Vezani članci:
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Europska unija treba pokazati da je bolja od Rusije
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Novac Europske unije neće spasiti Hrvatsku od propadanja
Hrvati među nacijama koje najmanje vjeruju svojoj vladi i EU institucijama
Plenković je Hrvatsku pretvorio u socijalni slučaj Europske unije
Faktograf se čudi što EU financira portale koji kritiziraju EU dužnosnike
Mrsić i Faktograf obmanjuju javnost: Hrvatski minimalac nije ʼna začelju EUʼ
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Dan kada su se hrvatski ljevičari razočarali u EU birokraciju i njene regulative
Kad političari kažu da će se izboriti za više novca iz EU fondova - lažu
Petrov bi da Hrvatska bude europski socijalni slučaj
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Je li vam sada jasno čemu služi GDPR?
Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU
Nakon lijepih priča i snova, Britancima se bliži brutalan sudar sa stvarnošću
Pogledajte grafikone: Hrvatska i Portugal najskuplje su države za vozače u EU
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Hvala vam, EU birokrati, ali nemojte nas više štititi!
Gdje je bolje: SAD ili EU? Postoji jedan objektivni način da to provjerimo...
Kad kažu ʼeuropske vrijednostiʼ, evo na što misle...
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Da, istina je: Hrvatska je relativno najgore gospodarstvo u EU
Ovi hrvatski zastupnici u EU parlamentu su glasali za ograničavanje sloboda na internetu
Europski parlament odbio direktivu za cenzuru na internetu
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta


Piše: Mario Nakić
17.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta

Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta


Piše: Mario Nakić
17.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Veliki je jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga, između stare i nove Europe. Ako želimo premostiti razlike, morat ćemo imati više povjerenja u slobodno tržište.

Jedan od mitova koje često čujemo u javnosti, a čini mi se da je općeprihvaćen, jest onaj kako slobodno tržište "pogoduje jačima na štetu slabijih". To je nekakvo uvriježeno mišljenje i smatra se samo po sebi ispravnim, bez potrebe ikakvog dokazivanja teze. Država je tu da pomaže slabijima, ugroženijima, da ih oni "jači, veći" ne bi "pojeli" na slobodnom tržištu, tako otprilike razmišljaju.

Ali u praksi, istina je potpuno suprotna i to je vrlo lako dokazati. Uzmimo za primjer Europsku uniju koja se sastoji od 28 suverenih, neovisnih država članica. Među njima postoji velika nejednakost praktički u svemu - od bogatstva po glavi stanovnika do socio-ekonomskih uvjeta. Posebno je velika razlika između većeg dijela tzv. "stare Europe", koja se sastoji od država koje nikada nisu imale komunistički politički sustav, i "Nove Europe" - one koje su ga imale od 1945. do 1990. godine. Taj je period bio ključan za sve današnje razlike. Međutim, i nakon ukidanja socijalizma u zemljama "Nove Europe", uz par iznimaka poput Slovenije, Poljske i Estonije, ipak ne dolazi do bitnih pomaka. Razlike u odnosu na bogati zapad i sjever i dalje su ogromne.

To je dalo razloge nekima da tvrde kako nama šteti "slobodno tržište" Europske unije koje je kreirano "samo da glavne, najbogatije države članice još više potvrde svoj status na račun novih, siromašnijih članica". Kažu da je Hrvatska "na periferiji Europe" i zbog slobodnog tržišta, koje koristi samo bogatim državama, Hrvatskoj je onemogućeno napredovanje. To je česta teza koju slušamo iz Radničke fronte i drugih lijevih stranaka, ali ni Živi zid nije daleko od tog narativa.

A što ako vam kažem da je situacija takva ne zbog slobodnog tržišta, već zbog državnog intervencionizma unutar Europske unije? Dakle, kritičari EU su u pravu kad kažu da je EU (dobrim dijelom) nastala tako da pogoduje Njemačkoj i Francuskoj u prvom redu i da je politika Bruxellesa usmjerena protiv novih država članica, među kojima je i Hrvatska. Ali nije slobodno međunarodno trgovanje unutar EU ono što trebamo kriviti za to, već politika EU poticaja poljoprivrede i drugog privatnog sektora.

EU dozvoljava državama da pomažu svome privatnom sektoru i čak ima fondove koji služe za poticanje proizvodnje i poduzetništva. To na prvu zvuči super i mislite da će nam pomoći da se razvijemo, ali ne. U isto vrijeme, baš zbog toga što EU na svojoj razini potiče takve stvari, ona ne može ni zabraniti svojim državama članicama da pojačavaju te poticaje vlastitim programima. A države nisu jednako razvijene, kao što već znamo. Ogroman je jaz između Francuske i Hrvatske, između Njemačke i Bugarske. Francuska će uvijek moći uložiti više novca u razne pomoći svojoj industriji, poglavito poljoprivredi, nego Hrvatska. Takvu utrku siromašnije zemlje ne mogu nikada dobiti protiv bogatijih.

Upravo to je razlog zašto domaća mljekarska industrija gubi borbu s povoljnijim uvozom. Ne zato što su naši mljekari nesposobniji ili ne znaju raditi, već zato što bogatije zemlje pomažu svojim mljekarima s više novca. Neovisno o poticajima iz Bruxellesa, koji su ravnomjerni prema svima, države pronalaze razne načine da dodatno pomažu svojim proizvođačima da budu konkurentniji. Zato je mlijeko iz Italije ili Njemačke jeftinije i povoljnije otkupljivačima nego mlijeko iz Hrvatske čak i uz troškove prijevoza - na hrvatskom tržištu.

A sada zamislite da je tržište zaista slobodno, da nema poticaja nikakvih i da je državama zabranjeno pomagati svome privatnom sektoru kroz bilo kakve subvencije ili druge oblike protekcionizma. Hrvatska bi bila među zemljama koje bi profitirale jer je kod nas cijena rada niža nego u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Francuskoj...A to znači da bi mlijeko proizvedeno u Hrvatskoj bilo u startu povoljnije od njihovog pa bi se hrvatsko mlijeko prodavalo u svim tim zemljama. I nije riječ samo o mlijeku, ovdje sam ga naveo samo kao primjer, to se može primijeniti i na svaki drugi poljoprivredni proizvod ili bilo koji drugi proizvod koji države potiču subvencijama. Da nema subvencija, siromašnije zemlje postaju automatski konkurentnije na zajedničkom tržištu.

Budući da bi se hrvatski proizvodi masovno prodavali, zbog povoljnije cijene, na tržištu bogatijih zemalja, to bi dovelo do veće produktivnosti hrvatske proizvodnje, a ona bi potaknula veću potrošnju i povećanje životnog standarda i kupovne moći u Hrvatskoj. Tako bi se siromašnije zemlje poput Hrvatske brže mogle približiti u bogatstvu bogatijim državama na zapadu i sjeveru kontinenta.

S druge strane, ne postoji način kako bi se još većim protekcionizmom i zatvaranjem, koje nam predlažu kritičari slobodnog tržišta, moglo povećati bogatstvo nacije. To nije uspjelo još nikome nikada, a pokušali su mnogi. Takvi pokušaji uglavnom završe stagnacijom, siromaštvom i u konačnici neredima. Možda je najbolji primjer Venezuela koja je učinila sve da zatvori državu za uvoz, ulaganje i međunarodnu trgovinu.

Dakle, ako želimo da se Hrvatska konačno makne s "periferije Europe", trebamo se boriti za ukidanje državnog intervencionizma i protekcionizma u EU i unutar svih njenih država članica.

Jedan od osnovnih temelja EU je zajedničko slobodno tržište. EU uistinu jest zajedničko tržište, ali nije potpuno slobodno. Zato nije ni sasvim pravedno. Oslobodimo tržište i bit će pravednije s puno manje nejednakosti.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.