Vezani članci:
Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum
Prvak u izbjegavanju poreza donirao 2 mlrd. dolara za beskućnike i siromašnu djecu
Ako država želi riješiti problem sive ekonomije, neka se ugleda na ZET!
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Hrvatska ljevica oduševljena saznanjem da je njihova politika u suglasju s interesom superbogataša
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Marić shvatio da još uvijek ima onih koji samostalno rade u RH: ʼE, nećete!ʼ
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Povijest švedskog gospodarstva: od barbarstva i siromaštva do jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Ne izrabljuju vas poslodavci nego država!
Apel Plenkoviću i ministrima: U ponedjeljak srežite poreze i javnu potrošnju!
Kažu da provode reforme, a Dan porezne slobode već tri godine pada na isti datum
Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države
Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj
SDP BiH: Progresivnim oporezivanjem učiniti siromašne još siromašnijima
Zašto Hrvati romantiziraju Orbana?
Top 4: Najbolje izjave naših političara prošlog tjedna
[VIDEO] Što čuveni ekonomist Arthur Laffer preporučuje BiH
Hrelja je produkt hrvatske negativne selekcije
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Porezi će biti glavna tema na sljedećim parlamentarnim izborima
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Borba protiv sive ekonomije: Silom očito ne ide, a da probamo srezati poreze?


Piše: Mario Nakić
22.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Borba protiv sive ekonomije: Silom očito ne ide, a da probamo srezati poreze?


Piše: Mario Nakić
22.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Portal Dnevnik.hr objavio je članak naslovljen Tko i gdje vara državu? "Kad bi svi izdavali račune, mi bismo vjerojatno imali manji porez". U njemu su istaknuli problem sive ekonomije i izbjegavanja plaćanja poreza te su se posebno osvrnuli na neizdavanje računa na tržnicama.

Istraživanje Ekonomskog instituta u Zagrebu i VISA-e pokazuje da kupci na tržnici ne dobiju račun u 62 posto slučajeva, državu varaju i brojni majstori za kućne popravke koji ne izdaju račun u 45 posto slučajeva, a u 25 posto slučajeva račun se ne dobije ni kod aktivnosti vezanih za sport i zabavu. Račune često ne izdaju ni taksisti, oni koji se bave alternativnom medicinom te iznajmljivači apartmana.

"Kad bi svi izdavali račune, mi bismo vjerojatno imali manji porez i sve bi bilo bolje. U pravilu, kad donesem čovjeku ponudu za fasadu, za kamen, za bilo što, on mi pokaže ponudu 40 posto jeftiniju - taj čovjek nije naplatio porez i automatski dobiva posao", kazuje Refik Arslanović, majstor fasader za Dnevnik.hr.

Gospodin Arslanović je u pravu kad kaže da siva ekonomija ruši cijene i predstavlja nelojalnu konkurenciju naspram onih koji poštuju porezne propise. Čak štoviše, siva ekonomija proizvodi lančanu reakciju pa onaj koji poštuje propise postavlja si logično pitanje je li on budala što tako radi dok onaj drugi napravi istu stvar i zarađuje više.

Međutim, nije u pravu kad tvrdi da bi "svima bilo bolje i porezi bi bili manji". Ne bi porezi bili manji da ih svi plaćaju, samo bi bilo više novca za uhljebljivanje, više za državni i rođački kapitalizam (vidi Agrokor), a naši političari bi iz toga zaključili da su porezi preniski kad ih nitko ne izbjegava pa bi im to dalo dodatni razlog da ih opet povise.

Analogija je pogrešna. Ne plaćaju se porezi zato da bi se onda mogli sniziti, već se porezi snižavaju da bi ih ljudi plaćali. Ako toliko veliki broj trgovačkih, proizvodnih i uslužnih subjekata izbjegava platiti porez, to znači da imamo jedan od ova dva problema (ili možda oba): 1) nameti su previsoki i nisu u skladu s onim što država daje za njih i 2) država ne troši javni novac odgovorno pa se ni građani ne osjećaju odgovorno prema njoj.

Ekonomski institut u Zagrebu je ispravno zaključio da bi najbolje rješenje protiv sive ekonomije bilo sniziti poreze. Osim snižavanja poreza, postoje još neke mjere koje se mogu napraviti, a to je liberalizacija tržišta i Zakona o radu te ukidanje brojnih nepotrebnih licenci za zanimanja.

Borba protiv izbjegavanja poreza represivnim mjerama, kaznama ili nagrađivanjem "savjesnih građana" koji prijave neizdavanje računa, osuđena je u startu na propast. Ne možemo svaku osobu učiniti policajcem, to bi bilo preskupo i jednostavno nepovoljno, a cijena takvih mjera je znatno viša od bilo koje moguće sume koja bi se ostvarila da svi plaćaju porez. I drugo, ljudi imaju ustavna prava, s time da bi se i predstavnici države trebali pridržavati nekih moralnih načela. Otimanje tuđe imovine nikada nije opravdano, a pogotovo ako zauzvrat onaj kome se uzima ne dobiva adekvatnu uslugu. Kako možemo znati da usluga nije adekvatna? Pa jednostavno, zato što izbjegava plaćanje poreza. Da ljudi osjećaju kako im to donosi korist, vjerojatno bi i dalje bilo onih koji bi svejedno izbjegavali porez, ali u daleko manjem udjelu nego danas.

U Hrvatskoj je popularno da se očekuje da država bude "tvrda" prema onima koji prekrše zakon i to je legitiman stav, ali uvijek treba razmisliti o razlici između uloženog i dobivenog. Njemačka vlada je u jednoj godini uložila 800.000 eura da bi prisilila plaćanje poreza ukupne sume 25.000 eura. Drugi je primjer drakonski zakon koji je 2011. donijela Obamina administracija u SAD-u kako bi povećala porezne prihode za 870 milijuna dolara godišnje, a umjesto toga stotine vrijednih korporacija su napustile zemlju.

Pristup prisile i kazne očito ne pali, pokazalo se to i prije nekoliko godina u Hrvatskoj tijekom Linićevog poreznog terora nad malim poduzetnicima i obrtnicima, a baš negdje u to vrijeme je započelo masovno iseljavanje iz Hrvatske.

Problem s izbjegavanjem poreza nije problem mentaliteta naroda, kao što neki žele prikazati. To je problem državne ekonomske politike. Što je državni porezni sustav represivniji i ekonomija ovisnija o državi, to će građani više gledati da izbjegnu porez. Sasvim logično. Kad osjećaš da te država tlači, kad osjećaš nepravdu, ne osjećaš onda nikakvu moralnu odgovornost da je hraniš kako bi bila još veća, moćnija i kako bi te onda još više tlačila. Baš naprotiv, onda ćeš vjerojatno iz revolta tražiti svaki način da joj uskratiš blagodati svoga rada.

Čak ni sama visina poreza ne igra presudnu ulogu jer u zemljama poput Finske, koja je među onima s najvišim nametima, manje se izbjegava porez nego u mnogim zemljama s nižim porezima, a to znači da Finci osjećaju kako oni za novac od poreza dobivaju sigurnost i pravnu državu koja im jamči osnovna prava i ravnopravnost. Međutim, zemlje s najnižim porezima i najliberalnijom ekonomijom, poput Hong Konga, Novog Zelanda, Švicarske i Singapura, nisu među zemljama koje najviše gube zahvaljujući izbjegavanju poreza. Izbjegavanje poreza je praksa u represivnim režimima poput Kine i Venezuele, a u SAD-u se znatno povećalo otkad je Obama donio desetke tisuća novih propisa i regulacija.

Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka po pitanju poreza Friedrich Schneider je napisao za Međunarodni monetarni fond:

"Glavna sila koja pokreće rast sive ekonomije je povećanje poreza i socijalnog osiguranja...Nekoliko istraživanja došlo je do čvrstih dokaza da porezni režim utječe na sivu ekonomiju...U SAD-u analize pokazuju da kad porez na dohodak poraste za jedan postotni poen, udio sive ekonomije poraste za 1,4 postotna poena."

Wall Street Journal u analizi izbjegavanja poreza piše:

"Izbjegavanje poreza potječe još od vremena drevne Mezopotamije, kad su Sumerani s radošću radili na crno...Rimljani su bili najučinkovitiji sakupljači poreza od svih. Nažalost, Neron (koji je vladao od 54. do 68. g.) je odustao od politike niskih poreza koju su vodili njegovi prethodnici. Povisio je namete, što je dovelo do početka pada gospodarskog napretka Rimskog carstva. Do trećeg stoljeća sve raširenije izbjegavanje plaćanja poreza prisililo je Rimljane da krenu s eksproprijacijom imovine...Šest stoljeća kasnije, japanska aristokracija je učinila isti potez koji je doveo do istih posljedica kao u slučaju Rima."

Još jedan zanimljiv primjer, ovaj put pozitivan i iz malo bliže povijesti, može biti Reaganova ekonomska politika 1980-ih u SAD-u. Smanjio je najvišu stopu poreza na dohodak sa 70 na 28 posto. Nakon toga najbogatiji su plaćali ukupno peterostruko više u državni proračun nego prije zato što su prijavili 10 puta veće prihode nego što su ih prijavljivali prije Reaganove reforme. Vjeruje li itko da su ljudi odjednom počeli zarađivati 10 puta više? Ne, prije bih rekao da su sad dobili pravi razlog da prijave državi sav novac koji zarade i plate porez jer više nisu osjećali da je porez nepravedno previsok i da ih država pljačka.

O tome bismo zaista trebali razmisliti. Kad bi smanjili poreze, država bi "ubila jednim udarcem dvije muhe": 1) znatno manje bi bilo sive ekonomije i nelojalne konkurencije i 2) državni proračun bi profitirao. Zašto naši političari to ne mogu shvatiti?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.