Vezani članci:
Ne čekajte državu da vam obnovi potresom oštećenu nekretninu, nema smisla
Obnova Gunje je najbolji dokaz zašto država ne bi trebala na isti način pristupiti obnovi Zagreba
Superhik vlada: Obnovu skupih nekretnina u Zagrebu platit će podstanari i Slavonci na minimalcu
Jednima javni novac za obnovu, drugima empatija
Šef državne tvrtke se hvali da doprinose proračunu. Iz proračuna su dobili preko milijardu kuna
Zašto Plenković ne zabrani koronavirus?
Filozofija lockdowna je vjera u svemoguću državu
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Koliko će nam još trebati da shvatimo da država nije dobar gospodar?
Hoćete li napokon shvatiti da vam država nije prijatelj?
Kako nas država pljačka: Koliko od cijene goriva otpada na trošarine?
Država bi profitirala ukidanjem poreza na dobit
Hrvatsko zdravstvo: među skupljima u svijetu, a pacijenti idu kod privatnika ili umiru
Zašto napadate Juricu Pavičića?
Agrokor - primjer državne preraspodjele bogatstva
Ono kad institucije ove države rade svoj posao
Kuhanje žabe: Kako nam država oduzima osobne slobode
Kalmetino svjedočenje - šamar ljubiteljima državnog vlasništva
Ne treba vam zakon reći da ste obitelj
Državo, majko: povodom objave indeksa ekonomskih sloboda
Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta
Fiskalna konsolidacija u državi koja puno troši i malo daje
SAD: Crkvene organizacije nadmašile državu u pružanju pomoći nakon uragana
Pokvarena država stvara pokvareno društvo
Naša država tretira navijače gore nego silovatelje i pedofile
Zbog katastrofalne državne politike Hrvata je sve manje
Bio sam uhljeb u državnoj službi pa radnik u realnom sektoru. Sad sam poslodavac...
Država generira mržnju, a slobodno tržište je lijek
Hrvatska na javni red i sigurnost troši veći udio BDP-a od većine EU zemalja
Zašto mi stvarno tribaš?
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?


Piše: Stjepan Matić
Photo: Mahmoud Sulaiman/Unsplash
12.2.2023.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?

Koja je zadaća države u obnovi nakon potresa?


Piše: Stjepan Matić
Photo: Mahmoud Sulaiman/Unsplash
12.2.2023.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kada prirodna katastrofa poput potresa, poplave ili erupcije vuklana pogodi određeno područje, građanima koji su ostali bez svojih domova nedvojbeno je potrebna hitna pomoć. Općenito govoreći, ljudi po svojoj prirodi imaju želju da pomognu drugima u nevolji. To se može vidjeti kroz različite situacije u svakodnevnom životu, uključujući pomoć prijatelju, susjedu ili članu obitelji u nevolji, ali i najvažnije – kroz pomoć potpunom strancu.

Postoje, nažalost, i oni koji će uvijek pokušati iskoristiti životnu ugrozu drugoga kako bi iskoristili taj trenutak za vlastitu korist, no kao što sam rekao, općenito govoreći, čovjek želi pomoći drugome u nevolji.

Dobrovoljne donacije građana učinile više od državne pomoći

Tako smo u situaciji kod potresa u Zagrebu ili kod Gline vidjeli kako je pomoć stizala iz svih krajeva Hrvatske i svijeta. Nismo mi Hrvati kao narod tu ni po čemu posebniji od drugih naroda, a kako su pojedini mediji svojevremeno pisali. O tome svjedočimo i danas na primjeru kada se pomoć ponovno iz svih krajeva svijeta slijeva u Tursku i Siriju, države strahovito pogođene jednim od najjačih potresa u cjelokupnoj povijesti. Kada hitna pomoć zatreba drugome, sve političke, vjerske, rasne, ideološke ili ekonomske razlike među ljudima postaju nebitne, te se svi ujedinjujemo s krajnjim ciljem pružanja pomoći drugome.

Svatko od nas kao pojedinac dakako može i treba u takvim situacijama pomoći drugome, no za širu pomoć većim masama ljudi potrebna je organizacija koja će omogućiti da se u tom trenutku kaosa pokuša spasiti što više života kao i spriječiti nastanak daljnje štete. Ljudi stoga često očekuju više od države da pomogne građanima koji su pogođeni prirodnim katastrofama, jer se smatra da država ima više sredstava, resursa i moći za pružanjem pomoći. Uostalom, posao države je da u takvim situacijama reagira na način da osigura da se na takvom području ne odvijaju pljačke koje su učestale odmah nakon takvih događaja, odnosno da zaštiti imovinu, te da se putem stručnih službi poput hitne pomoći, policije, vatrogasaca, službi za spašavanje itd., pokuša spasiti što više života i spriječiti eventualni nastanak daljnje štete.

Drugim riječima, zadaća države je da na mjestu pogođenom prirodnom katastrofom u što kraćem roku osigura daljnju provedbu ustavom zajamčenih prava te spriječi sve one pojedince koji se žele okoristiti na bilo koji način u takvom trenutku.



No, treba li država obnavljati i graditi privatnu imovinu građana koja je nastradala u prirodnoj katastrofi? Odnosno, koje daljnje radnje država treba eventualno poduzeti s ciljem pomoći građanima koji su ostali bez imovine (nekretnine, pokretnine) zbog prirodne katastrofe? Treba li nečija privatna imovina biti obnovljena ili poklonjena drugome iz državnog proračuna?

Država treba osigurati okolnosti u kojima će privatni sektor i nevladine organizacije moći raditi normalno

Klasični liberali, kao što su Ludwig von Mises, Friedrich Hayek i Milton Friedman, smatraju da država treba imati što manju ulogu u ekonomiji i društvu u cjelini. Oni vjeruju da tržište i privatno vlasništvo pružaju najbolje mehanizme za rješavanje ekonomskih problema. Takve temeljne klasične premise bi trebali primijeniti i u ovom slučaju kada želimo doći do zaključka na koji način bi država pomogla građanima u ranije opisanim situacijama.

Samim time, kada je riječ o pomoći građanima koji žive na potresom (ili bilo kojem drugom području pogođenom prirodnom nepogodom) opustošenim područjima, klasični liberali ne smatraju kako je zadaća države financirati obnovu privatne imovine niti graditi državne nekretnine u kojima bi temeljem ugovora o najmu živjeli građani pogođeni katastrofama, već se liberali zalažu za odgovoran i ograničen pristup državne pomoći.

Zadaća države je osigurati okolnosti za tržišne mehanizme koji će omogućiti privatnom sektoru i javnosti da pomognu građanima u potrebi. A tu posla država ima. Pogotovo u jednoj Hrvatskoj koja se još uvijek bori s birokracijom, visokim porezima i ostalim nametima koji zasigurno utječu na učestalost pomoći potrebitim ljudima. Što manje namete država stavi pojedincu te ga pri tome stimulira da višak sredstva donira, a s ciljem pribave određenih pogodnosti (npr. porezne olakšice), donacije će se odvijati kontinuirano, a samim time će i obnova biti brža.

Je li empatija kada obećavaš nešto što znaš da nećeš moći ispuniti?

Naime, nesporna je okolnost kako su upravo građani, bilo kao fizičke osobe ili kao pravne, obnovili više kuća na području Gline od same države. No, također je nesporno kako su donacije javnosti gotovo prestale. Samim time, postoje mehanizmi da država putem poreznih olakšica (ili ukidanjem/smanjenjem nekih drugih nameta) zahvali građanima koji su donirali te da iste takvim načinom potakne da i dalje doniraju. Time bi država poticala da se i ostali građani uključe u postupak donacije i pomoći građanima pogođenima katastrofom, a ne da se postupak donacija odvija samo neposredno nakon prirodne katastrofe.

Ne treba zaboraviti kako obnova traje godinama, a ne mjesecima, te kako su donacije potrebne kontinuirano.

Klasični liberalizam je filozofija koja se zasniva na vjeri u slobodu pojedinca, ravnopravnost pred zakonom i tržišnu ekonomiju. U ovom kontekstu, država bi trebala biti ograničena u svojoj moći i njena uloga bi se svela na osiguranje reda i zaštitu individualnih sloboda i prava kao i na pružanje različitih olakšica u pogledu načina donacija i povlastica koju bi subjekti ostvarivali za svaku donaciju.

Ovo svakako predstavlja kontroverznu temu te se kao takva i danas raspravlja u mnogim zemljama. Neki argumentiraju da država treba pomoći u obnovi ili izgradnji novih stambenih objekata jer su građani koji su izgubili svoje domove ostali bez sredstava za život, pa tako i danas čitamo kako je potrebna što veća "pomoć" države za obnovu odnosno kako država premali iznos usmjerava u obnovu oštećenih područja itd. Drugi argumentiraju da država ne bi smjela biti odgovorna za obnovu privatne imovine i da to treba biti privatna inicijativa ili inicijativa udruženja građana, a u koju potonju skupinu zasigurno ubrajamo i liberale.

Naravno da na prvu ne zvuči empatično da država neće pomoći izgraditi nešto za građane koji su upravo ostali bez vlastitog doma, no koliko empatično zvuči izjaviti da hoće i onda to ne napraviti? Jesu li lažna obećanja postala humanija od istine? Je li empatično da pojedini građani i dan danas na području Gline poput očekivanja Beckettova Godota čekaju obnovu, iako je nedvojbeno kako do iste neće doći?

Dvije su opcije: primijeniti klasični liberalizam ili ne obnoviti ništa

Nakon što je zemlja pogođena prirodnom katastrofom, potrebna je obnova, a jedini način da se to postigne jest primjenom klasičnog liberalizma i njegove ideologije, o čemu i sami svjedočimo danas, a najviše ljudi čije su kuće obnovili sami građani ili pojedina trgovačka društva, iako pri tome toga nisu niti svjesni.

U slučaju obnove područja razrušenog od prirodne katastrofe, slobodno tržište će osigurati da se resursi i materijali preusmjere na mjesta gdje su najpotrebniji, a uz pomoć dakako donacija. Trgovci će poduzeti korake kako bi se osiguralo da su potrebni materijali dostupni na tržištu, a kompanije će ulagati u proizvodnju kako bi se osiguralo da su resursi dostupni u potrebnom vremenskom razdoblju.

Zadaća države je da pri tome osigura sigurnost i jednakost tako što će zaštititi prava svih građana i osigurati da se propisi i zakoni poštuju što na prvu zvuči kao kliše, no to je u trenucima nakon prirodnih katastrofa veoma izazovan i težak zadatak.

U suprotnome, nažalost, do obnove neće doći te nikakve državne agencije, stožeri niti nikakvi novi ministri neće čudnovatom redistribucijom novca iz državnog proračuna napraviti obnovu i vratiti ljude u njihove domove.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

STJEPAN MATIĆ
Stjepan Matić je odvjetnik u Odvjetničkom društvu u Zagrebu specijaliziranom za trgovačko pravo. Pobornik slobodne trgovine i prava. Slobodno vrijeme provodi daljnjim usavršavanjem kako na poslovnom tako i na osobnom planu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.