Piše: Mario Nakić
12.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4
Piše: Mario Nakić
12.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4
Kad sam objavio članak o Amsterdamskoj koaliciji, dobio sam kritiku da sam pogrešno naveo kako njima ne smeta sadašnji zdravstveni sustav budući da je stranka Pametno nedavno predstavila svoj prijedlog zdravstvene reforme.
Kritika je djelomično na mjestu. Priznajem da mi je promakla ta vijest, objavljena 1. prosinca na službenoj stranici stranke Pametno. Međutim, čitajući njihove prijedloge nisam stekao dojam kako je riječ o ozbiljnim promjenama. Oni i dalje smatraju kako država mora voditi glavnu riječ, a sadašnji "sustav solidarnosti" se ne bi mijenjao, samo bi se poboljšali pojedini načini rada.
I Pametno naglašava kako prosječni Hrvat najmanje izdvaja za zdravstvo u EU, što je istina samo ako ne promatramo širu sliku. U usporedbi sa zapadnim zemljama ispada da naše izdvajanje u obavezni zdravstveni fond (kod nas je to državni zavod HZZO) čini najveći udio u plaći. Dakle, Hrvatska ima slabo gospodarstvo i nizak životni standard u odnosu na veći dio Europske unije pa je logično i da najmanje izdvajamo po glavi stanovnika za zdravstvo. Međutim, naše prisilno izdvajanje za zdravstvo, onaj obavezni minimum čini znatno veći udio u plaći od drugih (u Švicarskoj to je od 1 do 8% plaće - ovisno o visini primanja, u Nizozemskoj je to u prosjeku 100 eura, a u Hrvatskoj 15% plaće).
Taj dio valja mijenjati - ne samo iz ekonomskih razloga, već i zato što želimo da ljudi imaju veći izbor. To znači, smanjiti udio obaveznog osiguranja i po mogućnosti potpuno skinuti to s HZZO-a te otvoriti tržište za privatne zdravstvene fondove, tako da svaki građanin i građanka mogu izabrati zdravstveni paket koji njima odgovara. Država treba samo odrediti obavezni minimum koji svaka zaposlena osoba mora uplaćivati, a sve ostalo prepustiti tržištu. Tako je to napravila Švicarska koja ima jedno od najefikasnijih zdravstvenih sustava u svijetu i ne, nitko nije "ostavljen da umre" ako se razboli jer država od onog obaveznog dijela koji svi moraju plaćati financira i za usluge nezaposlenih ili onih koji iz bilo kojeg razloga nisu u mogućnosti platiti osnovno liječenje.
To bi bilo idealno, takva je praksa u nekim modernim zemljama s uspješnim zdravstvenim sustavom, ne vidim razloga zašto se to ne bi moglo primijeniti i kod nas.
U stranci Pametno očito misle da to nije dovoljno dobar model za Hrvate. Oni bi samo malo poboljšali sadašnji sustav, koji je trul od temelja i koji nema šanse spasiti. Pogledajmo kako bi ga oni pokušali spasiti.
- Unatoč upozorenjima Europske komisije o niskim izdvajanjima za zdravstvo i nedostatku liječnika i medicinskih sestara, zbog njihovog iseljavanja i malih plaća, za hrvatsko zdravstvo ima nade. Zato smo izradili Platformu zdravstva, cilj nam je povećanje kvalitete života i zdravlje naših građana, od prevencije i liječenja do dostojanstvenog starenja i palijativne skrbi – kaže prof. dr. sc. Miroslav Harjaček, dr. med, voditelj Foruma za zdravstvo stranke Pametno i jedan od autora Platforme, i dodaje - Temelj sustava treba biti primarna zdravstvena zaštita, a Pametno će zdravstveni sustav organizirati tako da zadovolji zdravstvene potrebe građana u prevenciji i kontroli bolesti, u liječenju pacijenta, zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji tijekom cijelog života.
Njihovi prijedlozi jesu pozitivni u odnosu na sadašnji sustav i imaju logike, ali ono što oni nazivaju korjenitim promjenama jednostavno nisu korjenite promjene:
Korjenite promjene moguće su planiranjem i izmjenama koje uključuju i primarnu i bolničku zaštitu, liste čekanja te gradnju novih bolnica. Bolnice treba rasteretiti jačanjem primarne zdravstvene zaštite čak i za kompleksne potrebe pacijenata, uz preustroj domova zdravlja. U praksi bi primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebalo vratiti dijagnostiku i ulogu rješavanja 80% potreba građana dok sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita trebaju rješavati samo kompliciranu problematiku, za koju postoje specijalizirani kadrovi i oprema. Da bi to postigli moramo povećati broj timova u primarnoj, učiniti je privlačnom za mlade liječnike i stimulirati ih da ne odlaze u druge specijalizacije ili napuštaju Hrvatsku dok starijim liječnicima treba dozvoliti odlazak u koncesiju/ugovornu ordinaciju. Sve je to potrebno radi spomenute racionalizacije sustava jer je ista usluga, jednako kvalitetna, na razini primarne zaštite daleko jeftinija nego na bolničkoj razini.
Imaju nešto zajedničko s ministrom Kujundžićem - i oni bi dodatno oporezivali cigarete, alkohol i slatkiše.
Uspješan zdravstveni sustav je, prema Platformi stranke Pametno, onaj koji ulaže u ljude jer je cjeloživotna edukacija zdravstvenih djelatnika obveza i pojedinca i države te lokalne samouprave. Danas je to uglavnom prepušteno farmaceutskoj industriji uz jako visok korupcijski potencijal. Zato sudjelovanje farmaceutske industrije u edukaciji liječnika mora biti definirano pravilnikom, a novac za edukaciju zdravstvenih djelatnika moguće je izdvojiti iz poreza na npr. duhan, šećer, alkohol... Ti su porezi i mogući izvori financiranja raznih programa prevencije jer to je ključ zdravlja svakog pojedinca, zdravo življenje i kvalitetna prevencija.
- Svaku kunu javnog novca uloženog u zdravstvo treba kontrolirati – navodi dr. Harjaček i dodaje – U bolnicama bi se trajno provodila fiskalna odgovornost ravnatelja i kontrola na razini klinika, odsjeka, odjela, službi, jer upravo tu novac odlazi, a da ne znamo koliko je racionalno utrošen. Stoga bi se nerentabilne bolnice restrukturirale u sustav palijativne skrbi i ustanova intermedijalnog tipa za starije osobe, a planski bi se gradile nove bolnice, umjesto kapitalnih ulaganja u obnovu starih. Platforma Pametno bavi se i problemom predugih lista čekanja, koje planiraju smanjiti aktivnim upravljanjem njima, nastavkom 'Dana otvorenih vrata' i sličnim programima te uključivanjem privatnih poduzetnika putem javnih natječaja. Dopunski rad liječnika omogućio bi racionalnije upravljanje nedovoljno korištene medicinske opreme u popodnevnim satima i vikendom. Reforma zdravstvenog sustava, kako to predlaže stranka Pametno, u dužem roku će dovesti do toga da zdravstveni sustav bude fiskalno održiv.
Ima nešto dobro - digitalizacija sustava:
Budućnost hrvatskog zdravstva, prema Pametno, ovisi o usklađenosti s modernim tehnologijama, a praćenje građana kroz cijeli sustav dogodit će se realizacijom centralnog e-kartona integriranog s e-receptom, e-uputnicom i e-naručivanjem. Sigurnost pružanja zdravstvene zaštite značit će da u sustavu funkcionira sustav kvalitete, za što je potrebno primijeniti međunarodne kriterije izvrsnosti i provesti katalogizaciju, kategorizaciju i akreditaciju svih subjekata unutar zdravstvenog sustava. Osnova napretka je u konkurenciji izvrsnosti jer uspješan zdravstveni sustav je onaj koji se konstantno poboljšava.
Depolitizacija zdravstvenog sustava i omogućavanje konkurencije privatnoj praksi su isto pohvalni prijedlozi:
Kako bi pacijentu krajnja usluga bila što kvalitetnija, privatno i javno zdravstvo mora biti ravnopravno i jasno razgraničeno, ističu u Pametno i zaključuju - Cilj nam je depolitizirati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, poticati neovisni sustav dobrovoljnog osiguranja, revidirati sustav oslobođenih od participacije i razvijati zdravstveni turizam. Pri tome valja razlikovati zdravstveno putovanje zbog liječenja i zdravstveni turizam, kao dva različita pojma. Zdravstveni turizam u Hrvatskoj proizvod je izražene perspektive, od kojeg se trenutno ostvaruje 300 milijuna eura prihoda, a potencijal mu je višestruko veći.
Sve u svemu, ovo je prijedlog izmjena koji bi značio malo poboljšanje trulog i propadajućeg sustava. Ne vjerujem da bi ovakav sustav mogao biti spašen dodatnim porezima isto kao što ne vjerujem da je moguće ostvariti bilo kakvu konkurentnost dok je god država glavni i jedini obavezni pružatelj usluga osiguranja kao i samog liječenja. Njihovu platformu pročitajte ovdje, a svoja mišljenja slobodno iskažite na našoj Facebook stranici: znače li ovakve promjene zdravstva dovoljnu liberalizaciju sustava ili je samo riječ o šminkanju postojećeg tromog i trulog sustava?