Zlatne rezerve bile su do sredine prošlog stoljeća temeljni kapital svake države dok ih nisu zamijenile devizne rezerve. Američki predsjednik Donald Trump najavio je više puta tijekom svoje predizborne kampanje, a i kasnije, zadnji put prije nekoliko mjeseci, da se želi vratiti na zlatni standard, što bi značilo da se vrijednost valute obračunava prema količini zlata u državnoj riznici. To bi Sjedinjenim Državama odgovaralo jer bi sigurno lakše vratili javni dug i smanjili bi daljnje zaduživanje (možda čak i potpuno prekinuli) s obzirom da je SAD vlasnik najviše zlata na svijetu. Ali neke zemlje, poput naše, postale bi najsiromašnije na svijetu.
Portal Slavorum objavio je kartu Europe na kojoj je obilježeno koliko svaki narod ima zlatnih rezervi po glavi stanovnika. Očekivano, uvjerljivo najbogatija je Švicarska koja posjeduje 128,7 grama zlata po stanovniku, a slijede Njemačka, Italija, Francuska, Belgija, Portugal i Austrija. Zemlje nekadašnjeg Istočnog bloka i bivše Jugoslavije su osjetno slabije i siromašnije od zapada i sjevera Europe, ali čak i među njima Hrvatska je na samom dnu. Pogledajte sami.
Klikni na sliku za uvećani pregled
Istočna i jugoistočna Europa izgleda ovako:
Rusija - 11,7 grama po stanovniku
Slovačka - 5,9 g/st
Bugarska - 5,5 g/st
Bjelorusija - 4,3 g/st
Makedonija - 3,3 g/st
Poljska - 2,7 g/st
Srbija - 2,6 g/st
Slovenija - 1,5 g/st
Češka - 1,5 g/st
BiH - 0,8 g/st
Ukrajina - 0,6 g/st
Hrvatska - 0 grama po stanovniku
Dakle, najgori smo u Europi. Možemo se tješiti da osim nas 0 grama zlata imaju još Norveška i Moldavija. Pravo je pitanje, što se dogodilo s našim zlatnim rezervama i jesmo li ih uopće imali?
Poslovni dnevnik objavio je prije dvije godine da je raspadom SFRJ Hrvatska naslijedila zlatne rezerve koje je Hrvatska narodna banka prodala.
Sredinom travnja 2001. godine, Republika Hrvatska je nakon postignutog sporazuma o podjeli dijela imovine bivše SFRJ, pohranjenog u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS), postala vlasnica 13,127 tona zlata koje je knjiženo po njegovoj tržišnoj vrijednosti na dan priljeva, tj. 13. lipnja 2001. godine, u iznosu oko 115 milijuna dolara, odnosno 272,35 dolara po unci.
HNB je brže-bolje prodala to zlato za devize, iste godine, od straha za vrijednost zlata koja našim državnim bankarima se činila "jako riskantnom". Vrlo "hrabar" potez, budući da skoro sve ostale države su ipak odlučile sačuvati svoje zlatne rezerve.
To je učinjeno dok je guverner HNB-a bio Željko Rohatinski. Pokazalo se, naravno, kao užasno glupa odluka budući da je vrijednost zlata od 2001. do danas porasla šesterostruko što konkretno znači da smo do danas izgubili skoro 700 milijuna dolara. Treba li uopće išta komentirati?
Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo:
učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.