Vezani članci:
HNS i Pametno bez kandidata na predsjedničkim izborima
Lažni liberali
Plenković i Dalić se ne moraju brinuti dok im ova dvojica čuvaju leđa
Vrdoljak o PDV-u i proračunu - kad lupiš i ostaneš živ
HNS priznaje da vrši pritisak na HRT
Mario Skelin - besplatni sportski vaučer za svako zadarsko dijete
Novi predsjednik HNS-a: ʼNemam ništa protiv ovakvog intervencionizmaʼ
Objavljeno istraživanje: Subvencije stambenih kredita podižu cijene nekretnina
Mario Skelin (HNS): Državni obujam smanjiti, a poljoprivredne poticaje zamijeniti infrastrukturom
Je li vrijeme za novu političku opciju na hrvatskoj sceni?
Štromar je stvarno legenda: Hvali se što je još više mladih obitelji namamio da podignu kredit u banci
Štromar - čovjek koji naporno radi da građani odsele iz Hrvatske
Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa
Hrebak nije u pravu: Liberali ne bi trebali pozivati na kažnjavanje povika ZDS, evo zašto...
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
Naknadna pamet Matije Posavca
Hrebak komentirao rezultat HSLS-a: ʼNisu nam krivi ni labudi ni mediji, sami smo kriviʼ
Hrvatski liberali nisu ušli u EU parlament. Ima li nade za liberalizam u Hrvatskoj?
Liberali napokon imaju za koga glasati
Reakcije iz HNS-a, Pametnog i GLAS-a na izjavu Saše Poljanec-Borić da je HSLS jedina liberalna stranka u Hrvatskoj
Poljanec-Borić: ʼHSLS je jedina liberalna stranka u Hrvatskojʼ
[ANKETA] EU izbori: Za koga ćete glasati?
Kojem HNS-u vjerujete?
EU izbori: Matija Posavec (HNS) odgovara na naša pitanja
Bliže nam se izbori za EU parlament. Zašto su bitni i kome uopće dati glas?
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Sad je vrijeme da liberali na vlasti dokažu svoju principijelnost
Tko bi rekao: Nakon državne subvencije cijene stanova skočile do 50 posto
Subvencioniranjem kredita za mlade država čini uslugu samo bankama
Lex Stanković: Most i HSLS protiv cenzure, ostali 'liberali' prešutno odobravaju
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo
Vrdoljakovi argumenti za ukidanje predsjedničkih izbora su loši

Vrdoljakovi argumenti za ukidanje predsjedničkih izbora su loši


Piše: Mario Nakić
Photo: Wikipedia
22.9.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Vrdoljakovi argumenti za ukidanje predsjedničkih izbora su loši

Vrdoljakovi argumenti za ukidanje predsjedničkih izbora su loši


Piše: Mario Nakić
Photo: Wikipedia
22.9.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ukidanje predsjedničkih izbora bi možda imalo smisla, ali predsjednik HNS-a nije to znao dobro argumentirati.

Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a najavio je inicijativu za ukidanjem predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Takvo nešto se moglo i očekivati, s obzirom da je predsjednička funkcija trenutno "ni na nebu ni na zemlji". Predsjednika biramo direktno, na izborima, a ovlasti su mu u suštini protokolarne. Stoga slušamo ideje o tome da se predsjedniku povećaju ovlasti i s druge strane one da mu se ovlasti još više smanje, a da se ukinu direktni izbori.

To ima smisla, ali ja bih se osvrnuo na argumente koje je Vrdoljak dao za tu inicijativu jer mislim da su njegovi argumenti loši.

Krenuo je s usporedbom s "razvijenim zapadnim demokracijama" i podsjećanjem kako su, "kao liberali, za jačanje parlamentarne demokracije". Kao primjer razvijene zapadne demokracije dao je Njemačku, a kao dokaz zašto bi liberali a priori trebali biti protiv predsjedničkih izbora nije dao ništa.

Istina, Njemačka i mnoge druge zapadne zemlje nemaju predsjedničke izbore i predsjednik je u njima obična protokolarna figura. Kako to funkcionira? Uglavnom dobro. Ali isto tako, postoje i one razvijene demokracije s polupredsjedničkim sustavom, na primjer SAD i Francuska. Po čemu je njemačka demokracija bolja od američke i francuske?

Zatim navodi uštedu zbog troška na izbore. Predsjednički izbori u Hrvatskoj su svakih 5 godina. Njihov trošak je nikakav, pogotovo u usporedbi s državnim firmama i agencijama, ali njih Vrdoljak neće spominjati jer tamo su uhljebljeni njegovi ljudi. Moram reći da je vrhunac bezobrazluka za stranku koja se načelno zalaže za jačanje demokracije nazivati narodne izbore TROŠKOM. Alo? Kako se ono vaša stranka zove, jeste li zaboravili? Mora da oni Švicarci negdje grcaju u dugovima jer održavaju referendume skoro na tjednoj bazi. Ajde zamislite tek taj trošak.

Ne, ja ne bih pričao o prakticiranju demokracije kao o trošku. Hrvatska je mlada demokracija, treba nam što više izbora i referenduma. Demokracija se ne može uvesti, ona se vježba. A nema bolje vježbe nego kad ljudi shvate da imaju ono što su sami birali.

Ideja o ukidanju predsjedničkih izbora je u suštini OK, ali ima neke po meni velike nedostatke. Osim smanjivanja demokratske narodne prakse, riječ je o ukidanju jedne poluge vlasti. Ta poluga vlasti ni sada u Hrvatskoj nema veliku moć, ali kad bi predsjednika birao parlament, onda bi ta funkcija izgubila i ono malo težine što sada ima. Nije isto kad je neka osoba izabrana nakon lobiranja među zastupnicima u parlamentu (čitaj: dogovora sa stranačkim vođama) i kada je direktno izabrana voljom većine građana koji su izašli na izbore. To su u startu dvije potpuno druge kategorije.

Demokratski izabrani predsjednik je direktno izabran imenom i prezimenom, svaka njegova riječ ima legitimitet građana ove zemlje. To je velika težina i odgovornost, bar bi trebalo biti. Zato bi po meni ta osoba trebala dobiti veće ovlasti, otprilike kao u SAD-u i Francuskoj, gdje predsjednik direktno predlaže zakone parlamentu za usvajanje i gdje može uložiti veto na bilo koju odluku koju je parlament donio, bilo koji zakon. Na taj način te demokracije imaju jednu polugu više u njihovom "checks & balances" sustavu upravljanja državom. U tom sustavu svaka je poluga bitna i što je više različitih poluga vlasti, manje su šanse za korupciju ili loše zakone, a kada se dogodi da predsjednik nije iz iste političke stranke kao i većina u parlamentu, onda su natjerani na kompromise. To je super stvar.

U Hrvatskoj smo nekoć imali dva doma parlamenta po uzoru na većinu zapadnih demokracija. Donji dom smo ukinuli jer nam je bio trošak. Zatim smo totalno minimalizirali ulogu predsjednika, a sada bismo ga potpuno ukinuli. Što će nam ostati? Samo parlament. Parlamentarna većina, odnosno dvije najjače stranke, biraju ljude u Ustavni sud, a sada bi htjeli da isti ti ljudi biraju i predsjednika. S obzirom da kod nas vrh svake političke stranke bira ljude na listama, a ne njihovi lokalni ogranci kao u zapadnim demokracijama, kod nas se sve svodi na volju čelnih ljudi najvećih stranaka, odnosno Andreja Plenkovića i Davora Bernardića. To je parlamentarna demokracija u Hrvatskoj. Gospodin Vrdoljak nije zadovoljan i htio bi da Plenković dobije još veće ovlasti nego što već ima, i još manju kontrolu (ako ona uopće postoji).

Da pojednostavim do kraja, o ustavnosti zakona koje donosi parlament (čitaj: Plenković) odlučuje Ustavni sud čiju je većinu izabrao taj isti parlament (čitaj: Plenković). Postoji li neka poluga vlasti koja bi mogla kontrirati ili kontrolirati Plenkovićeve odluke onda kad su upitne ili loše? Ne. Ali zasad još imamo predsjednika države, koji je za razliku od Plenkovića izravno izabran voljom većine birača, svojim imenom i prezimenom, koji može javno reći: "To što radite nije u redu, trebalo bi napraviti to i to". Ja sad to, naravno, hipotetski govorim o onome što se može i što bi se trebalo raditi, druga je stvar što su Hrvati i na predsjedničku funkciju, kao i za većinu u parlamentu, izabrali predstavnike iste stranke pa se oni međusobno baš i ne kontroliraju. Ali s vremenom će građani valjda naučiti zašto imaju izbore, zašto imamo različite poluge vlasti, zašto imamo parlament i predsjednika države.

Ovo sve dosad su već dobropoznati argumenti onih koji bi ukinuli direktni izbor predsjednika. Ali sljedeći Vrdoljakov argument je totalna katastrofa:

"Umjesto da se bavimo stvarnim problemima i izazovima u društvu, da reformiramo primjerice zdravstveni sustav, hvatamo korak sa zapadnim svijetom i stvaramo viziju gdje će Hrvatska biti 2030., u društvu će se sada šest mjeseci stvarati nepotrebna klima, podizati tenzije, kao što se to u posljednje vrijeme događa sa srpskom manjinom, dodatno će se polarizirati, u fokusu će biti lijevi i desni, ustaše i partizani, 41. i 91. i te će teme dominirati javnim prostorom za jednu - budimo do kraja iskreni - protokolarnu funkciju."

Znači, ljudima su bitne trivijalne i loše teme pa zbog toga trebamo - ukinuti izbore? Da, ja se slažem da bi bilo bolje raspravljati o zdravstvu, školstvu i ekonomiji nego o ustašama, partizanima i Srbima, ali to nećemo postići ako ukinemo predsjedničke izbore. Po toj logici trebalo bi ukinuti i parlamentarne, i europske izbore također jer, kao što smo nedavno vidjeli, i pred njih se priča o partizanima, ustašama i Srbima.

To je društveni problem i nećemo ga riješiti ako budemo bježali od njega i ukidali demokraciju. Očito narod mora proći kroz tu fazu, a vjerujem da će mu s vremenom takve teme dosaditi.

Premda ukidanje predsjedničkih izbora možda i može imati neke svoje prednosti, Vrdoljak ih nije znao objasniti. Svi njegovi argumenti su argumenti jednog wannabe autokrata koji gleda na iskazivanje slobodne volje građana kao nekakav nepotrebni trošak i tlaku. Loše.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.