Vezani članci:
Prvaci u promašivanju: Zašto su ovi šarlatani još uvijek u Znanstvenom savjetu?
Tko je Branko Kolarić, novi miljenik medija i širitelj straha i panike?
Treba li država prisilno ograničiti pretilima prekomjerni unos hrane?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
[ANKETA] Ceci protiv Korlevića - tko je u pravu?
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
Cjepiva spašavaju živote
Top 5 najluđih mitova i zabluda o cjepivu
Otvoreno pismo Vladi RH: Kako sam postao ʼcijepljeni antivakserʼ
Urnebes: Ovaj profesor prava tvrdi da je cjepivo besplatno
Histerija oko Astra Zenece ne pomaže nikome. Mediji zbog klikova šire strah od cjepiva
Beroš i Capak: ʼU Hrvatskoj umire 1.000 ljudi tjedno, naravno da će neki stariji i bolesni umrijetiʼ
Plenkovićeva kampanja već pokazuje rezultate: Imamo li prvu preobraćenu antiveksericu?
Musk objasnio zašto se neće cijepiti protiv Covida, lockdown nazvao pogreškom, a Gatesa papkom
Antivakseri pohrlili po cjepiva, potražnja porasla 500 posto
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Protivnici cijepljenja i GMO-a trebaju se preseliti u Venezuelu
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Kolarić i Ceci zbunjuju javnost šireći dezinformacije o cjepivu


Piše: Hrvoje Marković
27.10.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kolarić i Ceci zbunjuju javnost šireći dezinformacije o cjepivu

Kolarić i Ceci zbunjuju javnost šireći dezinformacije o cjepivu


Piše: Hrvoje Marković
27.10.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

U petak, član Znanstvenog savjeta Vlade Branko Kolarić gostovao je u Dnevniku HRT-a u kojemu je komentirao stanje epidemije. Kolarić, koji je epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", ali i profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci, potpisao je izjavu za medije koja je također objavljena u petak.

U izjavi za medije, koju su potpisali i članovi Znanstvenog savjeta Andreja Ambriović-Ristov, Nenad Ban, Petra Klepac i Igor Rudan, epidemiolog Kolarić se ogradio od svih istupa molekularnog biologa Gordana Lauca o pandemiji COVID-19 od ljeta 2020. godine do danas. Istaknuo je iznimnu važnost odgovorne interpretacije znanstveno prihvaćenih spoznaja u svakom trenutku pandemije, kako bi se javnost ispravno informirala, te se u najvećoj mogućoj mjeri zaštitili ljudski životi i očuvala ekonomska aktivnost građana Republike Hrvatske.

Unatoč istaknutoj odgovornosti za ispravno informiranje javnosti, Kolarić je prilikom gostovanja u Dnevniku netočno prezentirao činjenice u vezi s cijepljenjem i aktualnom stanju epidemije u Danskoj. Kada ga je novinar pitao što bi savjetovao mladima u vezi s cijepljenjem, epidemiolog je prije svega rekao da se mladi trebaju cijepiti kako bi spriječili epidemijsko širenje zaraze.

Kolarić je slikovito prikazao epidemijsko širenje na primjeru igre flipera u kojoj postoje rupice u kojoj kuglica može upasti, a kada upadne u rupicu onda iz te rupice izlazi još kuglica koje se šire okolo. Kuglice u ovom primjeru predstavljaju zaražene osobe, a rupice predstavljaju nezaražene osobe. Ukratko, prikazao je model eksponencijalnog rasta broja zaraženih u populaciji. Epidemiolog je uveo i cjepivo u svom slikovitom primjeru. Kada se osoba cijepi, pojasnio je Kolarić, to je kao da se rupica popuni stupcem. Tada u rupicu ne može upasti kuglica pa rupica neće moći izbaciti nove kuglice. Drugim riječima, osoba koja se cijepila ne može zaraziti druge oko sebe. Kada bi se dovoljno ljudi procijepili, tvrdi Kolarić, tada ne bi više bilo epidemijskog širenja.

Kao primjer zemlje u kojoj nema više epidemijskog širenja zbog dovoljne procijepljenosti, epidemiolog je istaknuo Dansku.

U Danskoj više od 85% stanovništva za koje je odobreno cjepivo potpuno je cijepljeno protiv covida. Kolarić tvrdi da se tada može govoriti o ukidanju mjera, covid potvrda i vraćanju normalnog života budući da visoka procijepljenost sprečava epidemijsko širenje. Međutim, je li visoka procijepljenost mogla spriječiti epidemijsko širenje u Danskoj ako epidemijsko širenje nije ni prestalo?



U zadnjih tjedan dana, Danska je zabilježila najveći broj novozaraženih od siječnja. Podsjećamo da je oko Nove godine tek započela kampanja cijepljenja. Polovica ukupnog stanovništva Danske potpuno je cijepljena tek krajem mjeseca srpnja. Dodatno, iako je broj zaraženih po stanovniku u Danskoj na razini onog u Hrvatskoj od prije mjesec dana, 14-dnevni broj zaraženih osoba raste većom stopom u Danskoj nego u Hrvatskoj.



Ono što epidemiolog Kolarić u svom prikazu flipera nije uzeo u obzir je efektivnost cjepiva i vremensku komponentu. Naime, podaci iz istraživanja u časopisu The Lancet govore da pet mjeseci nakon druge doze cjepiva Pfizera, cjepivo sprječava tek 47% zaraza. Da se vratimo na fliper, bilo bi možda prikladnije reći da umjesto popunjavanja rupice stupcem, cjepivo predstavlja opno koje pokriva rupicu. To opno u početku sprječava određen broj kuglica da upadne, ali kako s vremenom slabi, tako se ponovno povećava vjerojatnost da će kuglica proć kroz njega.

Iz nekog razloga i popularizatori znanosti zanemaruju ovakve notorne činjenice kada govore o cijepljenju. Nedavno je znanstvenik i voditelj popularnoznanstvene emisije "Treći element", Saša Ceci, tako prezentirao jedan dijalog između sebe i jednog direktora. Tijekom razgovora, direktor ga je pitao što bi značila "nedovoljna procijepljenost". Ceci je prvo objasnio kako prosječan broj ljudi koje osoba zaražena trenutno prevladavajućim sojem zarazi iznosi oko 7. U nastavku je konstatirao da je za zaustavljanje zaraze deltom potrebno imunizirati 86% ljudi. Naveo je da ako imuniziranih (u koje se ubraja i preboljele) nema 86%, procijepljenost je nedovoljna i epidemija se nastavlja.

Broj od 86% Ceci je izveo iz koncepta praga imuniteta krda, čija je formula u najosnovnijem obliku 1 – 1/R0, pri čemu je R0 osnovni reprodukcijski broj. R0 u ovom primjeru iznosi 7, budući da zaražena osoba u prosjeku zarazi oko 7 ljudi. No, čini se da je i Ceci, poput Kolarića, zanemario efektivnost cjepiva.

Naime, prethodna formula pretpostavlja da je cjepivo 100% učinkovito u zaustavljanju zaraze. Malo točniji oblik formule za prag imuniteta krda bio bi (1 – 1/R0)/E, pri čemu je E efektivnost cjepiva u zaustavljanju zaraze. U slučaju efektivnosti cjepiva od 47%, formula bi dala prag imuniteta krda od 182%, tj. da je potrebno procijepiti više stanovništva nego što ga ima. Upravo u ovakvom paradoksu leže temelji politike docijepljivanja te izjave šefa razvojnog tima cjepiva AstraZenece kako je nemoguće postići kolektivni imunitet.

Ako efektivnost cjepiva nakon nekog vremena padne ispod 1/R0, tada nije moguće cjepivom zaustaviti zarazu na razini populacije u kojoj u tom trenutku postoje zaražene osobe bez sistematskog docijepljivanja. Ova činjenica, koja vjerojatno leži u korijenu Laucove tvrdnje kako "cjepivo ne štiti dobro od zaraze", iz nekog razloga se prešućuje kada se nagovara na cijepljenje radi drugih kao što to radi Kolarić u odnosu na mlade.

Većina ljudi koja oklijeva cijepiti se protiv koronavirusa nema jednaku dvojbu oko ostalih cjepiva. Vjerojatno najveći dio njih se suzdržava iz razloga što su u zadnjih gotovo dvije godine toliko puta od eminentnih stručnjaka dobivali netočne i proturječne informacije da su izgubili povjerenje. Ne treba ponavljati izjave o maskama, mjerama ili potrebnom vremenu za razvoj sigurnog cjepiva: sjetimo se izjava kako cjepiva 100% štite protiv teških oblika bolesti, hospitalizacija ili smrti.

Te izjave nisu dolazile od Gordana Lauca ili drugih izvora koje se u mainstream medijima obilježavaju kao šarlatanske, nego od akademika Ivana Đikića, pomoćnice ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Marije Bubaš, profesora sa Sveučilišta u Oxfordu Kristijana Ramadana i drugih.

Kolarić ispravno ističe važnost točnog informiranja javnosti. Ipak, valja se prisjetiti kako je tijekom prošle godine nerijetko u javnim istupima kritizirao švedski pristup epidemiji govoreći o "kolapsu sustava" kod njih, pa im je tako i "poželio sreću". Od početka praćenja do danas, Švedska ukupno ima manje umrlih od covida po stanovniku od prosjeka Europske unije. Na upit može li pojasniti kako tvrdi da Danska nema epidemijsko širenje zaraze zbog procijepljenosti, a imaju najveći broj novozaraženih od siječnja, epidemiolog Kolarić nije odgovorio.

Ukoliko želimo uvesti opću (radnu) obvezu cijepljenja protiv covida, nije potrebna javna rasprava. Dovoljno je pogledati koje su prve dvije zemlje na svijetu to učinile: Turkmenistan i Saudijska Arabija. Međutim, u liberalnim demokracijama postoji prevladavajuće mišljenje da se donošenje politika ne derogira neizabranim tehnokratima. Prešućivanje bitnih činjenica tijekom obraćanja javnosti može za posljedicu imati gubitak povjerenja u institucije i znanstvena postignuća. Zato je važno ispravno informirati javnost.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

HRVOJE MARKOVIĆ
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.