Vezani članci:
Hrvatska između Italije i Grčke
Tržište čini svoje: U SAD-u više otvorenih radnih mjesta nego nezaposlenih osoba
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Roboti će zamijeniti fizički rad, ne i našu kreativnost
Bio sam uhljeb u državnoj službi pa radnik u realnom sektoru. Sad sam poslodavac...
Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva
Dokad će cijene rasti?
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Hrvatska ostvarila najveći pad BDP-a među zemljama Nove Europe. Je li za to kriva korona?
Sada je pravo vrijeme da Vlada ukine minimalac
Naš odgovor prof. Rudanu (i svima ostalima koji nas žele isključiti iz rasprave)
Kako je pukla ljubav između ljevice i HDZ-ovog stožera
Pandorina kutija: Je li koronakriza pokazala kako se lako odričemo ustavnih prava?
Zašto Bernardić ne želi model skandinavskih socijaldemokrata za Hrvatsku?
5 razloga zašto treba ukinuti propusnice
Laku noć, Hrvatska!
Faktograf opet širi dezinformacije: Jesu li mjere štednje u krizi stvarno ʼdokazano lošeʼ?
Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć
U krizi je nužno zadržati ljudskost. Je li to za Hrvate pretežak zadatak?
Vladine ekonomske mjere samo će pogoršati gospodarsku krizu koja slijedi
Novinarka koja je napadala ʼuvozni lobiʼ sada se žali što ne može naći uvozne proizvode u trgovinama
Država vas ne može spasiti od sigurne smrti, ali vam može zagorčati ostatak života
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?
Hrvatska je failed state. Može nas spasiti samo totalni krah.
Dok smo mi slušali Varufakise, Španjolci su reformirali svoju gospodarsku politiku
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Male tvrtke su nositelji gospodarskog rasta u RH, a država ih sputava
Vilim Ribić - najveća prevara u Hrvata
Hrvatska reakcija na krizu bila je Varoufakisov mokri san
Novo na Liberalu:
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele

Gdje je nestalo 200.000 radnih mjesta u privatnom sektoru?


Piše: Mario Nakić
18.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Gdje je nestalo 200.000 radnih mjesta u privatnom sektoru?


Piše: Mario Nakić
18.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Način na koji je hrvatska država odgovorila na globalnu krizu 2008. i narednih godina ući će u anale teorije ekonomskih politika. Ući će u udžbenike kao školski primjer kako se ne smije odgovoriti na krizu. Vjerujem kako u svijetu nije bilo goreg odgovora na krizu nego što su to napravile vlade Jadranke Kosor i Zorana Milanovića. Njihove rezultate možemo jasno vidjeti ako promatramo broj zaposlenih u RH tijekom sljedećih 6 godina, koliko je ta kriza u Hrvatskoj realno trajala.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, onima koji prate izdane JOPP obrasce (dakle, plaće, a ne prema podacima o broju osiguranika u HZMO-u koji mogu zavarati) ispada da je u Hrvatskoj u rujnu bilo zaposleno 1,38 milijuna ljudi. Zaposlenost je porasla u godinu dana za 3 posto, ali je još uvijek daleko ispod razine prije krize, 2008. godine, kad je u Hrvatskoj radilo oko 1,54 milijuna ljudi.

Od 2008. do 2014. godine, dakle punih 6 godina, broj zaposlenih u Hrvatskoj je dramatično padao. Na kraju 2014. u Hrvatskoj je bilo zaposleno 1,32 milijuna ljudi što znači da je tijekom vladavine Jadranke Kosor i Zorana Milanovića uništeno između 210.000 i 220.000 radnih mjesta, što je pad ukupne zaposlenosti za 13%.

To su bila radna mjesta uglavnom u realnom sektoru jer je u državnim i javnim službama u isto vrijeme smanjen broj zaposlenih samo za 10.000. Dakle, imamo konkretnu i čak okruglu brojku od 200.000 radnih mjesta uništenih u privatnom sektoru tijekom 6 godina užasno loših ekonomskih politika. Ugrubo, to je petina hrvatskog privatnog sektora iz 2008. godine.

Podsjetimo se samo, Jadranka Kosor i njen ministar financija Ivan Šuker odlučili su na krizu odgovoriti podizanjem PDV-a, uvođenjem novog "kriznog poreza" i povećanjem javnog duga. Kad ju je zamijenio Milanović koji je dobio od naroda mandat za reforme, on je odlučio još malo povećati PDV, pojačati politiku javne potrošnje i "braniti naš način života". Da ništa ne bi prepustio slučaju i da se gospodarstvo ne bi slučajno moglo samo izvući iz krize, potrudio se Milanovićev ministar financija Slavko Linić pokrenuvši teror protiv malih poduzetnika i obrtnika. Zar je netko možda mislio da će prevariti državu i zaraditi koju kunu sebi? Nema šanse!

Rezultiralo je to onako kako je jedino i moglo - masovnom destrukcijom privatnog sektora. 200 tisuća ljudi je ostalo bez radnog mjesta, a novi poslovi se nisu otvarali.

Taj se pad zaustavio 2015. kad je zapošljavanje poraslo za 10.000 novozaposlenih. Da nismo ušli u EU, što nam je uvelike pomoglo pri uvozu i izvozu, vjerojatno bismo i dan-danas nastavljali putem ponora. Sigurno nam je pomoglo i razdoblje bez stabilne vlade, tako da se gospodarstvo malo odmori od novih propisa, stabilizira i krene naprijed. Tijekom 2016. povećana je zaposlenost za još 22.000 ljudi, no i to je sve još uvijek premalen korak naprijed u odnosu na onako veliku destrukciju početkom desetljeća. Nama sad treba puno brži rast da bismo se uopće vratili na stanje iz 2008. dok su ga druge svjetske ekonomije još davnih dana prestigle.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Još je zanimljivije ako pogledamo kako je kriza utjecala na županije. Sve su županije danas po broju zaposlenih slabije nego 2008. godine, ali neke su pretrpjele veću, a neke manju štetu. Najmanje ju je osjetio Grad Zagreb gdje je danas 22.000 zaposlenih manje nego 2008., odnosno 5%, Međimurska županija i Dubrovačko-neretvanska. Najviše je pogođena Brodsko-posavska županija u kojoj je tijekom 6 godina krize izgubljena četvrtina radnih mjesta. U 5 slavonskih županija izgubljeno je 49.000 radnih mjesta ili 22%.



Cijela Hrvatska je sad po zaposlenosti tek došla na razinu na kojoj je bila 2012. godine, a ovako sporim tempom trebat će nam bar 4 godine da dođemo na razinu na kojoj smo bili u pretkriznoj 2008. godini.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.