Ministar financija RH Zdravko Marić najavio je u razgovoru za 24sata snižavanje stope PDV-a na 24% i najviše stope poreza na dohodak. To svakako jesu pohvalni potezi jer svako snižavanje poreza u zemlji gdje su radnici i poslodavci preopterećeni nametima svakako treba pozdraviti, ali trebamo ih također podsjetiti da ove mjere opet nisu dovoljne.

Snižavanje PDV-a za jedan postotni poen neće bitno utjecati na gospodarstvo i životni standard građana. Puno važnije je smanjiti porez na dohodak, ali i doprinose koji su ustvari najveći uteg na radničkoj plaći i glavna prepreka zapošljavanju. Riječ je prvenstveno o onim najvećim doprinosima, a to su obavezni doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje koji zajedno odnose 35% radničkog prihoda. O tome se još uvijek ne razmišlja jer su gubitci u zdravstvu i dalje ogromni.

Znači, trebalo bi reformirati zdravstveni i mirovinski sustav, ali za takve zahvate ne postoji još uvijek ni politička ni narodna volja. Ljudi se boje izgubiti lažni osjećaj sigurnosti i dostupnosti zdravstvene njege, kao i lažni osjećaj sigurnosti u mirovini. Ali zdravstvena zaštita je već sada ozbiljno ugrožena, a dok mi dođemo na red za primanje mirovina, sustav će već eksplodirati jer taj je novac unaprijed potrošen. Radi lošeg sustava zdravstvene zaštite i mirovinskog osiguranja Hrvatska svake godine povećava javni dug. Dokad?

Da neznatno smanjenje PDV-a i poreza na dohodak neće bitno utjecati na gospodarski rast jasno je svima, pa i ministru Mariću. Međutim, u tom je intervjuu izrekao nešto činjenično upitno, a riječ je o poreznom opterećenju na plaće u RH.

Istaknuo je da zakon o porezu ne može regulirati plaću jer će ovisiti od poslodavaca. Ali da nisu točne teze da oporezujemo rad najviše u Europi. Iznio je podatke o tome koliko se poreza i doprinosa plaća po zemljama EU. U Hrvatskoj je to 65 centi na svaki euro neto plaće. To je isto kao u Sloveniji, dok su Mađraska i Slovačka na 86 centi. Njemačka je blizu eura izdvajanja, a najviše se plaća u Francuskoj i Belgiji. Ispod nas su s manjim izdvajanjima, Bugarska, Malta, Irska.

- Tako da ne stoji da najviše oporezujemo rad. Mi smo u donjoj polovici - rekao je.

Ako pogledamo prosječnu neto plaću isplaćenu lani u zemljama EU i usporedimo s prosječnom bruto plaćom, vidjet ćemo da Hrvatska po poreznom opterećenju nije "u donjoj polovici". U Hrvatskoj je lani prosječna bruto plaća iznosila 1.081 euro dok je prosječna neto plaća bila 802 eura. Znači da je porezno opterećenje na prosječnu plaću bilo ukupno 25,8% i po tom udjelu smo 12. u Europskoj uniji. Iznad nas su Danska, Luksemburg, Austrija, Njemačka, Belgija, Italija, Slovenija, Malta, Poljska, Mađarska i Rumunjska, a ispod Hrvatske je 16 ostalih članica EU. Ako tome dodamo i doprinose koji se plaćaju u bruto II, onda bi Hrvatska sigurno ušla među top 5 zemalja po udjelu oporezivanog dijela prosječnog radničkog prihoda.

To znači da gospodin Marić manipulira podacima. Hrvatska se možda nalazi u donjoj polovici ako se računa nominalno ili ako se računa samo porez bez doprinosa, ali ako se promatraju ukupni izdaci na prosječnu plaću u zemljama EU, Hrvatska je definitivno u gornjoj polovini zemalja EU.

Tome još treba dodati da si razvijene zemlje, poput Danske i Njemačke, mogu priuštiti veće izdatke na dohodak i opsežniju socijalnu državu naprosto zato što imaju dinamično gospodarstvo i već stvoreno bogatstvo. Zemlje u razvoju poput Hrvatske, koje žele uhvatiti priključak sa zapadnim dijelom EU, ne mogu si priuštiti toliko opterećenje rada. Čak i ako to uzmemo u obzir, postoje daleko razvijenije zemlje u EU koje vidno slabije opterećuju rad od Hrvatske, na primjer to je Irska, zatim Švedska, Finska, Velika Britanija...

Dovoljno je pogledati izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti ekonomija diljem svijeta i tamo stoji kako je porezno opterećenje rada jedan od najvećih utega hrvatskog gospodarstva. Stoga ovakvi spinovi naših političara na vlasti ne mogu i ne smiju proći.