Brodogradnja je u Danskoj i Švedskoj donedavno bila jedna od ključnih industrijskih grana. Danas je desetkovana i nitko zbog toga ne cvili.

Znate li koja je razlika između uspješne i neuspješne nacije? Uspješna nacija će prepustiti tržištu da odluči koja je industrija "strateška", a koja nije. Neuspješna nacija će subvencionirati svoje gubitnike na tržištu skroz do bankrota same države.

Primjera uspješnih nacija je mnogo, ali ovaj put ću namjerno navesti skandinavske zemlje, zato što baš njih vole naši ljevičari, mahom isti koji sada zahtijevaju da hrvatska vlada financijski pomogne Uljanik grupi. Mislite li da skandinavske zemlje spašavaju svoje gubitaše? Ne, one ih skandinavski hladno puste da propadnu i onda na njihovom mjestu grade nove, profitabilne poslovne objekte.

Prema članku Eurofounda, danska brodogradnja je uništena još prije 2000. godine. Do 1985. Danska je imala preko 15.000 zaposlenih ljudi na brodogradilištima, tako da možemo reći da je to bila jedna od glavnih industrija u zemlji. Do 2000. godine broj zaposlenih u brodogradnji pao je za 70 posto, na oko 5.000 ljudi. Do danas su ugašena sva velika brodogradilišta, preostalo je nekoliko prenamijenjenih tvornica (u jednoj se izrađuju luksuzne jahte) za pojedine brodske dijelove i dizajn te ukupno zapošljavaju 1.000 ljudi.

Drugim riječima, u danskoj je brodogradnji tijekom zanjih 30 godina broj zaposlenih pao s 15.000 na 1.000 i nitko se ne buni! Znate zašto? Jer je u isto vrijeme gospodarstvo naraslo, smanjena nezaposlenost i svi su brzo našli nova i bolja radna mjesta.

Još jedan primjer, na njega je ukazao Oleg Maštruko na Facebooku. Švedsko brodogradilište Götaverken bilo je nekoć najveće brodogradilište na svijetu. Još 1990-ih su ga počeli uklanjati i polagano gasiti jer nije više bilo isplativo. Danas je u njemu zaposleno 140 ljudi, bave se popravcima brodova, a na mjestu nekadašnjeg velikog brodogradilišta sada je poslovni centar s masom novih IT tvrtki. Švedsko gospodarstvo je nakon praktičnog gašenja najvećeg svjetskog brodogradilišta do danas naraslo za preko 20%.

Skandinavcima ništa ne znači "tradicija" u gospodarstvu jer narod koji ne shvaća da se gospodarstvo mijenja i mora se mijenjati prema potrebama tržišta, ne može biti uspješan. Upravo je u tome razlika između neuspješnih i uspješnih zemalja - uspješne će se znati prilagoditi potrebama tržišta, a neuspješne će inzistirati na stvaranju gubitaka dok god ide.

Ministar graditeljstva Predrag Štromar (HNS) je svojom izjavom za RTL, da "Vlada mora spasiti brodogradilišta" još jednom dokazao da HNS nije liberalna stranka. Na slobodnom tržištu ne smije Vlada birati pobjednike i gubitnike, ne može država određivati tko "mora opstati", a tko "smije propasti". To može biti odluka samo tržišta.

Hrvatska vlada će opet potrošiti stotine milijuna kuna poreznih obveznika za vreću bez dna zvanu Uljanik grupa, ali dokad? Neki hrvatski znanstvenici nazivaju Skandinaviju socijalizmom. Iako se Skandinavci s pravom ljute na takve epitete jer imaju izrazito slobodno tržište i više drže do privatnog kapitala od SAD-a, kako god nazvali njihov poslovni model - zašto ga ne bismo primijenili tu? Nema veze, zovite ga socijalizam ako želite, ali dajte da pustimo da gubitnike i pobjednike određuje tržište, a ne politika niti prosvjednici s govnima pred Vladom. Ako me shvaćate...