Vezani članci:
Ova vlada se nikako ne može odmaknuti od socijalizma
Ljudi koji su zaglibili u prošlom stoljeću: Jesu li shvatili da građani više ne žele nazad?
Firma koja će navodno ulagati milijarde u Uljanik i 3. maj ne plaća ni komunalnu naknadu
A kako bi bilo da oni plate dugove Uljanika iz svoga džepa?
Zašto su skandinavske zemlje uspješne? Zato što puštaju gubitnike da propadnu!
Nije sve tako sivo. Pogledajte što radi, recimo, Đuro Đaković
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Taktika mućenja vode: Jesu li brodogradilišta stvarno ʼplatila poreza državi više od primljenih subvencijaʼ?
Radničko samoupravljanje = radničko samouništenje
Vrijeme je da se Hrvati riješe mita o ovakvoj brodogradnji i okrenu novim svjetskim trendovima
Imamo rješenje za Uljanik - ovo je win-win situacija za sve...
Dokad, drugovi?
Dioničari Uljanika nemaju nikakvo moralno pravo tražiti dodatne državne subvencije
Aluminij Mostar je novi Muljanik: Neka se radnici probaju zaposliti bez stranačke iskaznice
Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.
Žao mi je, drugovi, ali tržište je opet pobijedilo
Miletićeva usporedba Uljanika s američkim spašavanjem autoindustrije nema smisla, evo zašto
Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Znaju li fanovi Dalije Orešković uopće koga i što podržavaju?
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Što je brodogradnja za Hrvatsku - strateški interes ili vreća bez dna?
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Uljanik ostavite radnicima!
Kurve i kokain svima, a ne samo njima!
Plenum Filozofskog protiv radnika Uljanika i 3. maja
Država će samo ove godine Uljaniku platiti 580.000 kuna po radniku
Tko je odgovoran za Uljanikove gubitke?
Miletić optužuje Thompsona za fašizam, a primjenjuje Mussolinijev ekonomski model
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Prosječni hrvatski radnik dosad je za spas brodogradilišta platio 23.000 kuna


Piše: Branimir Perković
Photo: TV Istra
21.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prosječni hrvatski radnik dosad je za spas brodogradilišta platio 23.000 kuna

Prosječni hrvatski radnik dosad je za spas brodogradilišta platio 23.000 kuna


Piše: Branimir Perković
Photo: TV Istra
21.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kada bi se povijest socijalizma opisala jednom rečenicom, ta rečenica bi glasila: "Samo još jedan pokušaj." U njoj je sadržano sve što trebate znati o razvoju socijalističke ideje. Ali isto možemo tvrditi i za razne socijalističke politike koje se, iako dovode do skupog neuspjeha, uvijek iznova pokušavaju implementirati. Povijest sanacija brodogradilišta nije ništa manje ciklična.

Obrazac je poznat, prvo gradilišta grade brodove za koje unaprijed znaju da će biti u gubitku, zatim brodogradilišta upadaju u financijske probleme, iza toga se u medijima zaziva državu da spasi "stratešku granu gospodarstva", država odobrava nove subvencije i jamstva. Svaki put se socijalisti nadaju da će baš ta subvencija potaknuti brodogradilišta da posluju bez gubitka, ali krug se zatvara kada faza "Odobrene nove subvencije i jamstva" uđe u "Grade se brodovi za koje se zna da će stvoriti gubitak".

Pa opet ide drugi ciklus zazivanja države "da spasi", iza kojeg država opet odobrava subvencije i jamstva, a potom se ulazi u treći ciklus itd. Baš kao što je uvijek potreban još samo jedan pokušaj da bi socijalizam funkcionirao, tako je uvijek potrebna još samo jedna subvencija da bi brodogradilišta stabilno poslovala.

Naravno, netko sve to mora platiti, a taj netko nije država. Ona je samo posrednik jer sama država ne zarađuje ništa. Država samo redistribuira bogatstvo, tj. uzima jednima da bi dala drugima. Država mora oporezivanjem uzeti novce radnicima i kompanijama u privatnom sektoru da bi napunila proračun iz kojeg će isplatiti plaće radnicima u javnom sektoru, financirati razna socijalna davanja (zdravstvo i mirovine), obranu itd. Jedan od kanala kojima država preko proračuna prebacuje novce koje je jednima uzela oporezivanjem u ruke nekih drugih su i subvencije.

Znači, svaka kuna koju su potrošila brodogradilišta je prvo oteta građanima Republike Hrvatske, jer oporezivanje je u suštini upravo to, oduzimanje financijskih sredstava pod prijetnjom sile. Može se diskutirati o tome je li oporezivanje opravdano, koji je intezitet oporezivanja opravdan, troše li se sredstva nametnuta oporezivanjem efikasno, ali oporezivanje je u principu državna prisila. Tko misli drugačije, neka pokuša ne platiti PDV pri sljedećoj kupnji ili izbjeći plaćanje poreza na dohodak. Porezi i razni drugi oblici poreznih davanja su svuda, praktički ih je nemoguće izbjeći. A i ilegalno.

Kad naručite pivu u kafiću, platite bar dva oblika poreza: porez na dodanu vrijednost i trošarine na alkoholna pića koje su uključene u samu neto cijenu piva (bez PDV-a). Znači sve subvencije koje su brodogradilišta dobila platili su građani. Nikakvi političari, agencije, ministarstva itd., nego isključivo građani RH.

A građani su sve skupa od 1992. do 2017. platili otprilike 30 milijardi kuna. Teško je pojmiti tu vrijednost pa bolje da to spustimo na individualnu razinu. U Hrvatskoj je trenutno 1,3 milijuna zaposlenih. Ustanovili smo da je sav novac koji država "daje" brodogradilištima kroz subvencije ustvari oteti novac građana. A kumulativno taj iznos doseže 30 milijardi kuna. Nezaposleni nisu neto uplatitelji poreza jer ne rade i primaju plaću te za život ovise ili o radnicima ili o državnim socijalnim davanjima. Znači 1,3 milijuna radnika je za sanaciju brodogradilišta potrošilo 30 milijardi kuna, što po radniku iznosi 23.076,92 kn. Slovima dvadeset tri tisuće kuna.

Treba imati na umu da se to odnosi samo na subvencije brodogradilištima, što je tek vrh sante leda. Da bi dobili potpunu sliku troškova raznih "spašavanja", trebali bi još pridodati subvencije Hrvatskim željeznicama, HAC-u, poljoprivredi, nekoliko spašavanja državnih banaka itd. Troškovi bi se lako popeli na cijenu jednog manjeg stana u Zagrebu po radniku. Naravno, ovo je odokativna procjena, ali vrlo realna.


Izvor: Institut za javne financije

Država opet želi subvencionirati brodogradilište po istoj staroj mantri "Samo još jedna subvencija" da bi spasila Uljanik pa čeka odobrenje EU. Da stvar bude još bizarnija, ovaj put se radi o spašavanju privatnog brodogradilišta jer su većina dioničara Uljanika sadašnji i bivši radnici.

Ako EU ne odobri subvencije ide se na rezervni plan, inačicu tzv. lex Agrokor. Pri tom se namjerava "rastegnuti" nedavni Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH.

Jedan od argumenata protivnika tzv. lex Agrokora je bilo to da će se takvom zakonskom praksom otvoriti Pandorina kutija te će za svaki problem dovoljno velikog gospodarskog subjekta biti prizivana država da uđe u kontrolu. Kao što vidimo, to se već događa, pa iako Uljanik ne zadovoljava uvjete Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH a.k.a lex Agrokor, ipak se pokušava proširiti zakon dovoljno da država može preuzeti kontrolu.

Zakoni se ne mogu širiti i sužavati po potrebi, jer inače nisu ni potrebni. Ako se određeni zakon, i to jako specifičan, može prilagođavati od slučaja do slučaja, postavlja se pitanje koja je njegova svrha. To se ne može nazvati stabilnim pravnim sustavom, a stabilan pravni sustav je temelj zdravog i efikasnog gospodarstva.

Potrebna je uspostava dobrog stečajnog zakona koji bi omogućio poslovnim subjektima da i u slučaju nemogućnosti vraćanja dugova privremeno zamrznu svoje dugovanja do okončanja procesa restrukturiranja, a mogu se i dalje zaduživati pri čemu novi vjerovnici dobivaju prvenstvo naplate. Dakle, slično kao što je slučaj kod lex Agrokora, ali s krucijalnom razlikom da država ne preuzima kontrolu nad poslovanjem poslovnog subjekta, nego je to sami dužnik koji postaje "dužnik u posjedu". Takav zakon ima svaka razvijena država s efikasnim pravnim sustavom. To je sastavni dio zakona o bankrotu i sastavni dio pravnog poretka, ali takvi zakoni vrijede za sve poslovne subjekte, podjednako fizičke i pravne osobe. Znači, zahtjev za primjerenim zamrzavanjem dugova na određeni rok u kojem se ostavlja subjektu mogućnost da stabilizira poslovanje i pronađe nove izvore financiranja. Izbjegava se "soft nacionalizacija" tj. stavljanje privatnog poslovnog subjekta pod kontrolu države, a time i raznih interesnih skupina povezanih s državom.

Ali upravo su te interesne skupine koje kontroliraju državni aparat dovele do propasti Agrokora i propadanja brodogradilišta, što je u slučaju brodogradilišta stvorilo krug propadanja i subvencija. Porezni obveznici su do sada dovoljno financirali razne gubitaše, među kojima su brodogradilišta.

Kada brod tone, prvo što se radi je rješavanje nepotrebnog tereta. A Hrvatska tone već dugo vremena. Krajnje vrijeme je da se naš državni brod riješi nepotrebnog tereta da bi nastavio plutati i da bi postojala bar nekakva šansa za popravak oštećenja i postizanje stabilne plovidbe.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.