Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Prošao je još jedan beskrajni dan u hrvatskoj politici. Glavno obilježje hrvatskih političara u ovom mandatu je, kako u poziciji tako i u opoziciji, nabacivanje blatom. I to onom vrstom blata koje uprlja baš sve: profesionalce i diletante, istinoljubive i lažljive, zlonamjerne i dobronamjerne.

Legitimno je boriti se za vlast. To je smisao postojanja političkih stranaka. Cilj svake stranke je biti na vlasti ili participirati u istoj, kako bi se mogao provesti njen politički program. Cilj hrvatskih političkih stranaka je također dolazak na vlast, a glavna točka njihovih programa je jedino i isključivo ostanak na vlasti ili barem u njezinoj neposrednoj blizini.

Odnosi se to, kako ih najčešće dijelimo, i na one lijeve i na one desne. Dvije naše najveće stranke već su poznate po ostvarivanju navedenog cilja pa ih ovdje nećemo analizirati. O njihovim kompetencijama, aferama, nepotizmu i sukobima interesa znamo dovoljno, a za one koji žele znati malo više, dovoljno je pogledati internetske stranice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Taj vrijedan izvor informacija zorno nam prikazuje što smo očekivali, a što smo dobili od političara koji pripadaju takozvanom "trećem putu" u hrvatskoj politici. Živi zid i Most su stranke kojima su neki građani dali povjerenje na parlamentarnim izborima. Obećavali su mnogo, a dali malo ili ništa. Čak ni to ne bi bio veliki problem da se ti isti i dalje ne kunu u svojim verbalnim eskapadama kako sve rade u interesu građana.

Sami sebe smatraju moralnim vertikalama društva i stručnjacima za sve; od toga kako raste trava do svemirskih letjelica. Niti su moralni, niti su stručni. To nam potvrđuje pokretanje postupaka i odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Valja naglasiti da prijave Povjerenstvu nisu anonimne, ali prijavitelj se štiti.

Povjerenstvo je pokrenulo postupak protiv Hrvoja Runtića koji je član Kluba zastupnika Mosta.

"Povjerenstvo je 3. svibnja 2017. godine zaprimilo neanonimnu prijavu o mogućem sukobu interesa dužnosnika Hrvoja Runtića, zastupnika u Hrvatskom saboru. U predmetnoj prijavi se u bitnome navodi da dužnosnik Hrvoje Runtiću podnesenom izvješću o imovinskom stanju nije naveo svoje kreditne obveze, kao ni obveze svoje životne partnerice …………. Podnositelj prijave nadalje pojašnjava da iz objavljenih novinskih članaka proizlazi da ………… ima porezni dug od 275.555,00 kn te da je pravomoćnom presudom Županijskog suda u Zadru osuđena na povrat pozajmice od 50.000,00 kn. Također, dužnosnik Hrvoje Runtić i ……………, prema navodima iz prijave, bili su nositelji stambenog kredita koji je otplatila politička stranka MOST nezavisnih lista."

Političke stranke financiraju se novcem poreznih obveznika. Ako je prijava istinita, bilo bi zanimljivo vidjeti kako je Most navedeni izdatak prikazao u svojim financijskim izvješćima. No, to ćemo prepustiti Povjerenstvu i Državnoj reviziji. Pod uvjetom da se to zaista dogodilo, da takva isplata postoji, spada li to u političku korupciju? Gdje onda nestaje odgovornost prema novcu građana na koju se čelnici te stranke neprekidno pozivaju?

Krajem prošle godine pokrenut je i postupak protiv predsjednika Mosta:

"Pokreće se postupak za odlučivanje o sukobu interesa protiv dužnosnika Bože Petrova, potpredsjednika Hrvatskog sabora, zbog moguće povrede članka 5. stavka 1. i stavka 4. ZSSI-a, koja proizlazi iz mogućeg propusta dužnosnika da za vrijeme organiziranja i djelovanja neformalne radne skupine koja je imala za cilj izraditi Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, broj 32/17., u daljnjem tekstu: Zakon o postupku izvanredne uprave), kao i u događajima koji su uslijedili nakon donošenja navedenog Zakona i javnog objavljivanja korespondencije sudionika u postupku izrade i donošenja istog, zaštiti vlastitu vjerodostojnost te opravda povjerenje građana i upozna građane sa svojim djelovanjem, a što proizlazi iz saznanja da je dužnosnik Božo Petrov, ispred Mosta nezavisne liste (u daljnjem tekstu: MOST), tijekom veljače 2017. g. inicirao osnivanje zajedničke neformalne radne skupine s koalicijskim partnerom sastavljene od nezavisnih stručnjaka i u istu predložio dva člana, da je u trenutku donošenja prijedloga Vlade Republike Hrvatske o imenovanju Ante Ramljaka za izvanrednog povjerenika u trgovačkom društvu Agrokor d.d. imao saznanja da je Ante Ramljak bio član neformalne radne skupine za izradu Zakona o postupku izvanredne uprave, kao i saznanja da su osobe koje je Ante Ramljak, nakon imenovanja za izvanrednog povjerenika, angažirao kao savjetnike također bile članovi iste neformalne radne skupine, o čemu dužnosnik nije obavijestio javnost, već je javno isticao neupućenost u odnosu na navedeno."

Govori li nam istinu onaj koji je neprekidno u nekakvoj "potrazi za istinom"?

Zanimljive su i konačne odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Opravdanja političara za počinjene nepravilnosti su takva da se čitatelj mora zapitati kada su oni i kako izgubili moć logičnog prosuđivanja. Jer, logično bi bilo da se političar, kada stupi na dužnost, informira o svojim pravima i obvezama. To je vrijeme kada, na svojim noćnim ormarićima, Alan Ford moraju zamijeniti s par zakona ili instrukcijama o korištenju aplikacija.

Ovako se branio Ivan Vilibor Sinčić (ŽZ):

"Dužnosnik u očitovanju ponavlja ranije navode o nedovoljnom poznavanju aplikacije elektroničkog obrasca izvješća o imovinskom stanju, kao razlog nenavođenja više izvora sredstava odnosno 'načina stjecanja' predmete nekretnine."

A ovako Sonja Čikotić (Most):

"Na odluku o pokretanju postupka dužnosnica Sonja Čikotić dostavila je pisano očitovanje u zakonom propisanom roku. U očitovanju dužnosnicau bitnome navodi kako je nesporno da je obnašala funkciju članice Upravnog vijeća Javne ustanove Park prirode Papuk, međutim nadležne službe nisu je upozorile na moguće kršenje pozitivnih pravnih propisa."

Dragi političari, za bavljenje politikom potrebne su određene kompetencije. Čuli ste za tu riječ, zar ne? Često je koristite. Uglavnom pogrešno. No, ne zamarajte se previše s točnim značenjem te riječi. Dovoljno je da zapamtite ono blato s početka ove priče.