Vezani članci:
Pravobraniteljica predsjednika Vlade tvrdi da samo Vlada ima pravo diskriminirati građane, ne i obratno
Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine
Afere sa zastavama i obilježjima pokazuju zašto Hrvati neće još dugo imati lijepe stvari
Johnny Rotten treba biti uzor mladima, a iz njegove priče ljevičari bi mogli izvući pouku
Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?
Kako komunistička partija uništava kinesko gospodarstvo
Da ova škola nije u državnom vlasništvu, netko bi se i o njoj brinuo
Lekcija koju desničari trebaju svladati: Sloboda govora i privatno vlasništvo (video)
Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma
Kako su konzervativci postali zagovornici političke korektnosti
Ovih 13 zemalja više su kapitalističke od Amerike
Lijevi aktivisti nezadovoljni što Bandić nema veće ovlasti
[VIDEO] Ovaj peruanski ekonomist vjeruje da zna kako zemlje u razvoju mogu postati bogatije od Zapada
Hrvatska je na Indeksu vlasničkih prava na 73. mjestu, u rangu s Tanzanijom i Šri Lankom
Kuba ukida socijalizam, uvodi tržišnu ekonomiju i privatno vlasništvo
Hippie pokret i liberalizam: Što iz njega možemo naučiti
Zašto Plenković & co. ne smiju dobiti kontrolu nad Facebookom
Kad Facebook obriše nešto što ste objavili, to nije kršenje slobode govora
Privatni kapital donosi blagostanje, a državni kapital bijedu
Zašto država ne smije zabraniti spomen obilježje Juri Francetiću
Liberalizam, sloboda i privatno vlasništvo
Ne, Facebook ne krši vaša 'ustavna prava' kad vam suspendira račun!
Prvi put nakon 2007. svjetsko bogatstvo raste brže od populacije
Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet
Od svjetskog dna do prosperiteta: Proveli reforme, prepolovili siromaštvo i udvostručili BDP
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Licemjerni HDZ-ovac napao prosvjednike zbog Himne slobodi. Zna li Franković uopće što je odgovornost?
Ropstvo je sloboda, sloboda je ropstvo
Jesu li svi protivnici mjera slobodoljubivi?
Da je Ivan Gundulić živ, novinari bi ga optužili da potiče mržnju i širi teorije zavjera
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Bez privatnog vlasništva nema slobode ni prosperiteta


Piše: Mario Nakić
9.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Bez privatnog vlasništva nema slobode ni prosperiteta


Piše: Mario Nakić
9.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kulturno nasljeđe je nešto što se teško i mukotrpno ispravlja, ali neka nasljeđa je nužno preispitati ako si kao društvo želimo dobro. Jedno od hrvatskih kulturnih nasljeđa, koje vučemo još iz prošlog stoljeća, veliko je nepovjerenje prema privatnom vlasništvu. U našem mainstream diskursu, u najjačim medijima, termin "privatno" koristi se isključivo u negativnom kontekstu dok se, kao suprotnost, ono što je "javno, društveno, odnosno državno" smatra poželjnim i dobrim za društvo. Privatno upravljanje proizvodnjom, radom, resursima je u našem društvu smatrano zlonamjernim jer privatni vlasnik želi ostvariti profit, a profit je "nešto što samo njemu odgovara dok svi ostali gubimo", dakle profit je zlo, privatno je loše. Država je, s druge strane, jamac dobrog upravljanja i pravednosti.

Iako bismo baš mi, zbog dosadašnjeg i stoljetnog iskustva s lošim javnim upravljanjem i korupcijom, trebali biti maksimalno kritični, pa čak i skeptični prema javnom vlasništvu i državnom upravljanju, naš narod i mediji čine sasvim suprotno - groze se od "privatnog". Pa tako imamo i svježe primjere kad pojedine konzervativne udruge, nezadovoljne upravljanjem vlasnika jedne društvene mreže u privatnom vlasništvu, traže od državne vlasti da preuzme kontrolu upravljanja. Imamo situaciju gdje NGO mediji pokušavaju prestrašiti narod "privatizacijom zdravstva" jer i nakon svega što se s našim državnim zdravstvom događa i dalje vlada onaj "bauk" od privatnog vlasništva nad vlastitim zdravljem. Imamo situacije gdje se novinari iz mainstream medijima zgražaju nad poklonima u "privatnom" vrtiću i zašto je ministrica posjetila "privatni" vrtić, a ne gradski...I tako dalje, mogli bismo nabrajati strahove od privatnog vlasništva u našoj javnosti do sutra.

Znanstveni dokazi

Takva averzija prema "privatnom" te promicanje "državnog" vlasništva i upravljanja ne samo da nije utemeljena, već je i opasna za društvo. Sustav poštivanja privatnog vlasništva i prava na slobodu upravljanja privatnom imovinom predstavlja sam temelj zapadne civilizacije i prosperiteta. U velikoj povijesnoj analizi koju je proveo ugledni američki Cato institut 2003. godine, dokumentirane su jasne uzročno-posljedične veze između poštivanja prava vlasništva i rasta gospodarstva te društvenog razvoja.

Sustav privatnog vlasništva daje svakom pojedincu ekskluzivno pravo da koristi svoje resurse i imovinu na način kako sam smatra prikladnim. Ta dominacija nad njihovim vlasništvom dovodi korisnike imovine do toga da uzimaju u obzir sve pogodnosti i troškove uporabe te imovine u određenu svrhu. Proces vaganja pogodnosti i troškova proizvodi ono što ekonomisti nazivaju efikasnost, a ona rezultira boljim standardom života za sve.

Ekonomist Bernhard Heitger s Cato instituta je otišao korak dalje te je u velikom istraživanju 2004. usporedio bogatstvo nacija s njihovim zakonima o poštivanju privatne imovine i provedbom istih. Ovo je istraživanje još čvršće dokazalo kako je poštivanje slobode upravljanja privatnom imovinom neminovno vezano za nacionalni prosperitet. I ne samo to: poštivanje privatnog vlasništva ima pozitivne učinke ne samo na materijalno stanje sveukupnog stanovništva, već i na okoliš, kulturu i javne institucije te smanjenje korupcije među državnim službenicima.

Praktični primjer

Ako vam je znanstvene dokaze teško shvatiti ili mislite da oni trabunjaju bezveze, probajte zamisliti svijet i svoju okolinu bez privatnog vlasništva. Probajte zamisliti suprotni ekstrem - nitko ne poštuje privatnu imovinu, sve je "naše", zajedničko.

Zašto bi u takvom društvu itko imao želju za inovacijama i stvaranjem, budući da ne može od toga očekivati nikakvu nagradu jer sve što stvori bit će automatski svačije? Bi li takvo društvo bilo u stanju kreirati tehnološki napredak koji nam je učinio živote lakšim? Ništa od toga se ne bi dogodilo.

Budući da privatno vlasništvo u našoj civilizaciji služi kao pravni temelj za arbitražu, da nema poštivanja privatnog vlasništva vrijedio bi zakon jačeg. Tko bi pokupio sve resurse? Onaj tko je fizički jači. Netko dođe i pokrade vam sve iz vašeg vrta, kako biste mogli dokazati da je vrt vaš? On je jednostavno uzeo ono što je svačije. Bez privatnog vlasništva društvo bi se vratilo u barbarska vremena i Kameno doba, doslovno.

Hrvatska najgora u EU

Ekonomska zaklada "Savez za privatno vlasništvo" provodi godišnju studiju "Međunarodni indeks privatnog vlasništva" u kojoj uspoređuju aktualno stanje u 127 zemalja svijeta. U obzir uzimaju zakone koje svaka pojedina zemlja ima vezane za poštivanje privatnog vlasništva, ali i njihovu provedbu te efikasnost pravosuđa. Na tom indeksu za 2017. godinu Hrvatska je na 86. mjestu kao najgora članica Europske unije po poštivanju privatnog vlasništva. Na vrhu ovog indeksa nalazi se Novi Zeland, a slijede skandinavske zemlje Finska i Švedska. Četvrta je Švicarska, a peta Norveška. Singapur je najbolje plasirana zemlja Azije na 7. mjestu, a najbolja u Novoj Europi je Estonija (25.). SAD je tek na 14. mjestu, Velika Britanija je 13., a Njemačka 16. Na samom dnu ljestvice su Jemen, Venezuela, Bangladeš, Moldavija i Ukrajina. Jako nisko plasirane su i Srbija (110.), Rusija (111.) i BiH (116.).

Skandinavski model

Posebno je zanimljiv fenomen skandinavskih zemalja koje mnogi u SAD-u, pa i kod nas, smatraju socijalistički orijentiranim jer skandinavske zemlje imaju sveobuhvatni safety net - sustav socijalne države koja jamči svakom građaninu materijalnu sigurnost, a financira se visokim porezima. Međutim, te iste skandinavske zemlje nalaze se pri samom vrhu indeksa privatnog vlasništva. Skandinavski model sadrži veliku socijalnu državu koja će vam jamčiti ako ostanete bez posla ili se razbolite, odete u mirovinu, da nećete ostati na cjedilu i da će se država pobrinuti za vas. Ali u isto vrijeme ta ista država jamči i svakom pojedincu maksimalno pravo slobode upravljanja privatnom imovinom. To znači, ono što zaradiš, nakon što platiš porez, tvoje je i država te neće sprječavati glupim regulacijama i zakonskim ograničenjima da upravljaš svojom imovinom i svojim biznisom onako kako ti smatraš da trebaš upravljati. To je kapitalistički sustav po definiciji!

Tako ispada da su skoro sve skandinavske zemlje više kapitalističke od SAD-a. Je li to kontradiktorno s velikom socijalnom državom? Nije. Ta velika socijalna država ne bi mogla funkcionirati bez kapitalizma, poštivanja prava na privatno vlasništvo i ekonomskih sloboda, to su Skandinavci ispravno shvatili. Samo bogato društvo si može priuštiti socijalnu državu koja se brine za sve njegove članove u potrebi, a bogato društvo nije moguće imati bez snažnog poštivanja prava na slobodu upravljanja privatnom imovinom, odnosno kapitalizma i ekonomskih sloboda.

Je li vrijeme da preispitamo svoje vrijednosti?

Nakon svega rečenog, mislim da bismo mi, kao društvo, trebali preispitati vlastite vrijednosti i način na koji promatramo privatno vlasništvo i upravljanje resursima, imovinom i sredstvima za proizvodnju. Uporno preziranje "privatnog" i protežiranje "državnog" vlasništva i upravljanja nije nas dosad dovelo nikamo i ne može nas daleko odvesti. Samo bezuvjetno poštivanje privatnog vlasništva, pa čak i onog "tuđeg", može stvoriti prosperitet jer daje poticaj za rad i stvaranje.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.