Vezani članci:
Zašto pripremam djecu za odlazak u inozemstvo
Irska i Njemačka trebaju tražiti odštetu od RH zbog novca koji naši iseljenici šalju u Hrvatsku
Novo istraživanje: Ovo su zemlje u koje najviše radnika želi emigrirati
Hajka na poslodavce nema nikakvog smisla. Vlada treba raditi na imigraciji!
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove
Samo marihuana može zaustaviti iseljavanje Slavonaca
Predsjedničine mjere za bržu propast Hrvatske
Kolinda nije u pravu: Država ne može i ne treba zaustaviti emigraciju
2 razloga zašto je emigracija stanovništva dobra za hrvatsko gospodarstvo
Bijeg iz Alcatraza
Prije odluke o napuštanju Hrvatske postavite si ovo pitanje
Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku
Podsjetnik domoljubima: Ova država je protjerala više Hrvata nego srbočetnici i JNA
Znamo da naši političari često izvaljuju gluposti i besmislice, ali što ćemo s akademicima?
Dosad najbolji prijedlog protiv iseljavanja: ʼPoslodavcima omogućiti lakše otpuštanje i zapošljavanje radnikaʼ
Srbi bi selili na Zapad, skoro nitko ne želi u prijateljsku Rusiju
SDP-ovo rješenje problema iseljavanja - još veće iseljavanje
Što bi se dogodilo da Vlada povisi minimalac na 5.000 kuna?
HRT dosegao novo dno: Pogodite koga su pozvali da priča o nezaposlenosti i iseljavanju
Pomozimo mu da shvati: Ljudi napuštaju Hrvatsku zbog takvih poput njega!
Vlada bi lako mogla zaustaviti iseljavanje u ovih 5 koraka
Mislite da elitama na vlasti ne odgovara iseljavanje Hrvata? Razmislite opet
Radnička fronta si je zabila autogol: Mladi odlaze tamo gdje ima kapitala!
Hrvatska ima jedan ogromni problem - i svi se prave ludi
Pad broja stanovnika, sam po sebi, nije nikakva tragedija
Plenković bi podmitio ljude iz dijaspore njihovim novcem. Nitko nije toliko naivan da nasjedne
Neke Tomaševićeve odluke, zbog kojih ga mnogi kritiziraju, zapravo nisu loše
Hoće li Vlada osnovati Stožer za demografiju? Evo koje bi mjere mogli uvesti...
Politika jednog djeteta - kad dobre namjere rezultiraju katastrofalnim posljedicama
Novo na Liberalu:
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit

Odgovor države na problem iseljavanja - još veće iseljavanje


Piše: Jerko Markovina
21.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Odgovor države na problem iseljavanja - još veće iseljavanje


Piše: Jerko Markovina
21.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Već neko vrijeme opasno smara sva ova panika oko demografskog stanja nacije i masovnog iseljavanja. Kao da je pravilo da kad god se pojavi neka važna društvena tema, onda se ona ima obraditi u krugu političara, udruga i samozvanih stručnjaka na što površniji i što gluplji način. Budući da nema opasnosti da značajno zaglupim dosadašnju raspravu, pokušat ću dodati nešto zapažanja jer sam ovih dana obilježio 4 godine života i rada u inozemstvu.

Moj slučaj nije klasičan: niti sam planirao odlazak, niti sam u afektu spremao kufere. Jedan od onih mailova koji ti kolege proslijede, a ti uredno izbrišeš nekim slučajem nisam pobrisao i pokazalo se da je sadržavao natječaj i dobru priliku da odem u Englesku raditi na projektu. Vidio sam to kao priliku za usavršavanje pa ćemo se vratiti doma. Međutim, kad me tijekom boravka i nakon treće pive, jedan prijatelj Hrvat s dužim stažem u inozemstvu pitao "Čekaj, ti se misliš vraćat' u Hrvatsku?" tonom kao da mu je sasvim jasno da sam zreo za ludnicu, počeo sam stvarno razmišljati o tome koliko povratak ima smisla i eto prođe i četvrta godina u ritmu: rad u Europi, praznici u Hrvatskoj.

Tijekom tog vremena sreo sam mnoge Hrvate koji rade vani i priče su uglavnom slične, a glavni motiv ljudi koje sam ja upoznao je jednostavno – više prilika, bolje perspektive i ugodniji život. U Hrvatskoj nema dovoljno poslovnih prilika na bilo kojoj razini obrazovanja, sve skupa je premreženo vezama i nepravednim ili otvoreno namještenim natječajima, a u slučaju zaposlenja i napredovanje je vezano uz iste probleme. Kad se na to sve još vežu i niske plaće u odnosu na one u Europi i opća društvena klima tapkanja u mjestu ili vraćanja u 41/91...ljudi jednostavno traže izlaz tamo gdje ga vide – a to nije u Republici Hrvatskoj.

Zapravo, kad bih sve te razne priče, motive i specifične situacije trebao svesti na jedan dominantan razlog on bi bio – perspektiva i budućnost. Svatko može podnijeti loš period ako se vidi svjetlo na kraju tunela, a često sam čuo da baš to svjetlo se ne nazire, ni na osobnoj razini ni na razini cijele države. A kako svima vrijeme curi, nitko ne može ni osobni ni profesionalni život staviti na čekanje dok se društvo ne sabere, tako ljudi u nekom trenutku moraju donijeti odluke ili ih okolnosti na to prisile.

Imajući gore navedeno na umu, postaje jasno koliko su sve predložene mjere spasa hrvatske države smiješne i besmislene. Dvije su osnovne greške u razmišljanju mozgova u državnim institucijama. Prva je da su demografska situacija i iseljavanje nekako povezani pa se često bacaju u isti koš. Demografski trendovi su složena stvar, koja se razvija desetljećima i ovisi o puno faktora. Još su naši djedovi i bake imali po 5 i više djece, što radi veće smrtnosti, običaja, potrebe za dječjim radom i niz drugih okolnosti. Prolaskom vremena u cijeloj Europi pada broj djece i naš demografski problem nije od jučer niti će se riješiti glupim metodama poput dječjeg doplatka od 250 ili 500 kuna mjesečno ili 1.000 eura jednokratno. To su dugoročni trendovi koje može okrenuti samo temeljita promjena društvene okoline i već gore opjevana perspektiva boljeg života.

S druge strane, iseljavanje ima veze s demografskom slikom samo utoliko što također smanjuje broj stanovnika. Na kraju krajeva, netko tko iseli može imati i petoro djece, samo ih neće imati u Hrvatskoj.

Druga greška je tako očekivana i klasična za pretile državne aparate – kad se pojavi problem, potroši par milijuna, milijardi koje si uzeo ljudima od plaće da bi im dao nekakve mizerne socijalne prihode, što je, naravno, čisto spaljivanje novca koje neće imati nikakvog učinka, ali i jedino što državna uprava zna i može napraviti. Nitko normalan se neće vratiti iz Dublina u Knin, Korenicu ili Vinkovce zato jer će imati nekakav dječji doplatak, subvencionirani vrtić, besplatne pelene ili perspektivan posao u županijskom uredu. Ili u novootvorenoj zgradi pošte u Vukovaru u doba kad sve već ide elektronski, a pošta je ostatak prošlosti koji prodaje drangulije, a ne dostavlja pošiljke do vrata.

Ono što može zadržati nekog u Kninu, Korenici ili Vinkovcima je da država radi što manje i da se krene samoukidati – od županija, općina do rezanja svih vrsta regulacija koje samo smetaju ljudima da se sami pobrinu za sebe tamo gdje žive. Ne gnjavite starce koji prodaju sir i voće pokraj ceste, ne namećite 300 pravila za otvaranje restorana ili poduzeća, pustite ljude da iskoriste potencijal sebe i svoje okoline.

Dovoljan je samo široki okvir pravila i brzi i učinkoviti sudovi za eventualne sporove. I bez trošenja novca ili s puno manjim troškovima može se potaknuti ljude da sami rade, stvore sebi budućnost i ostanu živjeti u Hrvatskoj.



Problem s ovim pristupom je da to ide izravno protiv interesa velike skupine kojima je sada relativno dobro. Politička klasa bi izgubila veliki dio svoje moći, skupa s onima koje su kupili privilegijama plaćenim iz zajedničke blagajne. Teško mogu zamisliti scenarij u kojem bi politička klasa dobrovoljno krenula u temeljitu promjenu sadašnjeg modela i nažalost za Hrvatsku ostaju dva scenarija – lijepa, ali siromašna zemlja koja životari na rubu Europe pogonjena turizmom i ostalim rentama ili neki scenarij katastrofe u kojem će jednostavno ovaj model puknuti po šavovima i neće više biti novca za penzije, plaće, doplatke i ostalo pa će promjena doći sama od sebe, ali neće biti baš ugodna. To je opcija užasan kraj. Kako se 30 godina već vrtimo u krug dok drugi idu naprijed i ako to nikoga previše ne zabrinjava, ajmo dalje pa dok traje. To je opcija užas bez kraja.

Postoji i srednja, razumna opcija promjene na vrijeme, ali ne vidim da ima previše zagovornika.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

JERKO MARKOVINA
Jerko Markovina je psiholog s posebnim interesom za bihevioralnu ekonomiju i ponašanje potrošača na tržištu. Trenutno radi na projektima financiranja znanosti.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.