna ideja", komentirao je Paul.
Mnogi korisnici na društvenim mrežama također kritiziraju ovaj potez kao nepravedno uzimanje od Intelovih dioničara koji su odjednom osiromašeni za 10 posto.
Bez obzira na kritike, Trump je u petak potvrdio novinarima da će nastaviti s takvom intervencionističkom politikom s potencijalnim širenjem i na druge industrije, "dok god takvi dogovori ne štete američkoj vojsci i sigurnosti".
"Tako dolazimo do mnogih sporazuma. Bit će ih još", najavljuje.